60 POINTS, 29 MINUTES fullcourtpress – basketball lunatics inc.

11Mar/166

POWER RANKINGS, 5. WEEKS TO GO

1. WARRIORS

Tjedan su otvorili još jednom utakmicom protiv Thundera u kojoj nismo vidjeli nikakve bitne pomake u odnosu na već opjevano. Oklahoma se ovaj put nije uspjela odvojiti na startu, a ni Warriorsi nisu koristili slabosti njihove klupe sve do zadnje četvrtine. Kada su konačno krenuli, Curry i društvo nisu stali, iako im ovaj put nisu trebale ni trice ni smallball postava. Da dobije malo više kreativnosti u oba smjera Kerr je u završnici na parketu držao Livingstona umjesto Barnesa, a razlog za odustajanje od ustaljene rotacije bila je Iggyeva ozljeda. Curryev zglob pokazao se spremnim, ali ne i Iguodalina zadnja loža. Iako je nastupio, bilo je očito da od požurivanja neće biti ništa, tako da su Warriorsi odradili posao i bez njega.

Ali, bez njega nisu mogli protiv Lakersa. Šalim se. Očito opušteni nakon 3 dana odmora, Curry i društvo su uzeli dodatnu pauzu i protiv Lakersa su odradili najgoru šutersku večer sezone. Da stvar bude još gora, usprkos promašajima sa svih strana nisu odustajali od potezanja trica, naglasivši dodatano manjak ideja. Naime, još veći problem je što su najgoroj obrani lige parirali vlastitim pristupom na drugom kraju parketa te su ostali bez laganih poena u tranziciji. U run and gun ludilu tako su se bolje snašli Lakersi koji su odličnom šuterskom serijom Russella izgradili prednost u drugoj četvrtini. I koju će onda održati do kraja jer Warriorsi nisu mogli spojiti tri minute dobre košarke da se vrate u egal. Nevjerojatan kiks, ako zbog ovoga ne prestignu rekord Bullsa, onda će stvarno imati razloga za plakati. Inače, treba priznati Lakersima da su bili rastrčani u obrani kao rijetko kada, ali njihova aktivnost nije bila presudna. Warriorsi su pucali 3-22 na otvorenim šutevima s perimetra, na jednu večer se pretvorivši u najgoru momčad u NBA.

Zato je još zanimljivije bilo čekati kako će reagirati protiv Orlanda i Jazza. Naime, Greenu treba malo odmora pred playoff, tjedan dana da napuni motore, a ako će ganjati povijest, teško će mu to moći priuštiti. Iggy je načet, a to znači da Steph i Klay moraju vući, odnosno da Bogut mora pružiti više nego zadnjih mjesec-dva. I sve su to dobili u ovim utakmicama. Iako su Orlando dočekali na drugoj večeri back-to-backa, ipak su igrali u svojoj dvorani protiv protivnika koji je nastupio bez najboljeg igrača (Vučević na poštedi zbog prepona) tako da su već na startu napravili razliku koju će održati do kraja (Orlando ih je u završnici napao s ultra smallball postavom s četiri beka i Gordonom kao jedinim visokim stavivši dodatan naglasak na umor domaćina, ali minus je bio prevelik).

Protiv Jazza su već bili u elementu, posložili su se taman u finom periodu gdje, osim noćašnjeg uzvrata s Blazersima kojega će svi gledati da vide kako će Steph odgovoriti Lillardu, imaju dovoljno lagan raspored i dovoljno vremena za odmoriti se i krenuti po rekord. Odnosno, dva rekorda - onaj Bullsa i onaj po kojem će biti prva momčad u povijesti s 41-0 na domaćem parketu u sezoni.

2. SPURS

Da nije bilo izleta u Indianu u kojem ih je obrana Pacersa uništila u prvom poluvremenu (dobili su u tom periodu Pacersi sve individualne dvoboje čistom energijom, od Georgea protiv Leonarda, do Mahinmia protiv Duncana, kasnije nije bilo vremena stizati), ovaj period od povratka Leonarda bio bi savršen. Osim spomenutog poraza, vjerojatno dobrim dijelom uzrokovanog letom i promjenom vremenske zone, a i motivima domaćina, nanizali su 6 pobjeda u kojima nikome nisu dozvolili preko 100 poena na 100 posjeda, što je ogromna promjena u odnosu na onaj dio bez Kawhia kada su uredno primali po 110 ili čak 120.

Uz obranu, odlično igra i LMA, što je formula kojom su sredili i Pelicanse - čak ni nakon povratka Leonarda nije smanjio potrošnju, tako da trenutno Spursi imaju dvije udarne opcije koje forsiraju ovisno o matchupu. Protiv Kingsa su odmarali Duncana, Greena i Aldridgea, što je nešto čime će do kraja sezone dizati živce fantasy igračima, ali su svejedno dobili bezglavog protivnika bez problema jašući Leonarda i povratnika Ginobilia. Duncana su nastavili odmarati i protiv Wolvesa, ovaj put su mu pridružili i Parkera i Manua (startao je Miller koji je tako dobio priliku likovati nad Samom Mitchellom), nebitno, LMA je opet bio nerješiva zagonetka za obranu Minnesote.

Protiv Chicaga je pak posao odradio Leonard, bez Butlera na parketu Bullsi nisu imali rješenja za swingmana Spursa, iako su iz respekta prema domaćinu Spursi istrčali s punim rosterom, čak je prve minute dobio i svježe pristigli Martin. Dva odbačena igrača Wolvesa svakako će dobiti prilike uigrati se do kraja regularnog dijela, iako ne vidim način na koji mogu upasti u top 10 rotaciju. Martin bi šuterski mogao pomoći, ali nema šanse da uzme minute Simmonsu kao atleti na boku, tako da bi vrlo lako iz rotacije mogao ispasti Anderson. Strah me i zbrojiti koliko godina ima potencijalna druga postava s Millerom, Martinom, Westom i Diawom (ovakvi potezi u ovo doba godine odaju da u San Antoniu vlada određena nervoza, ne brusiš rubove ako vjeruješ u jezgru, a oni očito nisu sigurni što mogu dobiti u playoffu s pozicija jedan i dva).

