ISPOD OBRUČA fullcourt press – basketball lunatics inc.

19Apr/1229

MONTHLY POWER RANKINGS 4/4

Posted by Gee_Spot

Playoff je pred nosom, koncentracija je usmjerena u tom pravcu, a to znači da su i zadnji ovogodišnji power rankingsi svojevrsna najava smjera u kojem misli lete. Kako su kroz prijašnja tri rangiranja i ovogodišnji rekordan broj postova već istaknute dobre i loše strane svake momčadi, ovom prilikom držim se haiku forme uz +/- opaske.

CONTENDERS

1. (1) CHICAGO

Od svih izazivača, jedini imaju jasan identitet. Dvije sezone provedene u radionici kod Thibodeaua ne ostavljaju mjesta pitanjima. Bullsi su to što jesu, dominantna skakača i obrambena ekipa koja se ponekad muči zabiti koš, ali koja ima sjajnu klupu sposobnu povući.

PLUS – mislite, osim toga što nema Bogansa na rosteru? Savršena podjela uloga i uigranost orkestra, potencijal Hamiltona i Gibsona da zamijene napadački beskorisne Noaha i Brewera u ključnim trenutcima

MINUS – Roseovo zdravstveno stanje i sposobnost ostalih da koriste prostor koji im se otvara fokusiranjem obrana na Rosea, a direktno i sposobnost Rosea da čita situacije i izbjegne uzimanje forsiranih šuteva koji ionako slabašan napad čine još slabijim

2. (2) MIAMI

Ono što je zastrašujuće kod ove momčadi je činjenica da su na vrhu usprkos tome što skoro cijelu sezonu igraju s 2 ½ igrača. Ono što je strašnije od zastrašujućeg je što ta 2 ½ igrača dobar dio sezone ne igraju ono što bi trebala kako bi koristili momčadi na najbolji mogući način.

PLUS – oživi li netko od leševa (prije svih Battier i Miller šuterski) i uspiju li se James i Wade suzdržati od laganih vanjskih šuteva nauštrb šljakanja u postu, Heat je prvi favorit

MINUS – ovo drugo je dokazano moguće (prvi dio sezone Wade nije opalio tricu, a James je igrao leđima košu), ali iz nekog razloga, ne može postati dio stalnog repertoara. Ovo prvo je već lutrija – lani su bljesak Haslema, povratak Millera i sazrijevanje Chalmersa pristizali u pravim trenutcima. Tko može znati hoće li se isto tako Battieru vratiti šut iz kuta, hoće li Miller biti dovoljno spreman da pomogne, može li se Turiafu i Anthonyu vratiti samopouzdanje da barem odigraju 20 solidnih minuta, hoće li Udonis dobiti nazad mojo ako stavi barem periku...

3. (3) OKLAHOMA

Pobjedama nad Bullsima i Heatom pokazali su da, kada igraju svoju najbolju košarku, djeluju kao najveći favorit za naslov. Problem je naravno što puno češće igraju nešto sasvim drugačije od svoje najbolje košarke.

PLUS – talent Duranta i Hardena te energija Westbrooka i Ibake uz cijeli niz sjajnih igrača zadatka, odišu šampionskom kvalitetom

MINUS – nezrelost i nedefiniranost uloga te povremeno upitno vodstvo s klupe i na parketu (Brooks i Westbrook su prvi krivci, ali ne srame se ni KD ni Harden pogrešnih poteza)

QUASI-CONTENDERS

4. (4) SAN ANTONIO

Još jedna fenomenalna sezona, još jedan sjajan uspjeh Popovicha i Buforda i još jedno upitno visoko startno mjesto – može li fenomenalni napad sakriti činjenicu da im je obrana, blago rečeno, osrednja? Spursi vas mogu ubiti tricama, pick & rollom i ulazima u reket, ali isto tako vam omogučuju da im uzvratite istom mjerom – trice su otvorene, pick & roll nema tko braniti, a reket je uglavnom šupalj.

PLUS – malo tko može zabijati učinkovitije od napada predvođenog Parkerom i Ginobiliem koji su uz to okruženi i gomilom ubojitih tricaša

MINUS – obrana koja, paradoksalno, može smetati izolacijama Thundera zbog kvalitete bočnih igrača Spursa u striktnom čuvanju, ali ne može zaustaviti post igru Lakersa i Memphisa. S druge strane, Thunder dokazano može zabiti više ulascima u reket i tricama, dok Lakersi i Memphis, zbog nedostatka vanjskog šuta, neće nužno iskoristiti prednost u reketu. Polufinala će biti čisti rulet.

