PISTONS + MAVS = 10

PISTONS

SCORE: 39-43

NET/SOS: -1.3/-0.9

ORTG: 106.1

U drugoj godini pod Van Gundyem, koji sada ima momčad posloženu po svom ukusu, određeni pomak unaprijed je neminovan, ali o tome koliki će biti odlučivat će prije svega situacija s playmakerima. Van Gundy je riješio pitanje šutera, ne idealno, ali u Morrisu i Ilyasovi ima barem teoretski igrače kakve mu trebaju uz Meeksa i Caldwell-Popea. Praktički, na svim bočnim pozicijama ima dva tricaša (pod uvjetom da Stanley Johnson odličnu šutersku formu s ljetne lige i iz predsezone prenese u regularni dio), a ima i dovoljno opcija za odraditi svih 48 minuta po večeri sa stretch četvorkom koja je neophodna u njegovoj viziji (uz Ilyasovu i Tollivera tu može uskočiti i Morris).

Međutim, važnost playmakera za ovaj sistem je ogromna, posebice u situaciji kada su bočni igrači izuzetno loši dribleri nesposobni pomoći u kreaciji koji isključivo funkcioniraju u spot-up rolama (posebice KCP, Meeks je dobar off the ball igrač koji se odlično otvara kroz blokove, ali kod Van Gundya ta njegova kvaliteta ne dolazi previše do izražaja jer nema akcija s višestrukim blokovima koje bi mu otvorile prostor, dakle isključivo služi kao mamac i ispušni ventil, ne i ozbiljna opcija kao npr. jedan Redick na čijem kretanju Clippersi vrte gomilu primarnih akcija). Ovisiti u toj roli o niskim postotcima šuta te lošem omjeru asista i izgubljenih Reggiea Jacksona ne čini se kao najbolja oklada. Onda opet, Stan The Man ne samo da je spreman okladiti se na to, već je čovjeka nagradio skoro max ugovorom na osnovu potencijala iskazanog u dvadesetak utakmica. Pokaže li se Jackson tek osrednjim slash & kick driblerom pod opterećenjem ovolike odgovornosti (a učinci kao strijelca iz pick & rolla u Detroitu poprilično su mu pali u odnosu na partije koje je imao kao back-up u Oklahomi), Pistonsi će imati problema u napadu jer ne zaboravimo da je Jennings izvan kampa zbog ozbiljne ozljede od koje se sigurno neće potpuno oporaviti cijelu sezonu čak i ako se uskoro priključi momčadi (optimistične prognoze kažu da se to neće dogoditi barem još dva mjeseca).

Čak i da Jackson iznenadi pozitivno kao učinkoviti strijelac, Pistonsi će često morati jahati ili Stevea Blakea, što nije dobra stvar, ili Dinwiddiea koji jednostavno nije playmaker NBA kvalitete (da barem ima šut iz driblinga, mogao bi proći kao back-up play). Situacija je takva da Stan najavljuje i mogućnost korištenja Johnsona u ovoj roli, a obzirom da znamo kako je to izgledalo na Arizoni, možemo pretpostaviti što nas čeka odluče li Pistonsi rookieu dati više od povremenih epizoda kao sekundarnog kreatora (doduše, tu bi već u startu trebao biti korisniji od KCP-a i Meeksa). Uglavnom, poanta je da potencijalno slabija produkcija na poziciji jedinice njima predstavlja popriličan problem obzirom na volumen napada koji troše kroz pick & roll i tu neće biti lako ostvariti potreban iskorak u napadu sve i da idealno rašire reket.

Tu se javlja još jedan problem. Upitni učinak glavnog driblera može biti problematičan u kombinaciji s Drummondovim katastrofalnim šutiranjem slobodnih, jer ako ti je pick & roll temelj sistema, ranjivost u njemu u obje uloge nije poželjna. To će posebno biti naglašeno u zadnjim četvrtinama gdje će Pistonsi teško dolaziti do daha s dvije ovako ranjive udarne opcije – ne zabiju li trice visokim postotcima, teško će preživjeti činjenicu da Jacksona ne treba udvajati na picku, odnosno da Drummonda možeš faulirati bez posljedica po obrambeni učinak. Onda opet, bez obzira na sve što smo rekli, ovo je napad koji će sigurno biti barem prosječan, a to na Istoku nije mala stvar.

