60 POINTS, 29 MINUTES fullcourtpress – basketball lunatics inc.

4Feb/1617

POWER RANKINGS, WEEK 14.

Napomena kako je ovog tjedna period kojim se bavimo iznimno nešto duži, u obzir uzimam 8 dana, kako bi nam ovo vrijeme do all-stara stalo u dva osvrta umjesto tri, odnosno kako ovaj sljedeći osvrt ne bi bio preopširan zbog većeg broja utakmica.

30. SUNS

Hornacek je konačno dobio nogu iako nikome osim Sarveru nije jasno zašto takav potez nije povukao odmah (ako se nadao da će Hornacek sam dati otkaz i tako se odreći dijela ugovora, onda je stvarno zadnja gnjida, samo, prežilav je Hornacek, ako je mogao živjeti godinama s Jerryem Sloanom, što mu je trpiti jednog Markieffa Morrisa), a Earl Sateliti Watson je tako ekspresno od igrača i pomoćnika postao glavni (usput su na njegovo mjesto doveli starinu Boba Hilla da malo pomogne iskustvom, iako pojma nemam što će im čovjek koji je bio 10 godina izvan lige i koji je kao trener najpoznatiji po tome što je konstantno bio u problemima s Rodmanom dok je ovaj bio u San Antoniu).

Nešto mi se motalo po glavi kako su upravo pomoćnici odigrali bitnu rolu u smjeni bivših Hornacekovih glavnih asistenata (ovi niži asistenti su najbliži igračima i služe kao most između njih i vrha štaba, dakle što ako je Watson takav karijerist da je pomogao puč kako bi si otvorio mjesto bliže oltaru, to isto ne bih isključio), ali sve je to sada nebitno. Sunsi idu po Ingrama ili Simmonsa, nadaju se nekome uvaliti Chandlera ili možda čak Morrisa (kojega je Hornacek vjerojatno suprotno uputama uprave držao zakopanog na klupi, s pravom, što mu je dalo ultimativnog jokera - ako su željeli pumpati vrijednost Morrisu do kraja prijelaznog roka, morali su poslati Jeffa na rani godišnji), a usput će gubiti gomilu utakmica kao što je slučaj bio i u ovom "dužem" tjednu kada su ostvarili 0-5. I u kojem su ostali i bez Warrena koji je sredio stopalo 😉 (mig nije zbog Warrena, žao mi čovjeka, već zato što sam vidjevši inicijale pomislio da su ostali bez Pi-Đeja, što mi je odmah pokvarilo iščekivanje trade deadlinea).

29. LAKERS

Nema previše pozitivnoga za reći, Randle je uhvatio finu formu i stvarno solidno šljaka u postu, kupi skokove i zabija ponešto iako uglavnom ore u izolacijama. Da ga je staviti u više pick & roll akcije kao finišera sigurno bi bolje iskoristio snagu i pokretljivost nego u ovim post-up pokušajima koji obično završe šutom iz okreta, ali što je tu je, već to što ima pristojnu minutažu u ovakvom kaosu od franšize uspjeh je. Do pobjede nad Wolvesima imali su 0-4, dakle ovaj period su završili pozitivno, iako je teško previše dobroga izvući i iz ovakve večeri. Zamalo su prokockali 16 poena prednosti u zadnjih nekoliko minuta kada su Wolvesi počeli nešto zabijati, ali izvukao ih je Kobe tricama u stilu Currya.

Očekivano loša košarka tako je ipak imala dozu draži, eto Kobe je haklao za publiku, a Wolvesi su toliko nesposobni da stvar nisu priveli kraju iako su imali gomilu prilika. Nisu znali iskoristiti činjenicu da je Wiggins toliko brži od Bryanta da mu može pobjeći kad god poželi da ga uposle ponekim cutom (tu je Kobe haklao još više nego u napadu), a način na koji su u završnici ignorirali Townsa na kojem su obično bili ili Bass ili Randle je smiješan. Sudar dva definitivno najgora trenera u ligi, s tim da Scotta barem kužiš, Kobe je šef i on je tu samo da sluša. Ali, Mitchell, pobogu, način na koji su Wolvesi odigrali ovu utakmicu od početka do kraja sam po sebi razlog je za otkaz.

28. NETS

I oni su trebali izvući barem jednu pobjedu, ali to što imaju 0-4 isto nešto govori, zar ne. Lopez je sjajan u zadnje vrijeme, trpao je i preko Drummonda i preko Davisa i preko Zaze, u biti protiv svih osim protiv Heata gdje je iz nekog samo njemu znanog razloga isključivo visio na perimetru iako je Miami često na njemu držao Winslowa obzirom na manjak visokih koje imaju na raspolaganju. Hollins bi čupao kosu kad vidi koliko vremena provodi izvan reketa u ovom ležernijem izdanju, ali očito mu to odgovara, a i ima smisla. Od promjene trenera duge dvice gađa sa sjajnih 47%, čime otvara reketa za Younga i Johnsona, koji nemaju problema s igrom u sredini.

Zdrav je, trpa lakoćom i iz post-upa i iz spot-upa, tako da je možda upravo on, obzirom da su Cousins i Love nerealne mete, igrač koji bi mogao utjecati na sliku lige nakon prijelaznog roka. Netsi moraju iskoristiti ovu situaciju, cijena mu nikada neće biti veća, dakle uz malo sreće mogli bi vratiti nešto resursa što su rasuli uokolo. Problem je samo što nema previše momčadi koje mogu preplatiti Lopeza, jedna od njih je Boston, koji ima i interesa u tome da dodatno oslabi Brooklyn, ali istovremeno bi Netsi vjerojatno inzistirali na vraćanju picka koji može postati Simmons ili Ingram, tako da ništa od toga, tu kvaku 22 teško da će razriješiti.