FLOATING MINES

5. (5) LAKERS

Koja to momčad u ligi ima trećeg igrača u rangu Gasola? S odmornim Kobeom, napaljenim Bynumom i podrškom od strane Sessionsa i Barnesa svaku utakmicu, odnosno Artesta i Blakea svaku drugu, ova momčad može dogurati daleko zahvaljujući balansu obrane i napada te dominaciji u reketu.

PLUS – znaju što je potrebno za otići do kraja, a i manjak tijela će se puno manje osjetiti u playoff ritmu

MINUS – Mike Brown je ime čovjeka zaduženog za održati balans između Kobea i Bynuma te ujedno izabrati najbolje rotacije

6. (6) MEMPHIS

Hollins i dalje uporno drži Zacha na klupi, ignorira Gasola i dopušta Mayou i Gayu previše slobode. Ostaje se samo nadati da je to rezultat ozljeda (i Conley i Gasol i Zach su načeti i treba ih sačuvati do playoffa), a ne nekakve nove hijerarhije.

PLUS – puno Zacha i Marca, s Gayom i Mayom kao x-faktorima te Conleyem i Allenom kao balansom, formula je koja obećava super-dvoboj sa Spursima ili Thunderom u drugom krugu

MINUS – malo Zacha i Marca, puno Gaya i Mayoa, s Conleyem i Allenom kao vodonošama, formula je koja obećava Chrisa Paula u drugom krugu

7. (7) DALLAS

Carlisle je svoje odradio, obrana je i dalje ostala na šampionskoj razini. Sada je vrijeme da mu Dirk, Terry i Kidd uzvrate napadačkom rapsodijom.

PLUS – srce prvaka

MINUS – napad ozbiljno šteka cijelu sezonu, Dirk, Terry i Kidd odigrali su ispod svoje razine, nema nikoga sposobnog zamijeniti Chandlerovu pick igru, ali još veći problem je neriješena rotacija ostalih – tko će biti Barea, tko Stojaković, a tko Stevenson? Što je najluđe, Mavsi u Carteru, Westu i Beauboisu imaju možda i potentniju vanjsku liniju nego lani, samo nikako da se nađu na istoj valnoj dužini.

PLAYOFF FODDER

8. (14) BOSTON

Doc je možda nekoliko tjedana prerano otkrio karte, do playoffa petorka s bekovskim parom Bradley-Rondo te centarsko-šuterskim duom bit će pročitana knjiga.

PLUS – ponos Celticsa

MINUS – očajni skok, nepostojanje klupe, napad sklon upadanju u crne rupe

9. (10) CLIPPERS

Trebala im je skoro cijela sezona da pokažu napredak u igri, a, kada je konačno stigao, pokazalo se kako se većinom zasniva na poboljšanom vanjskom šutu. Ipak, za bazirati nade u uspjeh na tricaškim serijama Butlera, Younga i Williamsa još uvijek je prerano, obzirom na propusnost obrane i tanašnu rotaciju pod košem.

PLUS – Chris Paul, odnosno njegov MVP talent i playoff iskustvo

MINUS – neiskustvo Blakea i Jordana te Del Negro na klupi

10. (11) INDIANA

Slično kao i Atlanta i Philadelphia, Pacersi imaju pobjednički sistem kojem nedostaje samo bolja podjela uloga ili, ako hoćete najbanalniju moguću verziju, talent.

PLUS – ono što imaju je sjajna i duboka unutarnja linija koja može zavladati u reketu i skoku

MINUS – teško da dominaciju u reketu mogu protegnuti na cijelu seriju, čemu kumuju još uvijek nedefinirana igra i nedefenirane role

11. (15) ATLANTA

Svaka čast Drewu koji je u sezoni bez Horforda poduzeo sve potrebno da momčad ne izgubi korak (instalacija Hinricha u petorku zadnji je sjajni potez, time je olakšan život Teagueu i Johnsonu jer su dobili aktivnog suigrača za razliku od pasivnog Williamsa te je dodatno raširen reket).