DRTG: 107.4

I dok napad teško da može doživjeti regres obzirom na lani kada su dio sezone na rosteru imali Smitha kao ozbiljnog potrošača te postavu s Monroeom i Drummondom pola večeri na parketu (koja je ostvarivala učinak debelo ispod prosjeka – praktički, s njima na parketu Pistonsi su bili Bucksi, a čim bi uz Drummonda stao dodatni šuter postali bi Hawksi, jasno na puno manjem uzorku i u puno povoljnijem kontekstu), obranu čeka izazov u pokušaju da se održi na lanjskoj razini ili podigne. Ali, to ne znači da na taj izazov ne mogu pozitivno odgovoriti ako im se, slično kao i s napadom, poslože neke stvari.

Uz općenito slabiji skok, koji je neminovan kada mijenjate elitnog skakača poput Monroea jednim od najgorih defanzivnih skakača na poziciji četvorke u ligi u liku Ilyasove, Pistonsi će imati problema kad god na parketu ne bude Drummonda. Dok je Dre u igri, Van Gundy njegovom pokretljivošću može maskirati slabosti bekova u branjenju pick & rolla i usput držati reket pod kontrolom, međutim bez njega otvaraju se rupe i na perimetru i u sredini.

Lani je popriličan problem bilo slabašno rotiranje bočnih i spori Monroe koji nisu stizali čuvati leđa Drummondu, koji je i sam previše plivao na pick & rollu, a ove se Pistonsi nadaju da imaju bolji izbor igrača za igrati aktivno u rotiranju od lopte prema unutra. U Morrisu i Johnsonu svakako imaju dva duga i jaka swingmana sposobna pomoći i 1 na 1 obranom na perimetru (nakon Singlera i Butlera obojica dođu kao Scottie Pippen), ali i udvajanjem na pick & rollu, dok Ilyasova može pomoći u preuzimanju na 1-4 pick & rollu ili pomaganju na 1-5 pick & rollu. Međutim, sve to može funkcionirati samo uz Drummonda jer Baynes nije takav atleta da može istovremeno pomoći i na picku i čuvati obruč, a nijedna potencijalna četvorka nema masu za zaustaviti ozbiljniji ulaz, kamoli pravog post-up strijelca.

Igrati s više zone nije Van Gundyev stil iako bi ovaj roster možda i bolje funkcionirao u takvom sistemu (svakako bi Drummond trošio manje energije) tako da ne vjerujem kako će Pistonsi odustati od taktike pritiska na loptu i naknadnog rotiranja. To sprječavanje ulaza već na perimetru, uz solidno čuvanje šutera koje im donosi dužina na boku i donekle pouzdana kontrola reketa s iskusnijim Drummondom u stanju su donijeti povrat, pitanje je samo da li sve to možeš odraditi na potrebnoj razini u praksi. Bez drugog poštenog visokog defanzivca (osim ako ne računamo Joela Anthonya), s upitnim bekovima koji nisu presing igrači, tu razinu će biti teško doseći, jednostavno skok i reket su im odjednom toliko ranjivi da ni dobra, moderna pick & roll obrana (koje je Van Gundy na neki način i začetnik) neće moći izgurati sezonu iznad prosjeka, ako i toliko.

ROSTER

Posložen je za sistem, što nije mala stvar. Da je Jennings zdrav imali bi dva odlična rješenja za 48 minuta napadanja kroz visoki pick & roll što bi iscrpilo i najbolje obrane – ovako bi Jackson mogao biti taj koji će vrlo brzo biti potrošen. Spomenuli smo kako do Jenningsova povratka nemaju poštenu back-up opciju i to će definitivno biti problem osim ako Blake ne oživi s ovoliko prostora oko sebe i ako Dinwiddie ne doda šut.

Na boku su puno bolji, sad više nema potrebe Meeksa i KCP-a koristiti u rolama trojke za koje nemaju fizikalije, već ih isključivo možeš koristiti u spot-up ulozi kao dvojke koje se otvaraju bez lopte. Kako ni jedan ni drugi nisu kreatori iz driblinga, oni su ovdje praktički 3&D opcije. Samo, dok su u ovom šuterskom dijelu stvarno odlični obzirom na volumen lopti koje uzimaju, defanzivno su daleko od stopera, posebice Meeks.