27. SIXERS

Nastavili su sa solidnim igrama ostvarivši u ovom tjednu neutralan učinak, doduše dobrim dijelom zbog činjenice da su pregazili Phoenix (da, Sunsi su trenutno u takvom stanju da bi im Ish Smith bio lider, jer Goodwin definitivno nije NBA playmaker), čime su anulirali težak poraz od Pistonsa. Ipak, vrhunac tjedna je bila nesuđena pobjeda protiv Warriorsa gdje su presingom u zadnjim minutama izneredili Warriorse (koji su izgubili 4 lopte u zadnje 3 minute, okrunivši tako katastrofalnu playmakersku večer), činilo se da imaju produžetak, a onda su primili tricu iz kornera nakon što su poklonili Barnesu otvoren šut (gosti ovdje nisu ni odigrali pošteni pick & roll, valjda je i njima bilo nejasno gdje je nestao onaj intenzitet od ranije tako da je malo nedostajalo da zakasne šutnuti koliko im nije bilo jasno zašto nitko ne igra obranu i zašto su sve opcije otkrivene).

Tu se vidjela mladost ove momčadi, ali barem se radi o mladosti koja u zadnje vrijeme igra sve bolje (i zbog čega će opet propustiti doći do top 2 picka, sram bilo Colangela što je upropastio Hinkiev maestralno sastavljen roster). Okafor je zbog zdravstvenih problema zaigrao tek protiv Warriorsa, ali je i tu nastavio trpati s izuzetnim postotcima od kako sve više igra 2 na 2 sa Smithom (umjesto loših šuteva preko ruke na koje je često bio prisiljen dok je momčad igrala bez playa sposobnog ući u sredinu, sada zabija puno više lopti odmah nakon dodavanja koja ga nalaze u kretanju), odnosno od kada dosta minuta provodi u drugim postavama s više šutera i gdje protiv slabijih protivnika može dominirati snagom. Jasno, obzirom na stanje momčadi zasigurno će i dalje igrati gomilu izolacijskih akcija u kojima će nerezonskim šutevima gađati obruč (njegovi pokušaji iz kontakta su ponekad urnebesni, mnogi bekovi ne bi bacali takve krumpire kad naiđu na rampu, ali tu se vjerojatno radi o strahu od blokade), ali kombinacija pokretljivosti, realizatorske kvalitete kada igra u prostoru i mase, čini ga osloncem u pick & rollu, što nije mala stvar (definitivno me sve više podsjeća na Monroea iz mlađih dana, jedino što nije tako moćan smetlar).

Noel je pak još bolji na svojoj strani parketa, od kada su ubrzali i zaigrali riskantnije u obrani odlično se snalazi u roli korektora u reketu, ali i kada ostane na perimetru nakon preuzimanjima. Njegova pokretljivost i spretnost u presingu na loptu i linije dodavanja baš su ono što bi trebala imati svaka momčad koja misli braniti Golden State, on na rosteru Cavsa ili Spursa bi već danas bio veliki plus za te franšize. A da je tek u Bucksima na poziciji petice umjesto Monroea, možda bi ovi zadržali dio lanjskog obrambenog identiteta. Uglavnom, nakon lošeg ulaza u sezonu, sada su pokazali da neke stvari iz prošle godine ipak ostaju i da obrana neće biti katastrofalna. Jasno, teško je igrati ovako agresivnu obranu s Okaforom, ali u onim minutama dok ga nema na parketu, mogu sijati kaos igrom s 5 dugonja.

26. WOLVES

Njihova apsolutna nesposobnost iskazana protiv Lakersa zasjenila je neke pozitivne stvari viđene ovaj tjedan. A njih je bilo usprkos 0-4 scoreu, posebice u načinu kako je Towns igrao dok ga u ovoj zadnjoj utakmici nisu odlučili tretirati kao Mozgova koji je zaspao u solariju. Da su imali boljeg trenera, imali bi barem jednu pobjedu na kontu (osim protiv Lakersa, imali su itekakve šanse i protiv Thundera, dok su, iako rezultat drugačije sugerira, protiv Blazersa u završnici tek kozmetički popravili koš-razliku), a uz Townsa je razinu igre opet podigao i LaVine. Nakon što je pao u pozadinu, sada je opet eksplozivnim šuterskim partijama trgnuo momčad, a, ono što je najbolje od svega, radio je to uglavnom u roli drugog beka uz Rubia.

25. NUGGETS

Najavili smo prošli tjedan da neće biti kante za napucavanje kao ovih 5 momčadi iza njih (ili u današnjem slučaju ispred njih), što se i potvrdilo, zamalo su ostvarili 3-1 usprkos nezgodnoj turneji po Istoku. Uz sve boljeg Mudiaya ključni su po običaju bili Gallinari i Jokić, ovaj trio lakoćom je nadigrao Washington, pogotovo u onim trenutcima dok su na parketu imali Gortata i Nenea, zatim su još jednom iznenadili Toronto na leđima partije karijere Jokića, a umalo su skinuli i Indianu kojoj je trebao produžetak da se provuče.

Nakon cijele sezone traženja i miksanja rotacije, Denver sada ima jezgru, imaju solidnu dubinu i imaju jasnu podjelu uloga, uz dodatan potencijal za novi iskorak već tijekom ove sezone u Nurkiću. Ovakav brz razvoj mogao bi značiti da će već dogodine igrati aktivnu ulogu u lovu na playoff, a ne zaboravimo da će pri tome imati i novi visoki pick na raspolaganju. Uz nešto sreće, to im je kupon za doći do još jednog člana jezgre, bilo putem drafta ili putem tradea, kako bi odradili ekspresni rebuilding nakon kojega će ne samo biti konkurentni, već i s potencijalom da iz godine u godinu rastu iznutra.

24. BUCKS

Pa, izgledalo je kao da hvataju zalet, još su dobili i Orlando na početku tjedna kao direktnog konkurenta. Stali su iza Middletona kao udarne opcije ispred Monroea, ali i kao primarnog kreatora u završnicama, pokušavajući raširiti reket stavljanjem Baylessa u završnicama umjesto Parkera, a zatim i Carter-Williamsa. Uzalud sve, Memphisu nisu dorasli, kao ni Blazersima čiju sjajnu igru u napadu ne mogu braniti ni pod razno s ovako kaotičnom obranom.

Međutim, šanse su imali protiv Miamia i Sacramenta, obje su prokockali, opet zbog obrane, ali i zbog manjka te jasne podjele u napadu. Middletonu svaka čast, ali i on je kao i Monroe u roli prve opcije debelo izvan zone ugode, za razliku od Wadea koji je u svom stilu ulazio u sredinu iznuditi slobodna kad god je trebalo momčadi. Ili za razliku od Ronda i Gaya koji su i bez Cousinsa priveli utakmicu u Sacramentu pozitivnom ishodu.