PLUS – klupa igra u toplo-hladno ritmu, ali bude li vruća tijekom playoffa, bit će opasni

MINUS – to što Josh Smith vjeruje da je njegov skok-šut nešto najljepše što se dogodilo ligi još od crossovera Timmya Hardawaya

12. (13) NEW YORK

Evo i konačno New Yorka kakvog smo očekivali od dana kada su u klub dovedeni Melo i Chandler (ostat će kratki za tih očekivanih 40-ak pobjeda i plasman u drugi krug, a to ponajprije mogu zahvaliti ozljedama i D'Antoniu, revolucionaru košarke koji je strijelca poput Mela, koji se rađa jednom u generaciji, htio pretvoriti u razigravača veličinama poput Douglasa, Jeffriesa i Lina).

PLUS – Melo je u stanju nositi momčad poput Dirka, kvragu čak ima i Chandlera pored sebe, ali problem je što Dolan nije Cuban, Woodson nije Carlisle, a čini mi se da na rosteru nigdje nema ni Kidda ni Terrya. S druge strane, postojeća jezgra, čak i u slučaju da se Amare nikad ne oporavi, garancija je konkurentnih Knicksa. Misija ispunjena.

MINUS – nažalost, čak ni u Njemačkoj ne postoji medicinski postupak koji može smiksati Shumpertovu i Fieldsovu obrambenu energiju s šuterskim rasponom Smitha i Novaka kako bi se dobilo dva rasna startna igrača tijekom ovog perioda krcatog salary capa (koji kao da traje vječno) ili koji bi iz Amareovih uništenih koljena, načetih leđa i oštećenog vida opet izvukao all-star formu

13. (12) DENVER

Karl je uspio složiti dobar napad usprkos ozljedama i promjenama rostera, ali ne i makar solidnu obranu. Bez toga segmenta Nuggetsi su osuđeni na brzu smrt sličnu lanjskoj.

PLUS – imaju super zabavnu petorku s Millerom i Lawsonom na vanjskim pozicijama, Galinariem i Harringtonom kao dežurnim strijelcima te Afflalom kao stoperom koji puno više pažnje posvećuje vlastitom napadačkom učinku. Dodaj visoke igrače zadatka poput Farieda, McGeea i Birdmana sposobne u svakom trenutku složiti akciju za NBA action (i Kupusa i Mozgova koje jedva slože nešto za Euroliga pregled) i teško je naći razloga za ne obratiti pažnju na Denver usprkos mizernim šansama koje imaju protiv nositelja na Zapadu (mislim, gdje ćete još naći momčad koja ima izrađene alley-oop akcije u kojima je finišer u reketu njihov 180 cm "visoki" play?)

MINUS – leži u činjenici da oni stvarno imaju namjeru graditi budućnost oko ove formule osrednjosti, nadajući se da će Galinari i Lawson iz kvalitetnih članova petorke izrasti u potencijalne franšizne igrače

14. (8) ORLANDO

Prednost pred Sixersima imaju samo zato što je Van Gunyeva gubitnička košarka s puno trica primjerenija stvarnom identitetu momčadi i daje veće šanse za prolaz dalje od radničke, pseudo-pobjedničke borbenosti koju iskazuju Sixersi i koja u biti veze nema s razinom talenta te momčadi

PLUS – bez Dwighta u blizini nemaju šanse

MINUS – s Dwightom u blizini nemaju šanse

15. (9) PHILADELPHIA

Nakon što su povukli ogromnu krivulju od vrha do dna, Sixersi su se našli tamo gdje su od početka i trebali biti, u donjem domu playoffa.

PLUS – obrambena čarolija koju su prezentirali najvećim dijelom godine ne smije biti zaboravljena zbog naglog buđenja svijesti koje je dovelo do manjka zalaganja

MINUS – nedostatak talenta koji ih tjera da krive igrače stavljaju u krive pozicije

16. (16) UTAH

Usprkos svim problemima s obranom, izgleda da će ipak ujahati u playoff i pritom ostati bez picka prve runde (njihov lutrijski zaštićen izbor u tom slučaju ide Minnesoti).