Dovođenje Morrisa i rookiea Johnsona tu će pomoći, iako je upitno koliko se čovjek može osloniti na čovjeka koji dokazano nije uvijek zainteresiran igrati obranu na perimetru i klinca koji će valjda prvi put u životu imati prilike braniti veće i jače od sebe iz večeri u večer. S tim da će Morris dio minuta odraditi i na četvorci gdje će se idealno uklopiti u perolaku i obrambeno uglavnom nemoćnu rotaciju s Ilyasovom i Tolliverom (iako bi tu uz Ilyasovu mogao biti od koristi ako Van Gundy odluči više preuzimati kako bi što manji naglasak stavio na rotacije koje mnogima na rosteru nisu jača strana). Drummond će imati gomilu posla dok brani perimetar i ne pruži li partije u rangu Dwighta Howarda u najboljim danima, a ništa što je do sada pokazao ne sugerira da je tako nešto realno očekivati, pod košem bi moglo ozbiljno curiti.

Nema Monroea, a to znači da će ostati bez one izuzetne skakačke kvalitete (doduše, to će se osjetiti još više u napadu nego u obrani), kao i bez čovjeka sposobnog nositi teret u sredini dok je Drummond na klupi (Monroeove brojke bez Drummonda su letjele u nebo, doduše opet prije svega u napadu). Baynes je slabiji u svakom aspektu igre od Monroea osim možda zaštite obruča (tu su jednako nebitni), pa će biti zanimljivo vidjeti kako će Van Gundy rotirati u završnicama u pokušajima da sačuva Drummonda odlaska na liniju, odnosno može li Baynes koji je solidan pick & roll realizator spretnošću pod košem nekako nadoknaditi barem dio poena koje je kreirao Monroe u izolacijama.

COACH

Ovo je Van Gundy show i pomoćnici su tu čisto da odrade njegove zamisli u oba smjera. Bob Beyer i Brendan Malone su njegovi pomoćnici još iz Orlanda, dakle tu ništa novoga nema – visoki pick & roll u napadu s tri igrača sposobna ubaciti tricu uokolo, u obrani agresivno branjenje pick & rolla s ostajanjem na šuterima i brzim rotacijama visokih, odnosno jadnog Drummonda kojega će ovaj stil igre maksimalno iscrpiti.

PLUS

Nakon što su lani zamalo završili u gornjoj trećini momčadi koje su potezale najviše trica iz igre, ove sezone Pistonsi bi vrlo lako mogli doći do one granice koja dijeli fanatike od smrtnika, odnosno vrlo lako bi se moglo dogoditi da im je svaki treći pokušaj iz igre šut s perimetra. Van Gundy nije blesav, vidio je što su Rocketsi postigli samo povećavanje volumena pokušaja i zna da mu je to jedina šansa u situaciji kada baš i nema vrhunski talent na rosteru. Najluđe od svega, osim po količini ispucanih trica Pistonsi bi se trebali popraviti i po učinkovitosti jer će sada od starta imati i više prostora i više otvorenih šutera, što pak znači da bi im efektivni postotak šuta mogao porasti za 2 do 3%. Ako ćemo njega uzeti kao najvažniji čimbenik napadačke efikasnosti, dakle kao faktor koji čini negdje između 60 i 80% vrijednosti napadačkog učinka ovisno o teoriji kojoj ste skloni, samo ovaj pomak mogao bi im popraviti učinak na 100 posjeda za dva-tri poena.

MINUS

Šuterski će se svakako trebati popraviti jer su odlaskom Monroea ostali bez drugog dominantnog skakača u napadu (teško da će Drummond opet imati onako vanserijske brojke u skoku pod oba obruča bez Monroea u blizini da odvlači pažnju obrane, ali i da se gradi na drugoj strani), dakle neće hvatati gomilu odbijanaca kojima su produživali posjede. I ne samo to, ostali su bez čovjeka koji je izuzetnim omjerom slobodnih održavao taj aspket njihove igre živim. Obzirom na Drummondove probleme s linije, sada nemaš nekoga kome uvijek možeš baciti loptu u post da izbori lagane poene, što znači da bi Pistonsi u ovoj sezoni vrlo lako mogli biti najgora momčad lige po tom pitanju. Što možda neće nužno smetati napadačkom učinku na velikom uzorku, ali bi moglo utjecati na broj pobjeda obzirom da će u završnicama biti teško kreirati poene ako isključivo i jedino ovisiš o skok-šutu.