23. MAGIC

Način na koji su ih naprašili Bucksi i Celticsi ukazivao je da stvari ne idu na bolje i Skiles je morao povući neki novi potez. I je, već u sljedećoj utakmici, opet protiv Bostona, povećao je minutažu Hezonji i Fournieru na štetu Oladipa i Paytona. I ne samo to, već ih je koristio zajedno u postavi bez playa kao dva beka-šutera koji su raširili obranu Bostona. Napad se više vrtio kroz Vučevića, dok su ova dvojica šuterskim dometom širili obranu Bostona i otvarali prostor za ulaze Gordona i Harrisa.

Fina prilagodba, fascinantna jer se još jednom pokazalo da Oladipo i Payton nisu nikakav bekovski par budućnosti ove franšize. Protiv Spursa su očekivano poraženi, ali pitanje je trenutka kada će Skiles opet zamijeniti uloge Oladipu i Fournieru, a tko zna, možda i Paytona gurnuti na klupu pa jahati Oladipa koji je i bolji defanzivac na poziciji, ali i opasniji šuter. Također, Hezonja teško može ostati bez minuta, čak i nakon eventualnog povratka Watsona, dok god je u stanju gađati tricu blizu 40%.

22. KNICKS

I bez Carmela su izvukli produžetak (ne i pobjedu) protiv Duranta i Westbrooka, čiju obranu su zasuli koševima u reketu, usput odličnom kontrolom lopte držeći ritam pod ručnom (jedna od najvećih ljepota trokuta je što nema haklera koji će pimplati loptu i izgubiti je u pokušaju driblinga).

To je bila najbolja prilika u teškom tjednu da dođu do bonus pobjede, nije im uspjelo, a protiv Raptorsa (opet bez Mela) i protiv Warriorsa nisu je ni dobili. Celticsi su izgleda isto prevelik zalogaj u ovom trenutku tako da im je raspored stvarno bio paklen, jedina utakmica u kojoj nisu bili autsajderi bila je ona sa Sunsima i tu su posao odradili bez problema. Sada slijedi jedan period lakših utakmica i tu će se lomiti njihova sezona, trebali bi dobiti barem 4 od idućih 6 ako žele da ih ozbiljno shvatimo kao playoff prijetnju.

21. WIZARDS

Nakon što ih je Toronto pregazio i nakon što su ih iznenadili Nuggetsi, Wittman je odlučio da je dosta igre s visokom petorkom (ostvarili su 1-4 od kada mu se učinilo da je opet 2014, a i ta jedna pobjeda je bila protiv one desetkovane postave Heata), vratio je Dudleya u akciju i odmah su zaigrali bolje. Ne u obrani, naravno, što nije ni bitno obzirom kako je očito da ni s dva centra nisu više defanzivna sila, već u napadu - izrešetali su Rocketse u Houstonu u run and gunu, a zatim su pali protiv Oklahome jer nisu mogli ponoviti sličnu šutersku partiju u još jednoj bezglavoj trci.

Nema veze, ono što je očito je da mogu zabiti dovoljno samo ako imaju tri šutera na parketu oko Walla i Gortata (ili Nenea), a obzirom da imaju višak swingmana i manjak visokih, odluka Wittmana imala je još manje smisla (to je ta njegova logika kojom oduševljava već godinama, play oko kojega nam se sve vrti je usporen, kako mu pomoći, pa tako što ćeš u reket natrpati dodatnog balvana). Ako im na kraju bude nedostajala pobjeda ili dvije za ući među 8, znaju gdje tražiti krivca. Ako pri tome unište Wallovo koljeno uzalud, još gore.

20. PELICANS

Kako su dobili Sacramento bez Davisa i Evansa to im valjda ni samima nije jasno, ali ovom pobjedom su si definitivno podigli moral spotaknuvši nogu direktnom protivniku (što se utakmice tiče, problem je bio Anderson, dok su Kingsi makli s parketa Cauley-Steina koji ga nije mogao čuvati ni na perimetru ni na vrhu reketa, Pelicansi su već napravili prednost, bila je ovo večer gdje bi Gay dobro došao).

Netse su jedva dobili, Memphis nisu mogli, tako da je očito kako im je playoff i dalje dalek san, što nije ni čudo kada koristiš startnu petorku kakvu oni trenutno šalju na parket, s Davisom okruženim Geeom, Coleom, Asikom i otpadom iz trening kampa zvanim Dejean-Jones. Sam pogled na ovu petorku dovoljan je da se Dempsu doživotno zabrani pristup NBA ligi, ovakvu katastrofu ni Garnett nije trpio u najtežim danima u Sotti (dva NBDL igrača, rezervni NBA centar i peti bek na normalnom rosteru, to su Davisovi suigrači dobar dio utakmice). Ipak, Davis je dovoljno dobar da ovo vuče, a Holiday i Anderson po defaultu dobivaju bitke klupa i sudjeluju u završnicama, tako da je Gentry ovdje izvukao koliko se može.

19. KINGS

Izgubili su od Blazersa i Pelicansa, dva direktna protivnika, što nikako nije dobro. Pri tome se pokazalo da je ovaj eksperiment s Cauley-Steinom ipak samo eksperiment, ne samo da s njim na parketu imaju čovjeka manje u napadu, već su imali problema braniti stretch postave obje momčadi (Leonard i Anderson bili su sami na perimetru kao rijetko kada ove sezone). Protiv Memphisa igra s dva visoka ima smisla, ali nisu je stigli prezentirati obzirom da su ostali bez Cousinsa koji je sredio gležanj, tako da su nakon tri poraza koja su definitivno narušila uvijek upitan moral svlačionice spasili stvar pobjedom protiv Bucksa bez Cousinsa.

Gay u ove zadnje dvije utakmice nakon povratka u kojima je preuzeo rolu prve opcije izgleda dobro, ali šanse Kingsa za playoffom bez obzira na sve svakim danom su sve manje. Možda se stanje popravi do all-star pauze ako ih poštede ozljede, samo, čeka ih mini-turneja po Istoku i ako tu opet ostvare negativan score, možda ne bi bilo zgorega aktivirati se tijekom završnice prijelaznog roka.