A više od problema koji idu uz starost, može ih brinuti nešto drugo. Spursi ne pucaju trice. Mislim, nisu nikada s tim pretjerivali, njihova filozofija da je najbolji šut otvoreni šut bila je aktualna i u danima kada su igrali Finale i osvajali ga i kada se činilo da rešetaju sa svih strana, ali ovogodišnji pad u broju pokušaja (žive u sferi s Netsima, Heatom i Memphisom, to sve govori) ipak je šok. To svakako možemo objasniti činjenicom da često imaju tricaša manje na parketu zbog dodatka Aldridgea, međutim time nismo dali odgovor na pitanje hoće li im ovo odmoći u playoffu. Kad još dodaš Parkera, ispada da gomilu minuta igraju sa samo dvije prijetnje s perimetra, što jednostavno nije pametno s protivnicima poput Warriorsa, Clippersa i Thundera. Ne kažem da Spursi ne mogu igrati prekrasnu košarku i na ovaj način, uostalom dokazuju iz dana u dan da mogu, ali znatno si smanjuju mogućnosti u playoff seriji. Naime, trice su idealan način za stvoriti prednost i još idealniji za stizati minus, ali kako to odraditi ako nemaš moćne tricaške postave? Iz ovog razloga njihovi dvoboji mogli bi biti gusti i često neizvjesni do same završnice. Možda to zvuči glupo reći za momčad koja ima najbolju koš-razliku u ligi, ali jedno je maltretirati nedoraslu konkurenciju kroz regularnu sezonu, a nešto sasvim drugo igrati partije šaha u playoffu protiv sebi ravnih.

3. CAVS

LeBron je 3 dana odmora iskoristio za skoknuti do Miamia, a znamo kako to izgleda kada se napuca pozitivnim hormonima (koje je probudilo druženje s prijateljima vi zlobnici, nitko pametan ne insinuira da tamo posjećuje nekakve čudne klinike), pomeo je s parketa Washington i Boston i tako samo potvrdio da usprkos svim pričama o kemiji u Clevelandu ova momčad može izgubiti Istok samo u slučaju njegove ozljede. Svi ostali su manje bitni, tako su sredili Wizardse i bez Lovea koji još uvijek vuče ozljedu noge zbog koje je propustio i utakmicu s Lakersima (a i toliko loše trenutno igra da je mogao slobodno dobiti odmor i u ovima između).

I dok je LeBron odmor iskoristio za podići formu, svi oko njega su potonuli, što je rezultiralo partijom protiv Memphisa u kojoj je momčad koju Phoenix Sunsi žele gledati na rasporedu dva puta tjedno došla u Cleveland i ukrala utakmicu snagom volje. Gorak okus poraza oprali su pozitivnim otvaranjem turneje na Zapadu gdje su se obračunali sa zicerima poput Lakersa i Kingsa.

Što se taktičkih poteza tiče, Lue miksa Mozgova i Thompsona očito i sam ne znajući koje je idealno rješenje na petici (iako po svemu viđenom ove sezone Thompson je i u lošim danima bolji izbor) i uopće još pojma nema na koju se rotaciju može osloniti. Frye je odlično reagirao protiv Lakersa, ali u ranijim utakmicama bez obzira na Loveovu ozljedu nije ni dobivao priliku. A itekako je bitan, pogotovo ako misle koristiti malo više Shumperta kao stopera na boku, jer postave s Mozgovom ili Thompsonom na petici baš i ne funkcioniraju s Imanom na parketu, tu je nužno imati LeBrona i jednog visokog šutera pod košem da možeš sakriti Shumperta u napadu. Inače, onaj super energični trio s klupe Delly-Shumpert-Thompson sada je opet razbijen. Uglavnom, Lue ima još vremena da pronađe najbolje kombinacije, ali sama činjenica da smo dogurali do završnice regularnog dijela i da još nisu sigurni s kime i kako mogu u rat sve govori o njihovoj turbulentnoj sezoni.

4. THUNDER

Kao momčad koja je izgubila 5 od 7 imali su novi motiv doći u Oakland i pokušati iskoristiti probleme Warriorsa s ozljedama, ali pokazale su se samo njihove iste slabosti (startna petorka im je ostvarila +9 u 14 minuta akcije, sve ostale kombinacije ostvarile su zajedno -24). Zato protiv Bucksa nisu imali problema, slabašni napad protivnika bio je idealan da OKC na večer sakrije svoje probleme u obrani, na leđima sjajnog Westbrooka.

A ako se već nisu uspjeli osvetiti Warriorsima za pljusku, jesu Clippersima. Opet je Russ bio taj koji je dominirao, već smo navikli na ove njegove partije kada doslovno nadjača Paula. Kada Clippersi ne igraju utakmicu u kojoj njihov najbolji igrač dominira u direktnom matchupu, nemaju šanse, pogotovo bez Griffina u blizini, a tako je bilo i ovaj put (s tim da su u ligi samo dva playa koja mogu posramiti Paula, Steph i Russ). Furiozni ulazak u utakmicu ovaj put nije bio popraćen raspadom u završnici, posao odrađen, a poslana je i jasna poruka tko je broj 3. na Zapadu.

Inače, stalno pričamo o felerima Thundera, za koje je isključivo kriv GM koji osim kroz draft nije povukao pošteni potez, ali treba biti realan. Ovo ne samo da je top 4 momčad u ligi i jedan od četiri potencijalna izazivača, ovo je možda od svih suparnika najosposobljeniji roster za hrvati se s Warriorsima idućih godina. Praktički, njima fali samo jedan swingman startne kvaliete da bi mogli pristojno braniti GSW. Čekaj, reći će netko, pa zar nije ista stvar i sa Spursima i s Cavsima? Pa, donekle, naime oni i sa fantomskim swingmanom i dalje imaju probleme na nekim pozicijama, posebice smallball petice, dok Thunder u Ibaki ima idealnog suparnika Greenu. Jasno, taj feler kojega trenutno imaju ne može se tek tako ispraviti, ali definitivno imaju preduvjete bolje od konkurenata. Samo, to je taj problem kada igraš u sezoni s povijesno sjajnom momčadi, sve što napraviš dobro - nije dovoljno.