WCS

Jackson i Drummond ne naprave potreban iskorak u napadu, Jennings pošteno ni ne zaigra, obrana bude puno gora od lanjske jer nigdje na parketu nema plus defanzivca osim Drummonda koji muku muči i sa svojim primarnim zadatkom, kamoli još pokrivanjem svih rupa, Morris i Johnson ne donesu potrebnu razinu kvalitete te tako još jednom propuste uključiti se u borbu za playoff zadržavši se na učinku sličnom lanjskom.

BCS

Jackson i Drummond postanu top 10 playmaker i top 3 napadački centar u ligi, trice upadaju cijelu sezonu, obrana završi kao prosječna i dođu do 45 pobjeda dovoljnih ne samo za playoff, već i za šesto mjesto na Istoku.

MAVS

SCORE: 35-47

NET/SOS: -1.9/-2.4

ORTG: 107.3

Lani su do dolaska Ronda igrali briljantno u napadu, praktički su sve ovo što smo naveli kod Pistonsa doveli do savršenstva uz još puno više akcije na strani bez lopte i, ono najvažnije, s puno više opcija sposobnih napasti nakon picka s loptom. Dok su Pistonsi imali samo playa, tko god taj bio u određenom trenutku, kod Mavsa je play često samo započinjao akciju (kako Nelson, tako i Rondo), dok su glavninu posla odrađivali Ellis i Parsons uz podršku Harrisa i Baree. Svi su redom radili sve i pri tome bili efikasni, a posebice Parsons kojega je Carlisle pametnom taktikom pretvorio u jednog od najboljih sekundarnih playmakera u ligi. Uz ovu gomilu igrača sposobnih napasti iz driblinga tako da protivnik nije znao s koje strane prijeti veća opasnost, Mavsi su imali još dva sastojka koja su ih pretvorili u pick & roll mašinu koja je do spomenutog tradea igrala na povijesnim razinama – Dirka kao elitnu stretch četvorku i Chandlera kao najučinkovitijeg pick & roll finišera u ligi.

Danas, jasno, toga više nema. Chandler je otišao (još ranije su se odrekli i Wrighta koji je bio valjda najbolji back-up roller u ligi, ako dozvolite takvu konstrukciju), a bez njega i šansa da opet budu toliko efikasni u ovoj akciji. Ellisa bi se još i dalo zamijeniti obzirom da je i u najboljim danima obilježje njegove igre ostalo visoka potrošnja i niska učinkovitost, međutim nemoguće je Montu odvojiti od Parsonsova učinka – bez takvog potrošača, nema šanse da bi Parsons bio onako efikasan. Dakle, koliko god dobra vijest bila da je barem on ostao na rosteru, razlika u učinku koju je imao kao sekundarni kreator u odnosu na ovo što će mu se sada događati kao prvoj opciji bit će poprilična.

Dovođenje Williamsa bi svakako pomoglo da imaju nekoga s kim ovaj može vrtiti pick & roll, ali bez Chandlerovih blokova i otvaranja prostora Deron teško može popraviti realizatorske postotke, tako da će on u najboljem slučaju ostati solidan slash & kick kreator koji je najbolji u spot-up roli, dakle praktički će dati malo bolju verziju onoga što su dobivali od Nelsona prije dolaska Ronda. Matthews također ne pomaže u ovom slučaju, on je odličan spot-up igrač koji može koristiti kretanjem i otvaranjem bez lopte, ali s loptom isključivo može igrati kroz post-up, dakle nema tog scenarija po kojem bi on mogao uskočiti u Parsonsove cipele u slučaju da ovaj uđe u Ellisove.

Sve ovo skupa znači da će Carlisle itekako morati mijenjati stil igre, prema više organiziranih napada s jasnim uzorkom kretanja, a puno manje improvizacije. Horns setovi i dalje će ostati omiljena formacija, u to nema sumnje, ali umjesto potencijalnog pick & rolla s tri pozicije sada će se kroz njih uglavnom igrati preko Dirka i Pachulie. Jadni Dirk tako će vjerojatno opet morati povećati volumen lopti u dva na dva akciji kroz pick & pop umjesto da uživa u roli ispušnog ventila, iako me baš zanima kako će to izvesti obzirom na činjenicu da danas može igrati isključivo u šihtama od 5-6 minuta po četvrtini. Kvragu, Carlisle će mu možda morati povećati čak i kvotu izolacija kako bi napad funkcionirao, što nije dobro jer je posebice lani Dirk isključivo šutirao u catch & shoot situacijama (gotovo 65% svih njegovih pokušaja bili su asistirani, a prosjek karijere mu je 55%).