PLUS – u isto vrijeme su uspjeli biti konkurentna momčad i donekle razviti mlade igrače (i dalje zastupam tezu da su Burks i Kanter zaslužili puno više minuta), što je rijetkost za koju su najzaslužniji uvijek stabilni Kevin O'Connor i za posao trenera godinama pripremani Tyrone Corbin, koji je lanjsku momčad iz stanja potpunog rasula posložio u respektabilnu rotaciju

MINUS – par visokih oko kojih se sve vrti uvjerljivo je najgori obrambeni dvojac u ligi s ovoliko minuta zajedno na parketu

GUNNERS

17. (18) PHOENIX

Nash, kako i priliči stanovniku Hall of Famea, odlazi u suton prašeći iz svih oružja. Nažalost, zadnjih par godina nova managerska struktura nije mu previše pomogla.

PLUS – karakteri Nasha i Hilla nemaju cijene, niti postoje brojke kojima se mogu iskazati (doduše, uvijek možete pola od onoga što rade Frye, Dudley i Gortat pripisati njima dvojici)

MINUS – Hillovi problemi s koljenom smanjili su im šanse za hvatanjem osme pozicije (pristup i koncentracija u obrani bez njegovog vodstva se raspadaju), ali držimo fige da bude spreman za obračun protiv Jazza u utorak

18. (17) HOUSTON

Obzirom da ovaj light rebuilding nakon Minga i McGradya traje već godinama, pitanje je misli li Morey konačno ovo ljeto povući neki konkretni potez? Ili će se i dalje sve vrtiti oko desetak podjednako osrednjih igrača kojima je domet 9. mjesto?

PLUS – ako ništa drugo, barem su u stanju ove visoke draft pickove pretvoriti u vrijednosti

MINUS – prije dvije godine ostali su bez Bosha, ovo ljeto izmakao im je Gasol, a zadnji franšizni igrač bio je njihov vlastiti prvi pick (Yao). Koliko će vlasnik i publika imati strpljenja čekati građenje momčadi ovim okolnim putem, obzirom da nemaju ni jednu dokazanu all-star kvalitetu na rosteru?

THE BAD

19. (20) MILWAUKEE

Koliko će još sezona trebati NBA glavama da shvate kako se oko Montae Ellisa ne može složiti pobjednička momčad?

PLUS – u Dunleavyu, Udrihu i Udohu imaju jednu od najboljih klupa u NBA

MINUS – u Jenningsu, Ellisu i Goodenu imaju jednu od najgorih startnih jezgri u ligi

20. (19) MINNESOTA

Raspad sistema na kraju sezone ne bi trebao zasjeniti napredak koji su napravili tijekom prve godine s Adelmanom na klupi.

PLUS – Love, Rubio i Peković su pokazali dovoljno da ih smatramo solidnom trojkom oko koje se može izgraditi playoff momčad

MINUS – nadogradnja oko njih u rukama je Davida Kahna koji funkcionira po principu jedan dobar potez, tri loša

21. (21) PORTLAND

Snimaju mlade potencijalne igrače zadatka, razmišljaju o draftu i potencijalnom bogatom ulovu. Djeluje kao da je sve normalno, ali nešto u tom klubu bez GM već odavno ne štima.

PLUS – jezgra LMA-Batum uz malo sreće bi mogla biti pojačana vrhunskim igračem putem drafta

MINUS – Paul Allen je i dalje vlasnik, a to znači da ni buduća vizija neće imati previše vremena na raspolaganju da donese rezultat prije nego je najpametniji čovjek na svijetu (a to Allen nedvojbeno misli o sebi) opet ne razbuca

22. (23) TORONTO

Svaka čast Caseyu što je cijelu sezonu održao momčad u gornjoj polovici lige što se tiče obrambenog učinka. Nemaju idealnu situaciju kao Hornetsi (koji uz malo sreće imaju šansu ponoviti recept Oklahome), ali temelji za uspon su postavljeni.

PLUS – prestigli su Jazz kao momčad koja najčešće šalje protivnika na liniju slobodnih što dovoljno ukazuje na Caseyevu filozofiju borbenosti kao zamjene za manjak visine i snage u reketu (™ Jerry Sloan).

MINUS – koliko god je DeMar DeRozan očajan šuter s poludistance, toliko je Jose Calderon najveći obrambeni čunj u ligi i, da, to im je startna vanjska linija i dogodine ako se neko čudo ne desi

23. (25) NEW ORLEANS

Da je Eric Gordon odigrao pola ove sezone, ova momčad bi pod vodstvom Montya Williamsa i uz pomoć hrpe sjajnih igrača zadatka bila u lovu na osmu poziciju.