5. CLIPPERS

Nakon pljuske Thundera i poraza od razigrane Atlante (koja ih je totalno nadmudrila u završnici, prvo su oduzeli Paulu prostor za kreaciju kada su ga počeli preuzimati s visokim, prisilivši Clipperse da napadaju sekundarnim opcijama, zatim su maksimalno iskoristili činjenicu da Jordan ne može zabiti slobodna fauliravši ga svaki put kad bi primio loptu čime su izgradili prednost pred sam kraj, a usput je i Millsap bio na pikniku u napadu, poigravajući se s ovim kvazi-četvorkama koje Doc koristi), jasno je da od eventualnog revanša sa Spursima neće biti ništa i da se moraju pripremati za Warriorse u polufinalu.

Jedina pobjeda stigla je protiv Dallasa koji je u totalnom padu forme, a dobrih vijesti o Griffinovom skorom povratku još nema, osim što je sve jasnije da bi prvotne priče o aktivaciji sredinom ožujka mogle biti pomaknute za još par tjedana.

6. RAPTORS

Utakmica protiv Rocketsa pokazala je da imaju ogromnih problema s obranom, nakon all-stara na Istoku goru defanzivu od njih imaju samo Netsi i Sixersi. Doduše, u isto vrijeme imaju najučinkovitiji napad lige tako da se to ne odražava na rezultatima, ali ovaj defanzivni pad u nezgodno vrijeme samo je još jedno upozorenje koliko su na skliskom ledu s ovim trenutnim rosterom na kojem nema poštene trojke (Powell i Johnson krpaju minute, a DeRozan nastavlja biti očajan obrambeno protiv većih swingmana), a ni rotacije pod košem (Scola kao starter prolazi samo protiv klasičnih postava, ne i protiv eventualnog mismatcha). Čim su Blazersi i Rocketsi zaigrali smallball upali su u probleme, to ne mogu riješiti s ovom trenutno tankom unutarnjom linijom i praktički čekaju Carrolla da se vrati pa da dobiju to rješenje u vidu svoje smallball četvorke za ovakve izazove. Samo, čovjek još nije ni počeo trenirati, pitanje je kada će uhvatiti formu, da ne govorim da im treba Carroll u top izdanju jer je playoff pred vratima.

Uglavnom, protiv Blazersa su se izvukli u završnici jer nisu mogli primiti koliko su Lowry i DeRozan mogli zabiti preko trenutno jednako loše obrane Portlanda, ali protiv Rocketsa im to nije prošlo. Netsi, točnije Lopez, su ih također natrpali, bekovi su ih opet izvukli, a Atlantu su uhvatili na kraju naporne turneje. Bilo je ovo Hawksima peto gostovanje za redom u 10 dana, promijenili su obalu i dubina Raptorsa ovdje je bila presudna. Točnije, opet je ogroman teret odradila četvorka s klupe Biyombo-Patterson-Ross-Joseph koja je uz Lowrya ili DeRozana u drugom poluvremenu jednostavno pretrčala tanju i umorniju Atlantu.

Međutim, gledati ove dvije momčadi u eventualnom polufinalu konferencije bio bi sasvim drugačiji doživljaj, tu bi Hawksi sposobnošću da igraju presing na bekove usporili Lowrya i DeRozana, usput kreirajući stalne probleme tromoj unutarnjoj liniji Raptorsa sa Scolom i Valanciunasom. Bilo bi ovdje fascinantno gledati koliko utakmica bi Caseyu trebalo da se prilagodi jer sumnjam kako bi klupa toliko dominirala da može napraviti razliku.

7. CELTICS

Protiv Clevelanda su izgledali dobro dok su Cavsi na parketu imali Mozgova i startnu postavu bez defanzivca, čim su na parket ušli Delly, Thompson i Shumpert uz nabrijanog LeBrona utakmica se prelomila. Memphis bez Conleya su pregazili ritmom, ali su zato zamalo kiksali protiv Knicksa. Stvar je spasio Stevens, ubacio je odmah početkom drugog poluvremena na parket smallball postavu, Rambis nije ni pokušavao kontrirati pristupom već je odmah izvukao Porzingisa te se New York u završnici jednostavno pogubio u bržem ritmu s puno više tranzicije. Melo ne četvorki je igrao solidno protiv Crowdera, ali njihova igra se usprkos nižim postavama i dalje svodila na spore napade kroz post, dok je Boston trčao kad god je mogao i tu su prelomili utakmicu.

8. HAWKS

Odličnu formu iz prethodnog tjedna su prenijeli i u ovaj, usprkos i dalje brutalnom rasporedu s 4 gostovanja ostvarili su odličnih 3-1 oslanjajući se i dalje isključivo na obranu. Spomenuli smo kako su nadigrali Clipperse i kako nisu imali snage suprotstaviti se Raptorsima, tako da samo treba dodati kako su se prošetali protiv Lakersa i kako su opet lukavim prilagodbama u drugom dijelu kao i protiv Clippersa preuzeli kontrolu i nad utakmicom protiv Jazza. Na startu su krenuli svojom obranom, agresivno na loptu, ostavljajući previše prostora u sredini i na strani bez lopte što je Jazz koristio jer imaju sasvim dovoljno playmakera. U nastavku su zaigrali puno konzervativnije, bez previše rotiranja, s Horfordom koji je ignorirao Goberta u zoni pod košem, tako da su oduzeli Jazzerima otvorene šuteve istaknuvši napadačke probleme koje se tiču i manjka stretch kvaliteta, ali i manjka all-star kreatora.

Hvataju formu u pravom trenutku, bruse koncentraciju (za razliku od većine konkurenata njima će težak raspored pomoći da u playoffu budu pravi od starta), u Humphriesu su dobili solidnog smetlara koji će pomoći u skoku i guranju u reketu. Stvari izgledaju dobro i očito neće ostati bez playoffa.