Pachulia će pak igrati 2 na 2 kroz hand off uz to što će pokušavati razigravati s visokog posta. I to bi trebalo funkcionirati pristojno, na ovaj način može se dosta izvući iz udarne trojke na vanjskim pozicijama, ali daleko će sve ovo skupa biti od lanjske razine. S tim da još nismo ni spomenuli mogućnost da Dallas veći dio sezone igra bez jednog, dva ili više startera, što bi bilo ravno katastrofi obzirom na manjak opcija. Barea i Harris mogu zabiti svoju kvotu, ali na svim ostalim pozicijama vlada takva suša napadačkog talenta da je teško zamisliti što bi i Carlisle mogao izvući iz postava u kojima nema bar trojice startera.

DRTG: 109.2

Obzirom da su imali odličan napad (opet moram reći – do dolaska Ronda, taj trade se pokazao takvom katastrofom da ga nije zgorega isticati kao možda i najvažniji događaj njihove sezone), ono što je Mavse kroz cijelu godinu kočilo da se priključe gomili izazivača na Zapadu bila je ispodprosječna obrana. S Rondom su dobili nešto kvalitete u branjenju pick & rolla, ali praktički njihova udarna ofenzivna postava nije mogla braniti ništa. Stvari bi se popravile kad bi na parketu uz Chandlera bio Aminu ili barem Crowder, ali, gle čuda, to su još dva korisna rotacijska igrača kojih se Dallas odrekao. Uglavnom, sada su ostali bez kvalitetnog defanzivnog centra i udarnih stopera, što znači da su za makar ostati na lanjskoj otužnoj razini trebali dovesti adekvatne zamjene.

U teoriji Wes Matthews može odigrati obranu na boku, ali obzirom na zdravstveno stanje očekivati od njega čuda nije primjereno (posebice ga je teško zamisliti da ikada više trči za playevima). I to, a i čovjek nije rasni all-round stoper kao Aminu koji može igrati obranu na svim pozicijama od 1 do 4 ili barem kao Crowder na swingmanima – koliko god Wes uživao igrati na snagu protiv slabijih dvojki, toliko je imao problema čuvati rasne trojke zbog manjka centimetara kad bi ga dopalo to zaduženje. Dakle, on je solidan defanzivac, ali ne mijenja odnos snaga na tom dijelu parketa, što znači da će Mavsi biti uglavnom šuplji na perimetru. Kako od playeva ne možeš očekivati ikakav presing jer čak ni Harris više nije u stanju toliko brzo lateralno se kretati, jasno je da jedino što Mavsima ostaje je osloniti se na zonu kako bi spriječili totalni raspad sistema u sredini.

Međutim, već lani su primali gomilu trica uz poprilično visoke postotke i teško je pronaći razlog zašto bi se taj trend promijenio. Čak i ako nekako uspiju sakriti nepokretnog Nowitzkog zonom, ta ranjivost na perimetru i činjenica da nemaju ni približno pokretnog centra sposobnog smetati barem na 1-5 pick & rollu jasno ukazuje da im čekanje pod obručem ostaje jedina opcija. A čekati pod obručem svaku večer, iz utakmice u utakmicu, u ovakvoj ligi, ravno je samoubojstvu, što je pokazala i lanjska sezona. Posebice jer čak ni takvim pristupom udarni visoki dvojac ne donosi zaštitu obruča na lanjskoj razini, a ne garantira čak ni da će skok ostati pod kontrolom kao što nije bio ni lani dok je u reketu patrolirao Chandler – sva je prilika da će Dallas ove sezone biti najgora momčad u ligi što se defanzivnog skoka tiče. Ukratko, nema teoretske šanse da ovaj roster zabija više nego što može primiti, a znamo što to znači na Zapadu.

ROSTER

Imaju hrpu playmakera, što vjerojatno znači da ćemo gledati i hrpu postava s dva playa. To će prema naprijed funkcionirati jer i Deron i Barea su više nego sposobni spot-up igrači. Harris je još uvijek solidan strijelac, vjerojatno i jedina ozbiljnija defanzivna opcija koju imaju. Svoje minute će dobiti i Felton, koji je vjerojatno gotov kao ozbiljna opcija, ali kao osigurač sposoban vrtiti pick & roll vjerojatno još uvijek može pomoći.