PLUS – dva lutrijska picka, novi vlasnik i kvalitetno postavljena trenersko-managerska struktura jamstvo su uzleta već dogodine, a možda privuku i Gordona da ostane u klubu

MINUS – ovogodišnji score i Gordonova nesposobnost da ostane u komadu

24. (22) GOLDEN STATE

Warriorsi su napravili gomilu loših poteza (angažman Marka Jacksona, obećanje playoffa) iz kojih se vidi da novi vlasnici slušaju krive ljude, ali tankiranje i trade za Boguta nisu jedni od njih. Potencijalni startni centar u NBA i jeftino pojačanje putem drafta vrijedni su svakog posprdnog komentara.

PLUS – potencijal kojega na papiru ima trojka Curry-Lee-Bogut

MINUS – stvarnost koja kaže da su šanse ostvarenja tog potencijala čisti slučaj

THE UGLY

25. (26) SACRAMENTO

Drama oko ostanka u gradu i činjenica da braća Maloof nemaju prebijenog dolara čak ni da plate nekakvu studiju koja je bila uvjet da im Sacramento izgradi novu dvoranu za njihov jebeni klub, bacila je u sjenu očajne igre Kingsa nakon jednog kratkotrajnog bljeska smisla

PLUS – igrom slučaja upecali su startnog playmakera u malom Thomasu

MINUS – Tyreke Evans djeluje kao da ga nije briga za budući ugovor, a DeMarcus Cousins napreduje poput istraživanja života u svemiru

26. (27) DETROIT

Zašto su oni uopće igrali ovu sezonu? Zašto je Dumars još uvijek na čelu kluba iako je novi vlasnik odavno ustanovljen?

PLUS – Monroe se ima šanse razviti u solidnog startnog centra, Stuckey pokazuje kvalitete startne dvojke od kada je sjajnim ulazima dodao i stabilan šut

MINUS – bacite samo pogled na njihovu salary cap perspektivu iduće dvije sezone

27. (24) CLEVELAND

Prvi dio sezone u kojem su djelovali kao potencijalna playoff momčad ostaje za pamćenje, svaka čast Byronu Scottu što se barem pobrinuo da momčad izgleda kao da joj je stalo i tako se barem na kratko izdvojio iz ergele dežurnih NBA trenera/bivših igrača koji misle da imaju pojma o poslu samo zato što su do kasno u noć ostajali razgovarati s trenerima tijekom igračkih dana.

PLUS – Kyrie Irving je već toliko dokazana vrijednost da ga se proglašava kraljem završnica iako iza sebe ima uzorak od 30 utakmica

MINUS – uspiju li upecati dobar pick imat će riješeno pitanje prvog i možda čak i drugog igrača, ali što je s klupom koja i dalje izgleda kao pustoš u rangu Bobcatsa, Raptorsa i Wizardsa?

28. (28) NEW JERSEY

Deron je izjavio kako će sigurno ispipati tržište, a to znači da su osuđeni na cijeli niz godina tavorenja na dnu. Obzirom da su i s njim na rosteru jedna od najgorih momčadi lige, ne vidim razloga za paniku. Uglavnom, ovaj njihov slučaj je samo potvrdio kako rentanje superstara ima puno manje smisla od građenja momčadi oko vlastitih klinaca. A dokazano je i kako ruski Kerum pojma nema o vođenju NBA franšize.

PLUS – Morrow i Humphries su stasali u pouzdane NBA veterane

MINUS – Brooks i Lopez bi djelovali kao puno bolja buduća jezgra da su pored njih Favors, Kanter i npr. Kidd-Gilchrist

29. (29) WASHINGTON

Neneov dolazak donio je nekakav balans, s lanca su pušteni Vesely (dobro) i Crawford (nije dobro), konačno se naziru i neki svjetliji tonovi u očajnoj sezoni.

PLUS – s Neneom, budućim visokim pickom i nizom mladih igrača koji mogu samo prema gore, ova momčad je dogodine osuđena napraviti korak naprijed

MINUS – obzirom da je John Wall na putu da postane tek novi Russell Westbrook, a da nemaju ni trenera ni GM-a, kamoli Duranta i Hardena, bojim se da će taj korak biti poprilično sitan

THE BUTT-UGLY

30. (30) CHARLOTTE

Do sad je valjda već i službeno – ovo je najgori roster ikada okupljen. Mislim da bi Jordan trebao dobiti nekakvu nagradu za ovakvo postignuće.