18. BLAZERS

Dok su Kingsi u padu i dok Pelicansi ostaju u purgatoriju, njihove šanse i razina igre rastu. Ovaj tjedan ne samo da su odigrali standardno solidno u napadu, već su prezentirali i iznadprosječnu razinu igre u obrani, što je rezultiralo 4-0 scoreom. Istina, raspored je bio izuzetno lagan (4 utakmice doma, sve protiv momčadi s negativnim scoreom), ali ostaviti Kingse ispod poena po posjedu i razbiti Hornetse u utakmici u kojoj ubaciš manje trica od njih izuzetan je uspjeh.

Raspored sada postaje puno teži i ovaj niz pobjeda će im svakako dobro doći, ali obzirom kako dobro igraju u ovom trenutku i koliko su u stanju izvući iz ovoga što imaju na raspolaganju, nije isključeno da do all-star vikenda izvuku barem još dvije pobjede u pet utakmica koje preostaju.

17. HORNETS

Povratkom Kidd-Gilchrista našli su način uštrcati dodatnu dozu energije u roster, ali to im u ovom trenutku nije bilo od velike koristi obzirom na gadan raspored. Protiv razbuđenog Jazza nisu imali šanse s Hawesom u sredini, a ništa bolje se nisu proveli ni u Portlandu usprkos priključenu MKG-a momčadi. Bacili su ga odmah u vatru, fizički je očito potpuno spreman jer već duže vrijeme trenira punim intenzitetom s prvom momčadi, tako da Clifford nije previše razbijao glavu oko njegove role.

Razbili su Lakerse, turneja po Zapadu je s tim završila, a sada ih čeka 5 utakmica na Istoku do pauze, od čega 4 doma, u kojima će pokušati izvući maksimum i spasiti sezonu. Samo, obzirom da su načeti Kemba i Batuma, da je izgleda ovo forsiranje već ostavilo traga i na Kidd-Gilchristu, bojim se da je sve uzalud i da će u završnom dijelu sezone imati prevelik zaostatak za najboljom osmorkom na Istoku.

Izvuku li barem dvije pobjede, trebaju iskoristiti pauzu prvenstveno za oporavak, a onda s Hawesom ili Kaminskim na petici, uz Williamsa i dva beka sposobna ubaciti tricu, mogu pokušati zaigrati s Kidd-Gilchristom u postavi (ubacio je prve dvije trice u sezoni, možda se i on popravio pa neće gušiti napad) i tako možda dobiti balans u oba smjera koji im je potreban.

16. MAVS

Provukli su se protiv Lakersa s Mejriem u sredini, ali već u sljedećoj utakmici protiv Warriorsa švercanje nije dolazilo u obzir. Protiv Netsa se vratio Zaza i imali su na raspolaganju najbolju petorku, vjerojatno u najboljem ukupnom izdanju ove godine (Zaza odmah double-double, Parsons sjajan, Dirk pouzdan), a protiv Sunsa su čak odmorili Dirka. Sve ove zicere su apsolvirali bez većih problema.

Ipak, već protiv Atlante su se pokazali njihovi limiti, a i Deron je zaradio novu ozljedu, tako da je sada i on već u onom poznatom stanju u kojoj ga limitira gomila sitnih problema. Playeva imaju tako da će preživjeti, ali očito je da su sada u fazi u kojoj pobjeđuju isključivo u onim utakmicama u kojima su favoriti. Do all-star pauze neće biti zicera, ako izvuku 2-2 mogu biti presretni.

15. HEAT

Nakon najgoreg tjedna sezone našli su snage i bez Whitesidea (ili možda baš zbog toga) ukrasti utakmice Netsima i Bucksima kao gosti, prvenstveno zbog dobrih partija Bosha i Wadea (potonji je u završnicama prezentirao najbolju kopiju sebe koju može u ovom trenutku). I dok su za ovaj Miami i pobjede protiv ovakvih momčadi na strani uspjeh, skidanje Atlante događaj je tjedna (Hawksi doduše nisu pružali otpor, ali pobjeda protiv direktnog protivnika ima posebnu težinu). Vratili su se Dragić i McBob, Amare igra dobro kao zamjena za Hassana, tako da opcija nakon dugo vremena ima, sada je samo pitanje kako će svi skupa reagirati na puno težem rasporedu koji ih čeka. Houston ih je sredio bez problema usprkos dobroj partiji jezgre, a do pauze imaju četiri zeznute utakmice, tako da je još rano za zaključiti kako su bolja vremena ispred njih.

14. ROCKETS

Kao što smo i najavili prošli tjedan, usprkos sve boljoj igri u napadu, njihova obrana jednostavno nije na razini da se suprostavi top momčadima, što su pokazale i utakmice protiv Spursa i Oklahome. Dakle, ta dva poraza nisu problem, problem je što su dopustili Wizardsima da im ubace 123 poena (i to u utakmici u kojoj je Wall opet odigrao kriminalno, šutirajući 32% iz igre). Dobili su Heat, ali taj poraz od Washingtona je još jednom dokazao da nemaju kvalitetu koja im garantira miran put kroz sezonu.

Tipa, osim protiv Heata gdje je zbog suspenzije morao propustiti utakmicu, u svim ovim susretima igrao je Howard, bez prevelikog utjecaja, a kombinacije s Capelom su očito stvar prošlosti (momak po najnovijem igra isključivo rolu back-up petice, a kada ne igraju smallball, uz Dwighta ili Capelu na parketu je uglavnom Smith, što bi također trebalo sugerirati da je Jones uskoro bivši).

13. BULLS

Nakon poraza od Heata krenule su nove promjene, pa je tako Snell završio na klupi dok je mjesto u petorci dobio Moore. Jasno, za srediti Lakerse ova promjena nije bila ključna, ali već protiv Clippersa i Jazza pokazalo se da Bullsi ovim neće previše profitirati. U suštini, Snell definitivno nije imao što raditi na parketu kao starter, ali nije da ga mijenja išta bolji igrač.

Moore ima puls i žestok je u obrani, bez obzira što ovim gube na dužini vjerojatno im defanziva neće biti slabija (Butler će i dalje uglavnom preuzimati opasniju opciju na boku), ali ne vidim kako im ovo pomaže u problematičnom dijelu igre, prema naprijed (Moore je nominalno combo igrač, ali teško će baš on sekundardnom kreacijom i slash & kick igrom pokrenuti sistem na način kako to Hoiberg zamišlja). Dodatnu sjenu na cijelu priča baca dojam da su ovu promjenu izazvali igrači, prije svega Butler, čime se dodatno potvrđuje da Hoiberg nema nikakav autoritet nad ovim rosterom. Uz to, ostali su bez Mirotića do iza all-star pauze zbog operacije slijepog crijeva, što im dodatno slabi rotaciju koja već osjeća posljedice izostanka Noaha (rookie Portis je imao trenutaka, ali energiju veterana u obrani nije lako zamjeniti, a pogotovo nije lako Gasolu koji mora provoditi dodatne minute na parketu), međutim do iza pauze i on i Dunleavy bi trebali biti spremni pomoći.

12. JAZZ

Čim se Favors vratio na parkete, ovo je postala druga momčad. Kompletni su, Hood igra sve bolje, Favors tek treba opet uhvatiti all-star formu, a priča se i da imaju namjeru dovesti veterana kojim će zakrpati poziciju jedinice gdje u Netu imaju najgoreg startnog playa u ligi. Izbjegnu li daljnje drame s ozljedama, šokiralo bi me kad ne bi uhvatili playoff u konkurenciji s Pelicansima, Blazersima i Kingsima od kojih su ipak za klasu bolji. Kao što su za klasu bolji od Hornetsa i Wolvesa koje su sredili bez problema.

Protiv Chicaga su naišli na čvrstu zonu koja im je otežala život, to će im s ovom kombinacijom kreatora i šutera u idealnoj postavi biti problem još neko vrijeme, ali, srećom, protivnik je imao još goreg startnog playa od njihovog koji im je svaki put kada je trebalo pružio šansu da se provuku do 3-0 tjedna.

11. GRIZZLIES

Green, Barnes i Chalmers čine super klupu u zadnje vrijeme, klupu koja radi razliku, posebice kada se priključe Gasolu u smallball postavi protiv slabijih postava protivnika. Ova petorka možda nije mogla nositi teret na način kako to trenutno radi grit & grind jezgra, ali dobri su za promjenu ritma. Sad, možda je Joerger konačno sve posložio, a možda je stvar samo u tome što Green trenutno igra van pameti. Uglavnom, kad uračunamo i 3-0 u ovom tjednu, ispada kako su dobili 8 od 9 utakmica, ali problem je što su pri tome igrali samo jednom s protivnikom koji ima pozitivan score.

Drugim riječima, ovo je dio rasporeda kakav se samo mogao poželjeti i koji je odlično došao Memphisu da stane na noge. Dakle, bez obzira što su odradili posao, na osnovu ovakvih pobjeda teško je reći da su okrenuli stranicu. Do kraja godine raspored ostaje povoljan, ono najteže je iza njih, tako da ako nađu dodatnog šutera i pouzdanog back-up visokog možda mogu ciljati i na stizanje Clippersa. To bi bio sjajan uspjeh obzirom na to kako su ušli u sezonu.

10. PACERS

Imali su dobrih trenutaka ovaj tjedan (nakon dugo vremena pad je zaustavljen), ali mislim da su i dalje u najvećoj opasnosti da skliznu i otvore mjesto nekom iz kvarteta Washington-New York-Charlotte-Orlando, znači ne bi loše bilo kada bi okrenuli telefon tijekom trade deadlinea. Obrana je opet bila oslonac, s Mahinmiem u sredini i odličnom partijom Georgea zamalo su skinuli Clipperse, da bi Vogel u sljedećoj utakmici protiv Hawksa povukao novi odličan potez, gurnuvši Turnera u petorku umjesto Allena.

To im je dalo šutersku širinu, ali i dodatnu opasnost pod košem jer znamo da Hawksi presingom na perimetru ostavljaju gomilu prostora u sredini za lagane poene. Sredili su i Denver, što uopće nije jednostavno, a zamalo su skinuli i Cavse - propustili su dvije prilike za pobjedu u regularnom dijelu prije nego su poklekli u produžetku. S tim da su ove zadnje dvije tekme opet igrali bez Mahinmia koji nikako da se otrese problema s leđima.

9. PISTONS

Blesav raspored na osnovu kojega se nema što zaključiti, odradili su dva zicera protiv Sixersa i Netsa, izgubili dvije utakmice protiv lidera konferencije, Cavsa i Raptorsa. Ono što je sve očitije je da obrana opasno curi, a glavni krivci su Drummond i Jackson. Drummond je totalno van forme, momak je očito iscrpljen i fizički i mentalno i Van Gundy će morati iskoristiti ovu pauzu da ga vrati u život jer bez njega u napadu se još nekako i može, ali u obrani? Recimo samo kako nema šanse da Pistonsi uhvate playoff ako će Drummond do kraja sezone ovako čuvati obruč kao što to radi zadnjih nekoliko tjedana.

Jacksona je Stan odmarao tijekom sezone možda i najviše od svih startera, sada ima i Jenningsa, ali očito je i on mrtav umoran obzirom na teret koji nosi u napadu i jasno da u obrani ne može odraditi ništa. Obzirom koliko minuta su odigrali i KCP i Morris, pitanje je hoće li im ostati išta u tanku za zadnjih mjeseca dana sezone, imaju gadan raspored pogotovo u zadnja tri tjedna i ako će se tada odlučivati tko će u playoff, Pistonsi bi vrlo lako mogli puknuti.

8. HAWKS

Protiv Miamia još jedna utakmica u kojoj se nisu pojavili, nešto što se prečesto ponavlja u zadnje vrijeme i znak da se možda u toj svlačionici nešto kuha. A možda jednostavno ne mogu pronaći dovoljno energije s ovim stilom obrane da svaku večer budu konkurentni (pogotovo jer su protiv Heata imali Millsapa šepavog) - čim im ne funkcionira obrana na perimetru, Horford je u reketu doslovno ostavljen na streljani. Otvorili su tjedan s Clippersima i tu su imali šansu, problem je bio samo što je ovo bila jedna od onih povremenih večeri Jamala Crawforda kada tipa ne možeš braniti.

Onda se protiv Pacersa ozljedio Millsap, što automatski znači poraz, a onda je na red došla i ta slobodna večer koju su uzeli protiv Miamia. Iskupili su se donekle pobjedom protiv Dallasa na račun Teagueove utakmice sezone, ali, osim ako im play ne misli ovako igrati do kraja sezone, njihovi limiti postaju sve očitiji. U napadu pogotovo, ali, isto tako, bez obzira na odličan učinak veći dio sezone, kako vjerovati obrani bez skoka koja ima problema s branjenjem reketa? Krivi matchup i gotovi su.

7. CELTICS

Treći dobar tjedan za redom, ovo je već uzorak na osnovu kojega im se može garantirati mjesto u playoffu. Raspored nije bio naročito težak, ali način na koji su došli do 3 pobjede bio je uvjerljiv. Uz standardno odličnu obranu pružili su i nesto u napadu, posebice u prvoj utakmici protiv Orlanda. U drugoj su pak doživjeli jedini poraz u ovom periodu, nisu imali rješenja za nešto ranije spomenutu paljbu Hezonje i Fourniera.

Kompletni su, igraju dobro u oba smjera, brzi su i nesebični, a konačno imaju i posloženu rotaciju s ubojitim trojcem na klupi (Smart, Turner i Olynyk svaku večer donose kvalitetu u različitim aspektima igre, a nije na odmet i što konačno imaju konstantnu rolu, odnosno što Stevens već neko vrijeme nije imao potrebe rotirati startere i rezerve). Dok održavaju ovaj kontekst ne moraju se bojati za mjesto među 8. Još ako Ainge dovede poštenog visokog...

6. RAPTORS

Zaključili su niz od 7 utakmica doma s tri nove pobjede, obračunavši se relativno lako s Wizardsima, Knicksima i Pistonsima, sve protivnicima koji im pašu i gdje im je slučaj dodatno pomogao (Wizardsi su igrali s dva visoka kao da su htjeli olakšati protivniku, Knicksi su bili bez Mela, a Pistonsi bez Ilyasove na drugoj večeri back-to-backa).

Dakle, medeni mjesec od rasporeda bio je još lakši nego smo očekivali, ali zato su već kiksali na prvom gostovanju u Denveru, popravivši dojam donekle sutradan protiv jadnih Sunsa. Obzirom da su puni pozitivne energije zbog dva all-stara na rosteru, ne treba očekivati veće šokove na preostala tri gostovanja koja ih čekaju prije pauze.

5. CLIPPERS

Super tjedan, ostvariti nove 4 pobjede protiv nimalo laganog rasporeda u njihovom stanju definitivno je uspjeh. Provukli su se protiv Indiane i Atlante na račun pravih poteza u pravom trenutku bekova, poigrali su se s Lakersima, a onda su pregazili i Bullse. U svemu ovome im je, uz standardno sjajne partije Paula i Redicka, pomogao i Crawford. On nije toliko konstantan, ali tjedan u kojem je dva puta eksplodirao, protiv Hawksa i Bullsa, definitivno je nešto što ove sezone nismo doživjeli.

Čovjek je oživio u pravom trenutku, taman kada su naišli na nekoliko nezgodnih utakmica prije nego što se raspored opet malo razvodni. Idu na novu turneju nakon što su već imali dvije u zadnjih mjesec dana, a score im je odličnih 6-2. Neka uživaju dok mogu jer nakon pauze čekaju ih Spursi i Warriorsi u razmaku od 2 dana.

4. THUNDER

Spomenuli smo kilave pobjede protiv Knicksa i Wolvesa, to su bile utakmice gdje izazivači ne bi trebali imati problema, ali obrana im je i ovaj tjedan bila, blago rečeno, kilava. Nešto bolje su se snašli protiv smallball postava Rocketsa i Wizardsa, jedne i druge su uništili u skoku tako da su imali potreban oslonac u reketu. Ništa novo dakle, čekamo vikend i utakmicu protiv Warriorsa.

3. CAVS

Da razjasnimo odmah jednu stvar. To što su Cavsi dobili Spurse i uopće sve 4 utakmice u ovom periodu kojim se bavimo nema veze s promjenom trenera, već s tim što su Cavsi i što su u svim tim utakmicama bili favoriti, sve da ih trenira i Gloria James. Da, čak i protiv San Antonia kojega su ionako dobrano namučili prije nekoliko tjedana kao gosti, bivajući dobar dio utakmice čak i bolja momčad. Kao što smo rekli i tada, njihov roster ima puno više smisla protiv Spursa nego protiv Warriorsa iz jednostavnog razloga što je Love mismatch za obranu San Antonia, a istovremeno nije ni približno toliko velika rupa u obrani jer ga Spursi nisu u stanju izvući iz reketa i tako iskoristiti slabosti njegovog lateralnog kretanja.

Plus, kad dodamo još da Parker nije bio ni približno raspoložen (ili ako hoćete bolji od Irvinga) kao u prvoj utakmici, odnosno kad uzmemo u obzir da su Popove prilagodbe ovaj put bile više eksperimentalne prirode (smallball s Marjanovićem ili Westom kao jedinim visokima, čista zonska obrana kroz skoro cijelu četvrtinu) nego u svrsi postizanja rezultata kao prije dva tjedna, šanse Cavsima su još rasle. Da ne govorim kako je Duncan u ovom matchupu itekako bitan, puno važniji nego protiv Warriorsa jer, obzirom na spori ritam kojim Cavsi igraju, njegova post-up kvaliteta itekako može načeti njihovoj obrani. I da, apsolutno je i dalje najbolji defanzivni centar kojega imaju na rosteru, uz dužno poštovanje svima koje je u ovoj utakmici Pop isprobao na petici.