Matthews bi bio idealna dvojka za njihovu lanjsku momčad, šteta što dolazi s godinom zakašnjenja. I to u ovakvom stanju – dok ne zaigra, njegove minute će pokušati krpati Jenkinsom, klasičnim off the ball šuterom koji se solidno otvara kretanjem i koji u Atlanti nije pokazao ništa osim da nije NBA talent, a minute će dobiti i rookie Anderson koji će ujedno biti i prva zamjena za Parsonsa. Dallas dugo vremena nije imao boljeg rookiea, a isto tako će nakon dugo vremena imati i razloga držati jednog na parketu. Anderson je prototip 3&D igrača, ovo prvo će vjerojatno funkcionirati solidno jer je dovoljno velik da zabija postavljene šuteve dok čeka povratne na strani bez lopte. Ovo drugo je pak popriličan upitnik, šokovi u sudaru s NBA igračima su neizbježni za igrače prve godine.

Uglavnom, dosta tanko, a ništa bolje nije ni pod košem. Kao zamjena za Dirka ostao je Charlie Villenueva, sličan nepokretan veteran koji je u ovoj fazi karijere isključivo catch & shoot stretch igrač, a poneku minutu će opet dobiti i mladi Powell, energičniji igrač, ali i ozbiljno limitiran šuterskim slabostima. Da ima bolje atletsko-fizičke predispozicije mogao bi biti od koristi kao smetlar i solidan razigravač s vrha posta, ali ovako je preslab čak i za čuvati većinu četvorki, kamoli petica.

Centarska pozicija je pak simbolična za ljeto koje su imali Mavsi. Nakon što ih je Jordan otkantao, Cuban i Nelson požurili su pokupiti sve što se kreće planetom iznad 215 cm u nadi da će moći skrpati NBA rotaciju. To im nije uspjelo jer ovise o tome u kakvoj će Dalembert biti formi (i hoće li ga Carlisle udaviti), hoće li McGee dobiti zeleno svjetlo od doktora da može trčati nakon loma noge i može li Salah Mejri dobiti Dirka u trci na 60 metara. Dalembert na 15 minuta može biti od koristi ako se sve poklopi i ako mu se bude dalo trenirati, ali očekivati nešto od ove druge dvojice čisti je loto. Uglavnom, ozljedi li se Pachulia, trebat će im čudo da slože rotaciju od 48 minuta na poziciji.

COACH

Carlisle je s razlogom postao jedna od glavnih trenerskih faca u ligi, a njegova veličina ne krije se toliko u sistemu koji je na oba kraja itekako razrađen, koliko u činjenici da maksimalno cijedi svaku kap prednosti iz stvari poput miksanja postava i brzih prilagodbi protivniku, posebice kod stvaranja mismatcha. Međutim, čak i ako košarka ima taj element šaha, s ovakvim figurama teško bi nešto napravio i Kasparov – Carlisle ne da nema kraljicu na vidiku, već je upitno tko će mu biti lovci i skakači (ovo zadnje i doslovno).

Obzirom da Cuban potiho naginje lovu na visoki pick, možda bi najbolje bilo osloboditi čovjeka tereta i dati mu da talente stavi u službu momčadi koja ima nešto konkretniju budućnost. Do tada, Carlisle će izvlačiti maksimum iz ovoga što ima, sada s nešto promijenjenim štabom. Do sada glavnog pomoćnika Mathisa, koji je otišao u Orlando, mijenja Melvin Hunt, čovjek kojega prati glas da zna s igračima (za razliku od Carlislea koji ipak prije svega od njih traži da poštuju njegove zamisli) i kojem će upravo taj komunikacijski aspekt biti glavno zaduženje. Uz to, Hunt je lani uskočio za kormilo Nuggetsa kad je Shaw dobio nogu i ubrzao je igru, prvenstveno kroz tranziciju. Sad, nije da Dallas baš ima materijala za igrati presing i održati makar lanjsku razinu trke, ali očito vjeruju kako bi napretkom u ovom segmentu igre barem malo mogli maskirati pad koji ih čeka u učinku iz postavljenih napada (plus, Parsonsu bi definitivno bilo lakše kad bi još veći broj posjeda trošio kroz run and gun i slash & kick igru, nego da mora napadati posloženu obranu iz pick & rolla).