PLUS – najviše loptica u lutriji = najviše šansi za pokupiti Anthonya Davisa

MINUS – s poduže liste izdvojimo samo ovaj najsvježiji, izgleda da je Paul Silas, oduvijek poznat po staloženosti (a u zadnje vrijeme prvenstveno po tome što utakmice provodi s licem zabijenim u dlanove – ukucajte Paul Silas u pretraživanje slika i pogledajte rezultate), u svojoj 70-oj godini stvarno pokušao namlatiti Tyrusa Thomasa u svlačionici

21Jan/120

MONTHLY POWER RANKINGS 1/4

Posted by Gee_Spot

Iako je još 5 dana do punih mjesec dana NBA košarke, lista je složena i nema potrebe odugovlačiti. Sezona je tako osmišljena da traje točno 4 mjeseca, a to znači da će negdje krajem svakog ići power rankingsi u koje su ovaj put uloženi sati i sati proučavanja svih živih brojki. Ukratko, da vas ne gnjavim sa gomilom nepotrebnih detalja, u obzir su u jednakom dijelu uzeti Hollingerovi dnevni rakningsi (koji su bitni zbog prilagodbe težini rasporeda i koš-razlici), podatci s Hoopdata o efikasnosti obrana i napada prilagođeni broju posjeda (za razliku od onih klasičnih koji samo zbrajaju date i primljene koševe), ogromna pažnja posvećena je Oliverovim četirima faktorima uspjeha i tome kako koja momčad statistički stoji u njima (dati i primljeni koševi, skok, kontrola lopte, slobodna), a na kraju su u obzir uzeti i novi Peltonovi podatci o učinkovitosti pojedine klupe, što, barem po meni, u ovakvoj sezoni definitivno ima dodatni značaj. Naravno, konačni sud donesen je ipak na račun dobrog starog subjektivnog eye testa i još većeg broja sati provedenih uz league pass, jer brojke, iako ne lažu, rijetko kad pričaju cijelu istinu. Jebiga, kad još nitko nije skužio kako staviti kontekst u matematičku formulu.

IZAZIVAČI

1. CHICAGO

Iako se mogu složiti da napad ima još prostora za rasti (ako makneš Roseove ulaze premalo zabijaju u reketu, klupa nema izrazitog strijelca), činjenica je da su ukupno gledajući najbolje balansirana momčad. Obrana im je već tradicionalno fantastična, a ima potencijal biti još bolja kada se igra klupe u tom segmentu vrati na lanjsku formu (ne treba zaboraviti da za razliku od Denvera i Philadelphie koji imaju bolji učinak klupe na papiru, Bullsi nisu startere maskirali u igrače zadatka, već za drugu postavu imaju pravi pravcati bench mob krcat role playerima). Napadački su već sad bolji nego ikad zbog dodatne širine koju su donijeli Hamilton i Brewerov novi šut (definitivno nije kupljen u Kini), ali prije svega zbog sve boljeg kruženja lopte. Nije na odmet ni što je Rose uvijek sposoban zabiti kada sve drugo stane. U biti, pomalo zastrašuje pomisao da će biti sve bolji kako sezona bude odmicala. Ogroman plus je što su puni samopouzdanja i što iz njih jednostavno zrači vjera u vlastite sposobnosti i stil igre. Ukratko, ovo je momčad u naponu snage čiji je trenutak sada. I još uz sve to imaju Škalabrina.

2. MIAMI

Za njih vrijedi nešto slično kao i za Chicago što se trenutka i zrelosti tiče, definitivno imaju i prostora za napredak tijekom sezone, ali čekaju ih i teža iskušenja. Trenutna loša produkcija klupe je nešto što manje zabrinjava, to bi se moralo ispraviti kad se Battier i Cole bolje uklope i kada Miller bude potpuno spreman. Puno veći problem je obrana koja trenutno nije na lanjskoj razini, posebice po pitanju čuvanja reketa. Znatno su ubrzali igru i time napad digli na svemirsku razinu pa se mogu eventualno nadati kako će bolji učinak na jednoj strani pokriti slabiji na drugoj, ali trenutno djeluju ranjivo. Nemaju šampionski skok, do sada su im se kroz reket šetali svi koji su to poželjeli, a i sve dobro što napravi prva linija obrane presijecanjem lopti često prospe loša kontrola lopte na drugoj strani. Jednostavno, previše toga baziraju na kontri, svi su fokusirani na loptu, a nema igrača koji može sam čuvati reket i omogučiti im takav rizik s minimumom posljedica. Do rasnog blokera će teško doći ove sezone, stoga moraju popraviti rotacije u obrani misle li opet skinuti Bullse.