9. HORNETS

A neće ni Hornetsi koji se očekivano goste na idealnom rasporedu. Nisu briljirali protiv Wolvesa, posebice je Zeller imao problema s Townsom, ali preduboki su za ovaj roster Minnesote što se osjetilo i na kraju. Puno manje problema su imali protiv Pelicansa gdje su u neobaveznoj zabavi bez obrana na kraju izrešetali protivnika, tako da je najteži ispit bio utakmica protiv Indiane. Kao i do sada, dobili su na račun sjajnih šuterskih partija, s tim da je ovaj put plus bio i Batum koji nije pao u sjenu Georgea kao u prethodne dvije međusobne utakmice. Njegova sve bolja forma, sjajni Kemba i razigrana klupa predvođena Jeffersonom i Linom bili su previše za Indianu protiv koje tako sada imaju 3-0 u sezoni, što je još jedan razlog da ih smatramo sigurnima među 8.

10. PACERS

Nemaju napadačku kvalitetu i širinu da pariraju Hornetsima u top izdanju, ali su sve nadoknadili odličnim pobjedama protiv Spursa i direktnih playoff suparnika Wizardsa. Već smo rekli kako su Spurse nadigrali, dok su se protiv Wizardsa provukli u svom stilu, u gustoj završnici u kojoj je George zabio sve što je morao, dok je Wall promašio sve što je pokušao (pomoglo im je i što se Beal opet ozljedio pa Wizardsi veći dio utakmice nisu imali na raspolaganju svoje najbolje postave). Kako Bullsi i dalje ne znaju kad će moći potpuno računati na Butlera, izgleda da se i o njima može govoriti kao sigurnima u playoffu.

Doveli su usput i Lawsona, toliko su očajni za dodatnim kreatorom s klupe da su spremni riskirati s bivšim playom Rocketsa iako su ne tako davno imali onaj flop s tradeom za Turnera. Young nije uopće bio grozan u svojim minutama, ali očito su spremni kockati se ne samo zato što im treba iskusni back-up za završnicu sezone i playoff u slučaju neke ozljede, već i zato što nemaju povjerenja da Ellis i Stuckey mogu odraditi rolu s povećanom odgovornošću u kreaciji i odlučivanju. Morat će samo pričekati neko vrijeme da vide hoće li ovaj potez donijeti ikakve koristi jer se Lawson ozlijedio u prvoj akciji.

11. HEAT

U dobroj situaciji je i Miami koji je iskoristio lagani ovotjedni raspored da nagomila broj pobjeda. Zicer protiv Sunsa i dvije šetnje protiv Sixersa (dobro, ova zadnja nije bila šetnja, tek u završnici su se uspjeli odvojiti od dosadnih gostiju koji su istrčali i bez Noela i bez Okafora) za 3 pobjede, a onda jedan poraz protiv Bucksa čisto da ih podsjeti da im je igra daleko od savršene. Iako su s Johnsonom dobili potrebnu širinu i sada u završnici pick & roll Wadea i Whitesidea mogu okružiti s Dragićem, Dengom i Johnsonom (što naravno ne rade ni upola često koliko bi trebali), obrana im je s manje minuta za Winslowa na boku propusnija.

Mladi i energični Bucksi su upravo iskoristili te slabosti na boku u završnici gdje Middletona, Parkera i Giannisa na ulazu nije imao tko braniti. Sada idu nešto teža dva tjedna prije nego raspored u finišu opet postane jednostavan, treba vidjeti mogu li se provući kroz njih bez većih ožiljaka, tipa 50-50 učinak do kraja bio bi sjajan, a to uopće nije nemoguće.

Dobra vijest je da Bosh planira povratak do kraja sezone, baš me zanima hoće li ga Spoelstra ubaciti umjesto Amarea ili će preseliti Johnsona na klupu ako i kada zaigra (ovo drugo ne bi imalo nikakvog smisla jer bi im opet bacilo napad unazad). Da ne govorim koliko će interesantno biti vidjeti udarnu postavu s Boshem umjesto Whitesidea u završnicama, defanzivno bi bili još gori jer bi ostali bez jedine rampe u reketu, ali igranje s 5 vani omogućilo bi Spoelstri da se vrati nekim akcijama iz dana dok je LeBron bio u gradu. Jasno, s Wadeom u ulozi playa to ne bi bilo to, ali bi bilo zabavno, posebice za zakomplicirati playoff, stoga držimo fige da Bosh nakon povratka bude u formi koja će mu omogućiti bitnu rolu u rotaciji.

12. PISTONS

Očito je izlazak u petak navečer po New Yorku bio dobar obzirom da su protiv Knicksa pali bez ispaljenog metka, s jednom od najgorih Jacksonovih partija ove sezone, samim time i jednom od najgorih njihovih izdanja uopće. Kada dopustiš da te nadigra Calderon, onda se moraš iskupiti pa makar protiv Lillarda, što je Jackson i napravio. Opet se pokazalo da Blazersi ponekad ne mogu zabiti koliko mogu primiti, a uz briljantnog Jacksona i moćnog Drummonda kojem na drugoj strani nije mogao parirati nitko, odličnu rolu je odradio i KCP kao terijer na Lillardu.

Nakon ovakve dvije hladno-tople utakmice bilo je vrijeme i za jednu mlaku. Usprkos nezgodnom gostovanju u Dallasu kojem je pod hitno trebala pobjeda, Pistonsi su se uspjeli iskoprcati na račun Drummondovih skokova, solidne obrane perimetra (usprkos prijetnji od Dirka radije su Morrisa držali na Parsonsu) i nekim čudom bolje izvedbe klupe. Bitna pobjeda koja uz komplikacije s Butlerovim koljenom i problemima Wizardsa otvara vrata playoffa - imaju samo još 7 utakmica u gostima uz 11 domaćih, što je za momčad koja puno bolje igra doma (po statistici samo s tih utakmica bili bi 5. momčad Istoka), ponajprije jer Jackson igra puno bolje na svom parketu, velika stvar.