Za obranu će biti zadužen Kaleb Canales, nesuđeni trener Blazersa koji je i prije dolaska kod Carlislea bio sklon zonskom branjenju s visokima uz istovremeni presing na loptu. Ovoga potonjeg ove sezone neće biti bez brzih bekova poput Ellisa i Ronda, odnosno bez atletski moćnih stopera poput Aminua i Crowdera, ali uspije li ponoviti barem učinak sličan lanjskom po pitanju branjenja obruča, gdje su Mavsi svim problemima usprkos primili relativno malo laganih poena zbog zone, može otvoriti šampanjac.

PLUS

Kombinacija iskustva, inteligencije i profesionalizma koju će imati na parketu i na klupi garantira da će nadmudriti mnoge čisto time što znaju što rade. Neće nepotrebno paničariti čak i kada upadnu u crne rupe i to nije mala stvar. Problem je samo što im tako nešto može biti od koristi u playoffu više nego u pre-dugoj regularnoj sezoni u kojoj je glavni cilj preživjeti. S opasnim manjkom resursa to neće biti lako.

MINUS

Sezona nije ni počela, a Mavsi već imaju pola momčadi u bolnici. Deron je na prvom treningu u kampu osjetio probleme s oba lista, a to nikako nije dobra vijest jer oni imaju običaj razvući se na duži period. Uglavnom, čak i kada bude igrao, neće igrati punom snagom, dakle bit će manje-više onaj isti Deron kojega zadnjih nekoliko godina gledamo u Netsima (čekamo još samo da otkažu i gležnjevi). Matthewsov optimizam u pogledu oporavka ipak se pokazao neutemeljenim, pozitivne misle i volja ipak nisu rješenje za ovako ozbiljne probleme hardwarea i pitanje je kada će biti spreman za nastupiti, a kamoli igrati košarku na ranijoj razini.

Parsons je imao svoju operaciju ovoga ljeta, prčkali su mu po koljenu, što garantira da vjerojatno neće moći pružiti koliko bi htio (u playoffu je zbog tog koljena bio limitiran u kretanju, što nikako nije dobro za glavnog kreatora iz driblinga), uostalom još nije spreman pridružiti se momčadi punom snagom u kampu. Dakle, tri projicirana startera se nalaze pod upitnicima, četvrti jedva da može odigrati pola utakmice, a peti je Zaza. To nikako nije dobro u situaciji kada nemaš dubinu na klupi.

WCS

Deron, Parsons i Matthews propuste po pola sezone, Dirk se potpuno raspadne i toliko potone s postotcima šuta da se odluči za mirovinu, ne dobiju ništa od klupe i završe kao najgora momčad Zapada, s jedva 20 pobjeda. I s tek petim pickom za utjehu u rukama.

BCS

Deron, Parsons i Matthews odrade po 70-ak utakmica bez većeg pada učinka, Dirk odradi još jednu solidnu sezonu, Zaza pod košem dobije pomoć od para back-up centara (birajte slobodno kojega, svaka kombinacija je jednako neuvjerljiva) i uz top 15 napad i top 20 obranu nekako uspiju veći dio sezone puhati Jazzerima za vrat. I onda ih još lutrija nagradi top 3 pickom.

1 thought on “PISTONS + MAVS = 10

  1. Prve utakmice su pokazale samo da Gundy skroz miksa akcije u napadu, pa su tako povrarkom Jacksona dosta koristili horns setove (zasto, ne znam, vjerojatno samo test), forsirali Drumonda u lednoj igri, te su opcentio dosta koristili igru ledima na svim pozicijama. Bilo je jako malo centralnog picka Jackson-Drumond. Vazna stavka, izgubili su 20 lopti u 25 minuta utakmice protiv Netsa.
    Obrambeno trenutno svi izgledaju ko Singleri i Butleri, a pick 1-5 brane su u vecini slucajeva branili tako da je Drumond ostaja stit obruc, tj na liniji penala i nije radio nikakav oblik presinga. Ostatak pick akcija su preuzimali.
    Najzabavnije od svega je sto Stanley Johnson je bog/isus, pogada spot up s onim ruznim izbacajem, napada iz driblinga i leta u obrani (cesce izvisi iz koncepcije nego napravi nesto pozitivno). Ne bi me iznenadilo da nakon prvih 10 utakmica dobije poziciju startera.
    Posljednje, krenule su spekulacije da oce vratit dite materi, drugi Moris bi mogao sletit samo kao Sunsi bi htjeli pick prve runde za njega (malo morgen ce to dobit od detroita)

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *