ISPOD OBRUČA fullcourt press – basketball lunatics inc.

21Oct/101

PISTONS

"You'd love to give everybody 34 minutes, but we're gonna put out the guys who have committed themselves in our practice sessions and committed to what we're trying to get accomplished defensively."
- John Kuester

SCORE: 35-47
PRVIH 5: Stuckey, Hamilton, Prince, Villanueva, Wallace
DRUGIH 5: Bynum, Gordon, Daye, Maxiell, Monroe
MVP: Prince
LVP: biraj između Gordona, Stuckeya, Hamiltona i Villanueve

Oko Pistonsa razbijam glavu već duže vremena, radi se o, barem meni, možda najtežoj ekipi za prognoziranje. Toliko se promjena dogodilo ovoga ljeta da možemo očekivati svakakve stvari (tko zna koliko će utakmica dobiti Miami na krilima tri igrača, tko zna kako će se Big Al uklopiti u Sloanov napad, tko zna kako će Larry Brown i Scott Skiles reagirati na prvu seriju poraza), ali usprkos svemu mene zbunjuje momčad koja praktički nije napravila nikakve pomake.

U isto vrijeme Pistonsi imaju ogromne rupe pod košem, gomilu sličnih igrača na bokovima i nedostaje im playmaker, čak i pravi lider. A onda, s druge strane, na ovom rosteru ima desetak igrača koji su u stanju igrati NBA košarku na vrhunskoj razini te je pitanje što se može dogoditi ako se nekim čudom uspiju uskladiti i postati momčad?

Obrambeno unutarnjoj liniji mogu olakšati život agresivnom igrom na loptu i presingom, a napadački imaju dovoljno kvalitetnih strijelaca od kojih barem dvojica mogu imati svoju večer i nositi napad od situacije do situacije. Skok će biti problem, ali nije da nemaju fajtera koji se neće bacati za svakom loptom.

Lani su potpuno podbacili, ali treba uzeti u obzir i okolnosti. Nakon solidnog starta, u kojem se već od početka vidjelo da novi trener John Kuester ima viziju koja uključuje tvrdu obranu na čovjeka i zanimljivu ideju napada u kojem svih 5 igrača ima podjednake ovlasti, krenula je epidemija ozljeda koja ih je potpuno izbacila s puta. Rip Hamilton i Ty Prince su trebali biti lideri, ali su rijetko bili na terenu.

Ben Gordon zbog ozljede nije uhvatio ritam cijelu sezonu (a znamo da je kod njega sve u ritmu), a i ostali nositelji su imali svoje pauze do dvadesetak utakmica (Rodney Stuckey i Will Bynum). Mislim, kada vam kažem da je najzdraviji igrač bio Charlie Villanueva i da je najveća konstanta bio prastari Ben Wallace, sve vam je jasno.

Ako ćemo prihvatiti da je nemoguće da se tako nešto ponovi, problemi Detroita više se ne čine tako nerješivima. Svi nabrojani igrači u stanju su odigrati dobru obranu na svojim pozicijama (makar se čini malo preoptimističnim u 2010. bazirati na Big Benu). Iako im nedostaje playmakera, prihvate li Kuesterov plan o kruženju lopte i pucanju samo iz slobodnih situacija, imat će i bolji napad.

U ničemu neće biti sjajni, ali mogu biti solidni, a solidnost na Istoku ovih dana je garancija playoffa. Međutim, najveći upitnik iznad ove momčadi ostaje kemija i odnosi među igračima, a upitno je i koliki je trenerov autoritet. Bez idealne ili barem normalne situacije u svlačionici ne možeš bazirati igru na karakternim zahtjevima – zalaganju u obrani i nesebičnosti u napadu. Ako ne postoji kemija, zalaganje i nesebičnost također se neće pojaviti.

A nije da Pistonsi nemaju solidnih rješenja. Stuckey bi mogao biti solidan all-round bek, čak i solidan play, kada bi prestao smatrati se all-star strijelcem. Isto vrijedi i za Bynuma, koji je prava energetska bomba u roli back-up playa. Rip Hamilton i Ben Gordon mogli bi biti sjajna veteranska kombinacija na dvojci, ako se ikako uspiju složiti oko minuta. Sumnjam da i jedan može biti zadovoljan s 24 po večeri, a obzirom da se radi o dva najslabija obrambena igrača, Pistonsi si ne mogu dopustiti luksuz da igraju s obojicom u isto vrijeme.

Nekako je logično da Hamilton bude starter, kako bi se preko njegovih istrčavanja iz bloka postavili obrisi napadačke igre, a da Gordon bude 1 na 5 ubojica s klupe čija minutaža će ovisiti o tome koliko je raspoložen od večeri do večeri.

Zdravi Prince na malome krilu i dalje je pravo blago, all-round igrač koji pomaže na oba kraja terena. Stoga, ako se ne ponovi lanjska sezona u kojoj je propustio skoro pola utakmica i ako se vrati u svoju standardnu formu, Pistonsi će imati toliko potrebnoga lidera na terenu. Prince će dati sve od sebe u obrani, a u napadu će uzeti i odraditi ono što mora. Stoga se treba nadati da je lanjska ozljeda slučajnost, a ne početak raspada jednog žilavog, ali krhkog tijela nakon 8 sezona iscrpljujućih NBA bitaka.