13. BLAZERS

U zadnje vrijeme sve problematičnija obrana rezultirala je prvim nizom od 3 poraza još od početka siječnja. Stvarno brutalan raspored zadnja dva tjedna tako je stigao na naplatu, iako s 3-3 ostvarenih na turneji po Istoku mogu biti prezadovoljni. Moglo je proći i bolje da su se malo ranije sjetili zaigrati s niskom postavom protiv Raptorsa, ali nije bilo ni lako tek tako izbaciti Leonarda iz rotacije u korist Harklessa obzirom da su upravo njegove partije pogurale napad na putu do tri pobjede s kojima su započeli turneju. Protiv Pistonsa im nije pomoglo ništa, a ovaj put je iz rotacije izletio Davis, da bi se konačno vratili dokazanoj formuli doma protiv Wizardsa gdje je klupa s Leonardom još jednom spašavala stvar. Stotts je u završnici na parketu uz dva startna beka imao Davisa, Leonarda i Hendersona, što je postava koju je, do finiša utakmice s Wizardsima u kojoj su odigrali 7 ključnih minuta, koristio 6 minuta kroz sezonu. To govori i kako Portland ima rezervi i dovoljno opcija, ali i kako su došli do svog plafona i kako će teško ponoviti onu razinu igre iz veljače. Opet, nije da im tako nešto i treba, 50-50 učinak do kraja sezone bit će sasvim dovoljan da osiguraju playoff, a obzirom na raspored tako nešto je i najrealnije za očekivati.

14. BULLS

Nakon što su prošli tjedan bez Butlera nanizali 4 nova poraza, povratak Jimmya, ujedno i Mirotića i Gibsona, protiv Rocketsa na trenutak je vratio nadu. Međutim, nakon 34 minute igre u punom pogonu bol u koljenu se opet javila, što je dovelo do novih pretraga i nove pauze. Za sada razloga za dugoročnu paniku nema, ali svaka utakmica za Bullse bez Butlera je ogroman gubitak u pokušajima da hvataju playoff (10 poraza u 15 utakmica koje su odigrali bez njega u punom pogonu od kada su krenuli problemi s koljenom sve govori, bez Jimmya ovo je lutrijski roster), a već se priča i o limitu minuta, što u situaciji u kojoj moraju stizati Detroit i Indianu nikako nije dobro. Iako su iskoristili domaći parket i osvježenu rotaciju da skinu Buckse koji su igrali drugu utakmicu u dva dana, protiv Spursa nisu mogli, a sada ih čeka ključni tjedan sezone. Igraju protiv direktnih konkurenata Wizardsa, ali i protiv Raptorsa i Heata - zalome li im se tri poraza, što uopće ne bi bilo čudno ako će Butler propustiti sve tri utakmice, na playoff vrlo vjerojatno mogu zaboraviti.

15. ROCKETS

Nastavili su ritmom kojega forsiraju već neko vrijeme, upadaju u rupe očajnom igrom na startu utakmice, onda krenu krajem treće četvrtine kad zaigraju smallball i kad počnu pokazivati aktivnost u oba smjera. Nemam pojma o čemu se radi, možda iskoriste opuštanje protivnika, možda im treba duže da se zagriju, ali definitivno potvrđuju da imaju talenta, pogotovo u napadu gdje Harden zna imati briljantne partije koje onda okrune ako im upadaju trice, kao što je bio slučaj protiv Toronta. Neočekivani junak je bio Brewer, uz čiju bolju igru se dobrim dijelom mogu vezati svi preokreti koje su odradili u zadnje vrijeme. Naime, nakon katastrofalnog prvog dijela sezone, nakon all-stara zabija podnošljivim postotcima, što je kulminiralo u utakmici protiv Toronta u kojoj je zabio 5 trica. Njegov pronalazak forme uz povećanu rolu Terrya donijeli su dva korisna tijela rotaciji i odmah se lakše diše, barem u ovim smallball postavama koje i dalje ostaju jedino oružje na koje se mogu osloniti obzirom da rotacija pod košem ne postoji. Naravno, ovakva ovisnost o povremenim Hardenovim bljeskovima (igra sjajno, a na momente i kao MVP kandidat, barem u napadu) i jednodimenzionalnim šuterskim postavama nije temelj za ozbiljne rezultate, ali ipak će ih dogurati do playoffa. Protiv Bullsa zbog spomenutog spleta oklonosti nisu imali šansu, možda su i tu mogli ukrasti utakmicu da se nije vratio Butler, što bi uz realizirani zicer protiv Sixersa tjedan učinilo idealnim. Opet, ovo što su napravili Raptorsima možda je i ključna pobjeda sezone. Nije nešto u odnosu na očekivanja, ali u odnosu na stvarnost je puno. A stvarnost je takva da se dovođenje Goudelocka i Beasleya smatra plusom u odnosu na ono što su pružali Lawson i Thornton. Toliko o tome.

16. JAZZ

Ne mogu nikako prihvatiti da će na ovakvom Zapadu ostati bez doigravanja, pogotovo nakon što se nisu raspali u periodima dok su igrali bez Goberta i Favorsa. Ali, nakon all-stara imaju katastrofalnih 3-8 koji se ne mogu opravdati teškim rasporedom, jednostavno je prevelik taj manjak kvalitete na vanjskim pozicijama i na klupi. Koliko god Hayward bio solidan i koliko god su Hoodove igre iznad očekivanja, nemaju konstantnu od večeri do večeri u toj vanjskoj liniji i uvijek moraju iznova tražiti rješenja. Već smo isticali kako Gobert i Favors ne djeluju tako moćno kao lani u ovo doba i kako ih zbog toga nije lako trpiti zajedno na parketu pola utakmice, ali nije im ni lako nositi toliki teret s ovako tankom podrškom iz vani jer osim u povremenim bljeskovima ni Hayward ni Hood nisu klase koje mogu kreirati s ovolikvom gužvom u reketu. Mack je korak naprijed u odnosu na Netoa, ali u široj slici njegov dolazak ne riješava ništa jer i dalje imaš na parketu čovjeka koji ne zaslužuje minute koje igra.