Znači, pobjeda nad Spursima nije po ničemu bila posebna (dobro, možda San Antonio nije smio dopustiti gaženje u drugom derbiju za redom), odnosno nismo vidjeli nikakav novi čarobni recept koji nas tjera da pomislimo kako Spursi nemaju rješenja u ovom matchupu. Tako da se treba fokusirati na nešto drugo, a to je dojam da su Cavsi odjednom proigrali napadački jer su puno više uključili Lovea u igru. Tu isto odmah treba razriješiti jednu stvar, Love je svakako dobio nešta veću kvotu lopti za razliku od ovog perioda kada se vratio Irving, ali tu se ne radi o značajnom porastu, pogotovo ne u odnosu na onaj prvi dio sezone kada su igrali bez Kyriea.

Također, ove priče da su se povećale lopte koje prima na laktu navode u krivom smjeru. Istovremeno su mu se smanjile lopte u post-upu, što je samo po sebi dobro, ali nije da to što ga sada u tih nekoliko akcija po utakmici stavljaju u situacije u kojima se ugodnije osjeća znači da su Cavsi promijenili svoj stil igre. Love i dalje igra kroz izolacije, kao i svi drugi, dakle to što prima nekoliko lopti više na vrhu reketa nego u reketu znači samo da je tome tako zato što su Cavsi tako interno odlučili, a ne zato što je njegova aktivnost na tom dijelu parketa rezultat sistema. Da se razumijemo, ovo je također korak u pravom smjeru (vući poteze kojima ćeš maksimizirati talente igrača uvijek je dobra stvar), ali daleko je to od tečnosti i uigranosti koja bi Cavsima garantirala napad na koji se mogu osloniti kad bude najgušće.

Tada će vjerojatno James i Irving, kod kojih je i dalje lopta, spriječiti njen protok do Lovea, tako da će se ovaj opet naći u ulozi stretch opcije koja će povremeno dobiti priliku iskoristiti mismatch u izolaciji. Loveov napadački iskorak tako je vezan čisto uz činjenicu da bolje realizira otvorene trice i ove duge dvice koje poteže više nego ranije (s tricom je na 40% od kada je Lue trener što je solidan iskorak, a dugu dvicu je od šuta kojega je bolje ignorirati i kojega je stavljao ispod 40% popeo na elitnih 50%).

Sad, da li to ima neke veze s promjenom trenera, boljim osjećajem u svlačionici i uopće boljim pasovima koji ga nalaze u boljim situacijama? Ima, sigurno, ali isto tako ništa ne garantira da će ovaj psihološki efekt dugo trajati jer nema temelja ugrađenih u sistem igre koji će ovu trenutnu šutersku formu održavati. Hoće li ona pasti kada se Love opet osjeti ugrožen od sklonosti Irvinga i Jamesa da prisvoje loptu?

Uglavnom, uz bolji napad koji je tako usko vezan uz bolju šutersku formu Lovea, ali i rast u formi Irvinga, bitno je primjetiti i angažiraniju igru u obrani. Recimo, Spursi su ih u onoj prvoj utakmici uništili kroz tranziciju, a u ovoj drugoj nisu mogli odraditi poštenu kontru, dakle očito je fokus zamjenom trenera izoštren. Ako je Blatt bio razlog zbog kojega nisu trčali u obrani koliko su trebali, a to je minimum koji ozbiljna košarkaška momčad mora prezentirati, onda, jebiga, bolje da su ga makli.

Znači, sredili su Spurse, imali su još zicer protiv Sunsa i izmorene Pistonse na rasporedu, tako da je najzanimljivija utakmica u biti bila ona protiv Indiane gdje ih je Kyrie izvukao u završnici. Sada kada se i on priključi u punoj formi, mogu uključiti autopilot za put do Finala.

2. SPURS

Poraz od Cavsa mora boliti bez obzira što će Pop na sve moguće načine pokušati umanjiti važnost jedne utakmice regularnog dijela. Međutim, isto kao što je činjenica da im Cavsi leže više od Warriorsa jer ipak imaju određene rupe (upitnu unutarnju liniju defanzivno prije svega, bez Mozgova ovo nije ista rotacija kao ona koja je lani u playoffu podigla zid u reketu), činjenica je i da Spursi nemaju individualnu razinu talenta kojom bi nadoknadili trenutke kada Leonard igra ispod elitne razine kao što je bio slučaj ovaj tjedan.

Duboki su, ali klupa u playoffu gubi na važnosti, a udarne opcije su ili odavno prošle zenit ili još ne znaju što bi točno trebale raditi u napadu. Stoga, možda je ključno dovesti Aldridgea u all-star formu i volumenom i učinkom jer bez njega će im opet u playoffu glavno oružje kad sve drugo stane biti Duncan u post-upu.

Uglavnom, nakon ovakvog poraza, još dvije dominantne pobjede protiv Houstona i Orlanda gotovo da su i nebitne, čekamo sredinu trećeg mjeseca kada će u dvobojima s Thunderom i Warriorsima morati pokazati nešto više od trenutne sposobnosti da nabijaju koš-razliku protiv mediokriteta.

1. WARRIORS

Ide se po rekord, nakon što su odradili posao protiv Dallasa bez Dirka i Zaze, protiv Sixersa su dobili klasičnu opomenu da se čak ni u ovakvim utakmicama ne možeš ponašati kao da si na haklu. Kad su takvu kriminalno odigranu partiju, u kojoj su umjesto da su dobili s 30 razlike na kraju jedva izvukli živu glavu, okrenuli sebi u korist, nije bio problem opet zaigrati s više energije protiv Knicksa i stvar riješiti u prvom poluvremenu bez opuštanja u nastavku. Imaju idealan raspored do pauze, s dovoljno dana odmora između utakmica, igraju s Oklahomom doma, svi su zdravi, a jedini back-to-back im je protiv Sunsa. Dakle, u završni dio sezone bi trebali ući s 48-4, a koje su onda šanse da izgube 8 puta u zadnjih 30 utakmica? Ne prevelike.