Dobra vijest za Detroit je ta što se lanjski rookie Austin Daye čini spremnim nasljediti Princea po all-round učinku. Doduše, nisu daleko ni fizičkom konstitucijom i sličnošću. Šteta jedino što se zbog ozljede Jonasa Jarebka (neće ga biti barem pola sezone), još jednog lanjskog rookiea koji se nametnuo kao prvi šljaker pod košem, nastaje rupa na visokom krilu koje će Kuester izgleda tu i tamo krpati upravo Princeom i Dayeom. Što nikako nije dobra vijest za zdravlje ovog tankog dvojca.

Međutim, teško je zamjeriti treneru što nema povjerenja u ostale potencijalne startne četvorke. Charlie Villanueva je dokazano igrač s klupe, 1 na 5 strijelac, dobar šuter iz vana i potencijalni vrhunski skakač, ali ujedno radi se i o igraču koji ne posjeduje sposobnost intenzivnog igranja u obrani niti shvaćanja tečnosti igre. Slično kao i Drew Gooden prije njega, Charlie je talent koji može odigrati dobru rolu, ali koji nikada neće biti važan dio neke momčadi jer jednostavno ne shvaća koncept momčadi.

Uz borbenog i limitiranog Jasona Maxiella, još borbenijeg i jednako limitiranog Jarebka te uz Villanuevin šut, rotacija na krilnom centru trebala je biti solidna. Sada je ipak previše ovisna o tome da igrači skloni greškama odjednom prestanu raditi to što inače rade. Također, teško je očekivati da će Big Ben opet imati onako solidnu sezonu kao lani, gdje je sa svojih skoro 30 minuta donosio momčadi pouzdani skok u obrani i donekle zatvoren reket.

Wallace je danas stvoren za rezervu i to za nekih 15-ak minuta po utakmici, dok bi većinu minuta na petici trebao dobiti rookie Greg Monroe. Svi koji Grega vide na četvorci nisu u stanju sagledati veliku sliku. Na četvorci igraju atlete, igrači koji mogu skupiti double-double samo na račun svojih fizikalija i eksplozivnosti.

Monroe nema ni jedno ni drugo, ali ima dobru visinu, meku ruku i sjajan pregled igre. Da je momak bijel, danas bi pričali o potencijalno novom Marcu Gasolu i to je ladica u koju trebamo staviti Monroea. Jasno da uz ovakvog centra trebaš staviti fizički dominantnu četvorku koja će skakati do besvijesti i koje se može gurati s protivničkom prvom post opcijom, ali ovakav centar ti zauzvrat nudi mogućnost igranja akcija kroz post, nudi ti pick 'n' pop opciju i all-round učinak na oba kraja terena. Mislim, Monroe neće biti dominantan bloker, ali već svojom pojavom i visinom može smetati u reketu.

Zato, ma kako ova sezona bila teška za prognozirati, Pistonsi će napraviti pravu stvar ako do kraja razviju potencijale svojih mladih igrača. Stuckey, Daye, Monroe, Jerebko – svi redom imaju NBA budućnost i trebaju minute. Makar to značilo da Hamilton i Prince više nisu dobrodošli. Jer, na kraju krajeva, isto ti je dobio 40 ili 20 utakmica ako nisi baš ništa ostavio sa strane.

Ta neodlučnost Joea Dumarsa o tome u kojem smjeru krenuti, još je jedan razlog za brigu oko ove momčadi. Bez jasne vizije na vrhu ni onima na parketu posao neće biti olakšan. Također, kada dodaš da je klub promijenio vlasnika i da nova garntitura još nije u potpunosti preuzela kontrolu, to donosi dodatni moment koji bi sezonu mogao učiniti još napornijom (tko će amenovati odluke o eventualnim tradeovima, koji su neizbježni kod ovake loše balansiranog rostera, odnosno hoće li Dumars zadržati potpunu kontrolu kao i do sada?).

Zanimljivo, u cijeloj ovoj priči nismo spomenuli Tracya McGradya. Čovjek trenira sa strane, nada se da će biti spreman uskoro priključiti se momčadi. Naravno, ovakav playmaker bi dobro došao, ali nažalost nije više 2006. Kao što smo imali prilike vidjeti lani u Knicksima, McGrady još ima talent, ali ne i tijelo. Stoga, Tracy, skupi snage i odi u mirovinu, ljudi s tvojim leđima i koljenima ne bi smjeli ni šetati, kamoli igrati NBA košarku. Učinit ćeš uslugu sebi, a usput ćeš i nama olakšati život jer se nećemo osjećati dužnim spominjati te svaki put kada govorimo o Detroitu.

Posted by Gee_Spot

Comments (1) Trackbacks (0)
  1. ako skupe 25 pobjeda budu dobri,Jerebko će im faliti jako puno.


Leave a comment

No trackbacks yet.