I usprkos svim ovim spomenutim problemima s učinkovitošću glavnih kreatora, nedostatkom klase na vanjskim pozicijama i zgusnutim rasporedom na parketu koji otežava kreaciju, Jazz je nakon all-stara u debelom plusu kada je na parketu 5 najboljih (tu računam Macka kao jedinicu). Do raspada dolazi čim krenu s rotiranjem, doslovno nemaju ni jednu drugu postavu koja je igrala više od 10 minuta u zadnjih mjesec dana s pozitivnim učinkom. Tako igrati košarku nije lako i tu je dobrim odgovornost na upravi koja je u sezonu morala ući s boljim rješenjima ili barem ranije i agresivnije tražiti zamjene za Exuma i Burksa. Ako ne iskoriste ovakvu priliku i ne uđu u playoff, njihova pasivnost je glavni krivac, svaka čast predanosti razvoju jezgre, ali ako ih pri tome ne usmjeravaš u playoff, razvoj gubi smisao.

Uz onaj nedavni poraz od Netsa najveća pljuska tako je stigla u utakmici protiv Memphisa gdje su djelovali jednako bezidejno u napadu kao domaćin, s tim da su u obrani odigrali nešto gore, opet ponajviše u minutama kada bi razdvojili Favorsa i Goberta. Pelicanse su toliko razbili u reketu sa startnim dvojcem visokih da više ništa drugo nije bilo bitno, a protiv raspoložene Atlante i Warriorsa u ovom trenutku očito jednostavno ne mogu.

17. MAVS

Nada za Jazz ostaje Dallas, Memphis ima preveliku prednost da ispadne iz top 8, ali Mavsi su u najgorem mogućem trenutku zaigrali najgoru košarku. Trenutno ne mogu dobiti ni one utakmice koje bi morali, što su jasno pokazali u završnicama protiv Kingsa i Nuggetsa gdje im ni smallball postave s Dirkom kao nominalnim centrom nisu pomogle da izbrišu minuse u koje su upadali sa startnom postavom i prije svega s očajnom klupom. Tu smo došli do dva ključna problema, Zaza više ne igra kao MVP momčadi i to im je unazadilo ionako kilavu obranu, koja u onim drugim postavama kada je Lee na parketu postaje katastrofalna. Carlisle iz nekog razloga usprkos tome forsira veterana odbačenog od Celticsa umjesto Powella ili McGeea, tako da je odjednom problem kojega su skrivali veći dio sezone, onaj startne petice, iskočio iz kutije. Šuterski ne padaju u formi, ali sve teže je zabiti dovoljno čak i s razigranim Parsonsom kada na drugoj strani parketa curiš na sve strane. A ako je to uspjelo iskoristiti Kingsima i Nuggetsima, onda je i logično da nikakvih problema otići s pobjedama iz Dallasa nisu imali i Clippersi i Pistonsi. Kako je krenulo, Dallas bi lako mogao završiti s 5 ili 6 poraza u sljedećih 7 i eto prilike Jazzerima da uz malo sreće u predzadnjoj utakmici sezone odlučuju o osmom mjestu pred svojom publikom u direktnom dvoboju s Mavsima.

18. WIZARDS

Ovih 0-3 nisu im se smjeli zalomiti u situaciji u kojoj očajnički love playoff, ali poklopilo se sve - od teškog rasporeda, do nove Bealove ozljede, preko novih Wittmanovih nepotrebnih poteza. Previše prčkanja po rotaciji nikada nije dobro, a pogotovo se ne dira u nešto što funkcionira. Međutim, iako su uhvatili solidan ritam i ostvarili 4-2 s Dudleyom u startnoj petorci nakon all-star pauze, Wittman kao da je jedva dočekao znakove života kod Morrisa da ga ubaci među startere. I to je funkcioniralo protiv loših momčadi, ali čim su naišli na Cavse početkom ovog tjedna bili su pregaženi. Ok, čovjek bi sad očekivao da ili vrati Dudleya ili ostavi Morrisa, ne odustaješ od rotacije nakon jedne utakmice, ali Wittman je napravio novi nejasan potez vraćanjem Beala među startere na štetu Templea, razbivši tako kombinaciju koja je imala itekako smisla. Opet nismo stigli procijeniti mogu li od ovoga imati dugoročne koristi obzirom da se Beal odmah u utakmici protiv Pacersa ozlijedio, ostavivši tako Washington i doslovno bez druge ozbiljne opcije nakon Walla. Bez njega u blizini Indiani je bilo lakše zaustaviti Walla, a manjak dubine koštao ih je i protiv Portlanda u završnici. U kojoj su uopće bili konkurentni samo zato što im je Dudley dao poticaj kao i toliko puta do sada. To naravno ne znači da ga Wittman neće ostaviti na klupi već iduću utakmicu. Uglavnom, iako do kraja imaju relativno lagan raspored u odnosu na konkurenciju, kombinacija Wittmanove nervoze i Bealove nove ozljede vjerojatno će im otežati put dovoljno da ne izvuku rezultatski maksimum iz spomenutog konteksta.

19. GRIZZLIES

Ovaj fascinantni eksperiment nastavlja s iznenađenjima i na parketu, nadjačali su Jazz i iznenadili Cavse, samo da bi izgubili od Sunsa drugi put u deset dana. Boston ih je pregazio, potpuno očekivano jer su zaigrali bez Conleya i Randolpha koji bi zbog ozljeda mogli propustiti i više od par utakmica, ali igrali su bez njih i protiv Cavsa pa to nije spriječilo borbenog povratnika Allena da vodi momčad do pobjede. Hoće li ih novi tjedan u kojem ih čeka 5 utakmica u 7 dana konačno spustiti na zemlju ili će još jednom nadmašiti sebe i iščupati pobjedu ili dvije iako su usput ostali i bez Chalmersa?

20. KNICKS

Nemaju rješenja za brzinu, pokazalo je to drugo poluvrijeme protiv Celticsa i gostovanje u Denveru, ali odradili su posao protiv Sunsa i protiv onog neobjašnjivo lošeg izdanja Pistonsa gdje je Melo briljirao kao smallball četvorka. Rambis je konačno našao nešto nalik na rotaciju, Carmelo igra odlično, a napori regularne sezone i lakša ozljeda noge usporili su Porzingisa tako da nije zabavno ni prigovarati treneru oko toga što je od njegove promocije kandidat za rookiea godine potpuno potonuo. Bez obzira na sve navedeno, ovo im je bio dobar period, ali teško može trajati obzirom na ono što ih čeka idućih tjedana sada kada su i Afflalo i Thomas usporeni ozljedama i kada je rotacija na perimetru tako tanka da Vujačić starta.

21. BUCKS

Isto kao što su u trenutku kada su na klupu parkirali Carter-Williamsa promovirali Middletona u playa, u zadnje vrijeme su odlučili isprobati i Giannisa u toj roli veći dio utakmice. Bucksi igraju na takav način da se tijekom večeri svi u nekom trenutku nađu u prilici biti kreatori, ali bez nominalnog playa netko mora prevoditi loptu i započinjati napade, a u ovom periodu to je bio Giannis (ako je Middleton dobio cijeli mjesec da brusi igru s loptom, za očekivati je da Giannis ovu rolu odrađuje barem još par tjedana, MCW je otpao do kraja sezone zbog operacije kuka tako da ionako nemaju izbora nego eksperimentirati). Naum Kidda je očit, žele stvoriti hibridnu momčad u kojoj svi mogu igrati sve, a trenutno talenta imaju dovoljno da srede Minnesotu, ali ne i Oklahomu ili Chicago u gostima na drugoj večeri back-to-backa.

Protiv Miamia su odigrali bolje, a tu zasluge idu i spletu okolnosti - naime, Mayo je sredio gležanj dok je šetao po vlastitoj kući, što je konačno otvorilo prostor Baylessu u petorci. Kao najbolji spot-up šuter na rosteru, Bayless je kao stvoren za ono što trebaju od svoje nominalne jedinice i nije isključeno da bi do ove kombinacije došli i ranije da čovjek nije stalno vukao neke probleme s ozljedama (što je šteta jer kada je na raspolaganju igra košarku života i definitivno je bio korisniji od Mayoa). Uz Baylessa, u petorci se našao i Monroe, ali za razliku od ostalih pozicija koje su sada manje-više definirane do kraja sezone, na petici se može dogoditi još svašta. Uskoro bi se trebao vratiti Henson koji također zaslužuje ozbiljnije minute, a Plumlee je i u minutama s klupe bio korisniji protiv Heata od Monroea, tako da je tu sve otvoreno.

22. KINGS

Pobjedom protiv Dallasa u kojoj je Rondo bio posebno motiviran za osvetu protiv Carlislea i u kojoj Cousinsa nije imao tko čuvati prekinuli su niz poraza, ali nije im dugo trebalo da počnu novi. Protiv Spursa naravno nisu imali šanse, protiv Pelicansa su usprkos briljantnoj Cousinsovoj partiji pali u završnici jer nisu u stanju odigrati koncentrirano kada je najpotrebnije, a onda su dobili batine i od Cavsa. S tim da je na toj utakmici kulminiralo Cousinsovo nezadovoljstvo načinom na koji Karl vodi momčad, zaradio je suspenziju od strane uprave zbog svađe s trenerom tijekom utakmice, a navodno i nakon utakmice. Karl je sutradan išao na nastavak terapije protiv raka, što je ironično jer nešto slično treba i franšizi za koju još uvijek radi, barem u teoriji. I ne treba samo stati na odstranjenju Karla i Divca, vrijeme je i za onu najveću operaciju zvanu micanje Cousinsa. Trade paketi diljem lige se spremaju sa svakim novim tračem koji stiže iz Sacramenta.

23. NUGGETS

Maksimalno su iskoristili povoljan raspored, u pobjede su pretvorili lagane utakmice doma protiv Sunsa i Knicksa koji su letom u Denver započeli turneju po Zapadu. Nešto slično su trebali napraviti i protiv Netsa, ali u utakmici bez obrana Lopez i društvo su iznenadili u produžetku. Nepotreban poraz nadoknadili su Nuggetsi na sličan način protiv Dallasa, pokazavši tako da i bez Gallinarija imaju dovoljno opcija za zagorčati život svima koji misle da u Denveru mogu do pobjede bez prolivenog znoja.

24. MAGIC

Ostali su bez Vučevića, time i bez ikakve potrebe da ganjaju rezultat. Nakon poraza od Sunsa i Lakersa stvarno nema smisla pretvarati se da Orlando igra za išta osim za budućnost tako da možemo očekivati još više miksanja u zadnjih mjesec dana akcije i što više tankiranja. Vučević je već protiv Sunsa bio usporen, što zbog prepona, što zbog dva centra koja Sunsi imaju parkirana u reketu, a s njim u slabijem izdanju i bez Oladipa nisu imali šanse. Kao što je nisu imali ni protiv Warriorsa gdje Vučević uopće nije nastupio. Kada se isto ponovilo i protiv Lakersa, gdje su bez obzira na Smitha na petici trebali ostaviti bolji dojam, postalo je jasno da s povratkom Vučevića neće žuriti. Obzirom da i Oladipo i Payton imaju prijavljene probleme s leđima, odnosno laktom, jasno je da bi barem Hezonja, koji je upisao start protiv Sunsa, sada trebao dobiti gomilu minuta da se izbrusi kako bi dogodine nosio veću rolu.

25. PELICANS

Izgubili su utakmice od ozbiljnih momčadi poput Spursa, Jazza i Hornetsa, a dobili su Kingse koji su u većem rasulu od njih. Baš u toj utakmici Gentry je konačno vratio Holidaya u startnu petorku kako bi on i Davis odigrali što više minuta zajedno do kraja sezone kao buduća kičma momčadi, a usput su opet ostali bez Gordona koji je ozlijedio isti prst zbog kojega je već propustio više od mjesec dana akcije. Njega i Beala treba uključiti u nekakva posebna medicinska ispitivanja kako bi se pronašao gen koji će odmah otkriti potencijalnom poslodavcu kada igrač jednostavno nema tijelo koje može izdržati ritam NBA sezone.

26. WOLVES

Izgubili su sve tri ozbiljne utakmice, protiv Spursa, Bucksa i Hornetsa, a dobili su jedino Netse i to isključivo zahvaljujući poklonu stručnog štaba koji je odlučio odmarati Lopeza i Younga na drugoj večeri back-to-backa. Da Towns nije običan rookie dokazuje i to što za njega rookie zid ne postoji. Da postoji, vjerojatno bi samo prošao kroz njega.