Posted by Gee_Spot

Filed under: bball Leave a comment
Comments (17) Trackbacks (0)
  1. Jbt Gee, veci si Wojnarovski od njega samog. Saznao si za povredu Tuckera a da to nigde ne pise na netu:)

  2. @ komsija – hvala na brzoj reakciji 🙂 vidim sam jučer inicijale, napisao tekst i nisam više ni provjeravao, spremio u ladicu, totalno izbediran što smo ostali bez PJ-a. sad kad vidim da je TJ, nije vrijedno spomena

  3. Haha. Koliko se samo stvari obistinilo odmah prvu večer nakon objavljivanja posta. Aldridge dobio 20 lopti utrpo 36, Cavsi izgubili čim Love nije mogo ništa pogodit, Mavsi odmah prvu ozbiljniju prepreku izgubili a Wolvesi ipak okrunili pobjedom protiv Clippersa te pozitivne stvari iz prošlog tjedna 🙂

  4. Kolike su sanse da Sunsi ugase Knighta za sezonu, odugovlace vec duze vrijeme s “ozljedom prepone”, ak ce od toga nac razlog da propusti ostatak sezone..onda su jadniji no sto sam mislio.

  5. Baš sam htio komentirati ovo za Aldridgea. Očito je Pop shvatio da mu trevaju dva all-star tslenta u playoffu, pa sad valjda kreće s kampanjom promovisanja LaMarcusa. Bilo bi super kad bi uspio jer bi metla (ne nužno doslovnih 4-0, ali svakako neupitan prolaz Dubsa) u finalu Zapada bila totalno depresivna.
    73-9 ne samo da je realna, nego i vrlo izvjesna opcija. Lijepo si to objasnio, nema teoretske šanse da Warriorsi izgube 8 puta u 30 utakmica (svako četvrtu tekmu) pa taman da igraju isključivo s Cavsima i Spursima. Zaključak: gasi ligu, podijeli prstenje i prti na rani godišnji.

  6. U zadnjoj rečenici o Golden Stateu si vjerojatno mislija napisat:”…a koje du onda šanse da izgube 6 puts u zadnjih 30 utakmica…”

  7. Jackson je bio dehidrirao i zavrsio je u bolnici kada su bili u Torontu. Jedan od razloga zasto mu je igra bila govno. Pauza ce im taman dobro doc da se svi zakrpaju jer su poceli pucat, Ersan, Moris je ispuhan, Jackson na aparatima, Pope se okliza protiv Kelta, a Drumonda je uvatila kurcobolja od kada je izabran za All-Stara

  8. Od projekcija sa pocetka sezone sve ekipe koje su pretendirale na naslov su vise manje ispunile ocekivanja osim Rocketsa, konto sam da ce sa vremenom nadoc, ali vidim da ne ide. Bas gledam, dosad su izgubili u sezoni deset utakmica u kojima su isli debelo iznad sto poena, da igraju upola obrane od prosle sezone bili bi medju 4 na zapadu…osim hardena za iducu sezonu izgleda nitko nije siguran, steta takvog rostera…

  9. Da li bi trebalo razdvajati Lilarda i Mekoluma s obzirom na njihove ekstremno slicne karakteristike, kako u napadu, tako nazalost i u odbrani. Da li bi u tom smislu trejd Lillard-Favors imao smisla, uz mozda jos poneke sastojke tipa Exum ili Burk(s) sa jedne, odnosno Davis, Vonleh ili Leonard sa druge?Definitivno bi Jazzerima prijao All-star play, a Blazersima extra kvalitet pod kosem s obzirom na mediokritete koje tu imaju. To mi se cini kao zanimljivo resenje za obe strane. Hvala i pozz

  10. Westbrookov IOR je 135,je li mu to najveci do sada?…pitam,jer me zanima koliko IOR prepoznaje(a izgleda da prepoznaje) ono sto se vidi i golim okom,da iz nekog razloga ove godine igra puno,e sad ne znam koji izraz da upotrijebim-da kazem pametnije,to mi nikako ne ide uz njega,cak ni sada :)u istoj recenici,ali hajd da kazemo normalnije,uglavnom igra puno bolje vec do sada,uzima normalnije suteve,vise asistira,cak izgleda da ce uci u onaj bas elitni klub 20p+10as,za mene je to jedno od vecih cuda ove sezone,mislim,da je normalan do sada bi tamo bio sa lakocom vec vise puta,ali Wess je to 🙂

  11. Jebo majku, videste li Blakeovu šaku? :O
    Ja sam se bukvalno naježio.

  12. Ušao je čovjek u brak tek, sad je period di se treba smiriti 😉

  13. Koliki bi bio Stephov IOR po staroj formuli ? Da li bi bio veći u odnosu na onaj LeBronov iz 2012-13 sezone kad je bio 178 čini mi se ?

  14. @ komsija – mislim da Blazersima ne bi palo na pamet trejdat lice franšize, Jazz bi možda i razmišljao o tome, ali na kraju bi i oni radije ostavili Favorsa jer imaju Exuma i Hooda. mislim, i jedna i druga momčad su u fazi izgradnje i ozbiljne su franšize, ne vjerujem da bi dirali u trenutno stanje samo da zadovolje formu

    @ manu – najveći, ali ne puno veći od lanjskog

    @ bobulo – ne vidim zašto bi Clippersi ikada povukli takav potez, osim ako je Blake odjednom nepoželjan u svlačionici što očito nije slučaj. bi li im ovo podiglo plafon? ne. praktički trejdaš Blakea za MKG-a, kako te to čini boljim u budućnosti? Clippersima je jedino rješnje dovest poštenog GM-a, jezgra im je sasvim ok. očito je i da bi Blake odlepršao iz Hornetsa prvom prilikom jer Kemba i Kaminsky nisu CP3 i DeAndrija. mislim, tko bi gradio unutarnju liniju oko njega i Kaminskog wtf? tu ni Clifford ne bi pomogao

    @ rotkva – nemam stare parametre pa ne mogu točno izračunati, ali onoliko koliko se mogu približiti starom sistemu mislim da bi bio u tom teritoriju, možda desetak bodova više nego sadašnja ocjena

  15. Koji od kandidata za GM Netsa je po tebi najkvalitetniji? (računamo da mu se neće mješat u posao)

  16. @ dijete – ne znam listu imena, ali tko god bio, jadan on, Netsima ne može pomoći ni da zaposle Ujiria, Moreya i Aingea zajedno


Leave a comment

Trackbacks are disabled.