27. LAKERS

Još će na kraju sezona postati i uspjeh, pogotovo ako se dočepaju top 3 picka. Nakon što ih je Atlanta razbila, dogodila se ona pobjeda protiv Warriorsa u kojoj je Russell potvrdio da u zadnje vrijeme igra sjajno, upravo je njegova minijatura zaslužna za razliku koju Golden State neće stići do kraja večeri. Dobili su i Orlando za dvije pobjede u nizu uz još jednom sjajnog Russella, a protiv Cavsa nije išlo iako se ni ovdje Kobe i Russell nisu osramotili. Previše je trauma iza njih, ali završe li ovu priču u pozitivnom tonu, sve će ih brzo zaboraviti.

28. SUNS

Trade Dragića, ozljeda Bledsoea, odnos Morrisa i Sarvera, ponižavanje Hornaceka... Previše pljuski su primili navijači Sunsa u zadnje vrijeme, ali najveća je došla u utakmici protiv Knicksa kada im je Sale Vujačić zabio 24 poena. Watson ne odustaje od igre s dva centra, što ponekad upali, kao protiv Memphisa i Orlanda, a ponekad ne, kao protiv Heata, Knicksa i Nuggetsa. Booker pak opet igra sjajno u napadu, to je ionako najvažnije.

29. NETS

Obzirom da im je trebao produžetak za uzeti utakmicu Denveru, protiv Wolvesa sutradan su odlučili odmarati Lopeza i Younga, tako da nisu imali šanse spojiti dvije pobjede. Zato su ostavili odličan dojam protiv Raptorsa gdje je odmorni Lopez briljirao. Naravno, nije bilo dovoljno za pobjedu, ali pristup je i dalje pozitivan.

30. SIXERS

Izgleda da se ovaj put nemaju razloga bojati, imat će najviše loptica u lutriji. Uz dva poraza od Heata i jedan od Rocketsa koja su ubilježili spomenimo i kako izgleda da će na dulje povući s parketa Okafora, a i svako malo će odmarati Noela zbog koljena. Žele li uopće doći do 10 pobjeda kako bi izbjegli spominjati se kao najgora NBA momčad svih vremena?

Posted by Gee_Spot

Filed under: bball Leave a comment
Comments (6) Trackbacks (0)
  1. 8.4.2012.
    Ta njegova eksplozija u završnici samo je potvrdila da se radi o specijalnom igraču koji nije samo odličan šuter, već i kreator i uopće kompletan all-round košarkaš. U biti, i po građi i po stilu igre, a posebice po sjajnom koraku unazad kojim si lakoćom kreira prostor za šut, Beal je pljunuti Eric Gordon. Drugim riječima, radi se o top 5 beku šuteru na NBA nivou sposobnom nositi napad, ali, za razliku od Gordona, biti i lider na parketu pristupom i strašću za igrom.

    Ne znam jesi li prorok ili toliko dobar skaut pa si odmah prepoznao sličnost između ove dvojice. 😀 Evo, skoro 4 godine kasnije spojio si ih opet u jednom postu.

    Nažalost, vjerojatno ništa od all star beka, pogotovo jet taj dio sezone gleda s tribine, ali što očekivati od njega u narednin sezonama?

    Tj, kome se isplati i koliko ponuditi za Beala? Ako se ne varam, max mu je oko 100 milja, to bi moglo biti zajebano za Wizardse, pogotovo jer toeretski mogu uzeti Gordona i platiti ga duplo manje, a dobivaju vrhunsku spot up opciju sposobnu kreirati sebi šut. Ali opet, pošto je Beal njihov igrač, i uz to vrlo mlad nema smisla pustiti ga ako mu netko ponudi 70/4 recimo.

    I drugo pitanje, Monroe u Pelicanse za Asika i još nešto. Defanzivni centar bi dobro došao Bucksima, pa makar na 15-20 minuta.

  2. @ ray – pa tek si sad skužio da sam majstor zanata 😉

    na stranu sve, nakon svih centara koje smo izgubili zadnjih godina, gubitak ovakvih dvojki također je tragedija, obojica su imali talenta za biti all-star igrači, jednostavno se nije poklopilo, a u slučaju Gordona očito nikada i neće

    Wizardsi će mu dati max čisto iz razloga što takvi potencijali ne rastu na grani, nije da taj prostor mogu pametnije iskoristiti

    Monroe bi vrlo lako preko ljeta mogao u New Orleans gdje bi mogao činiti zanimljivu kombinaciju s Davisom, ali bez obzira što se radi o renti na jednu sezonu Pelicansi moraju dati puno da bi itko uopće poželio uzeti Asikov ugovor. mislim, bit će prostora za paliti novac, ali opet ne toliko, pa u Plumleeu imaju boljeg igrača od Asika

  3. slažem se, Asikov ugovor je nešto najgore u zadnjih xy godina. Dati 12 milja R&D centru u toeriji nije loše, ali centru s kojim je obrana bila i trenutno je među top 5 najlošijih i uz to nije dominantan skakač ala Deandre stvarno nema smisla. A činjenica da 3 utakmice zaredom nije zabio koš je urnebesna, vjerojatno je najgori realizator u ligi. Ne može Monroe biti toliko lošiji obrambeno da anulira napadački skok koji će se dogoditi.

    BTW, tenks na odgovoru, s nestrpljenjem čekam posto o SG, zanima me kako stoje određeni igrači

  4. Na tviteru je bio zanimljiv komentar samo ne znam od koga. Utakmica je bila Bucks i Wolves, kaže Giannisa u napadu drži Rubio, a on obranu igra na Townsu

  5. Poz, koliko mogu Lejkersi ako sklope petorku Rasel, Klarkson, Ingram(Barns), Rendl, Anderson R(Horford)?
    Ima li spasa Filadelfiji i da li je Simons osudjen na propast ako dodje kod njih? Sve najbolje momci.

  6. Da li je brat Jokara pretekao Letonca u trci za drugog najboljeg rukija godine, kako po IORu, tako i prema tvom licnom utisku?


Leave a comment

Trackbacks are disabled.