KVAZI-IZAZIVAČ

3. OKLAHOMA

Igra u obrani se popravlja, iako je još uvijek ovisnija o pojedinačnim bljeskovima nego o sistemu. Napadački su premoćni s tri all-star opcije, iako dva trenda zabrinjavaju - još uvijek gube puno više lopti isforsiranim akcijama nego ih osvajaju mlakom obranom na perimetru i sve više se vraćaju igri s puno Westbrooka, manje Hardena, što im samo smanjuje ionako niski košarkaški IQ. U biti, sama činjenica koliko su uspješni u napadu usprkos tome što su sami sebi najveći neprijatelji dovoljno govori kakvi se potencijali kriju u ovoj momčadi. Dok ne vidimo da ih izvlače na površinu, ne možemo ih staviti u isti koš s Bullsima i Heatom.

PLUTAJUĆE MINE

4. DENVER

Karlov napad je i dalje jamstvo uspjeha, posebice dok Andre Miller i Harrington daju ovakve doprinose s klupe, dok Lawson secira obrane i dok Galinari zabija iz vana. Ali, pravi razlog zašto su opasni nije samo sjajan napad, već balans - Nuggetsi igraju solidnu obranu, posebice na perimetru. Reket je zato često šupalj i skok im je slabost koju Nene neće moći vječno skrivati sam (posebice zato što trošenje energije u tom dijelu igre jednostavno nije njegov stil), ali barem dijelom to mogu riješiti nekim tradeom (i povratkom Martina iz Kine). Moj prijedlog je da pokupe Turiafa iz Wizardsa, em bi dobili aktivno tijelo koje zna čuvati reket, em bi ponovo okupili Wailerse (zar Turiaf, Nene i Faried nisu naj-rasta rotacija ikada?).

5. PHILADELPHIA

Imaju sve potrebno za uspjeh i teško da će im se zalomiti previše večeri u kojima će izgubiti od inferiornije momčadi, jednostavno su efikasni na oba kraja parketa (čak i kada šut s poludistance prestane ovako upadati, ne bi trebali doživjeti veći šok sistema jer igraju pametno i nesebično, barem do završnica), imaju vanserijsku rotaciju, samo im fali taj specijalni talent. Turner bljeskovima dokazuje da je upravo on taj kojega treba brusiti jer ovdje nema izbora - ili će ih on dignuti u rang iznad ili moraju smisliti trejd kojim će doći do nekoga tko se individualno može nositi s Roseom, LeBronom i Wadeom.

6. ATLANTA

Igraju kao momčad i, iako su ostali bez Horforda, za sada nema većih padova ni obrambeno ni u skoku. Naravno, nad ovakvim učinkom klupe još dugo će visiti upitnik, mislim nemoguće je da Radmanović nastavi ovako šutirati, kamoli igrati all-round košarku kao do sada. Sve se čini spremnim za put prema dolje nakon vrućeg ulaza u sezonu, ali do sada nisu pokazali ni jednu izrazitu slabost. Taj novi napad u kojem je sve manje izolacije, a sve više kruženja lopte, djeluje sjajno, da su imali lakši raspored i više sreće s ozljedama možda bi sad pričali o njima slične priče kao o Sixersima. Uglavnom, dok god klupa pokriva manjak Horforda i daje svoju dozu koševa, Teague, Johnson i Smith bit će opasni.

7. PORTLAND

Imali su užasan raspored koji je razotkrio većinu njihovih slabosti, ali to ništa ne mijenja na stvari - radi se o sjajno balansiranoj momčadi na oba kraja parketa, s dobrom petorkom i čvrstom rotacijom. Individualno su slična priča Sixersima - previše jednakih. Ovisiti o revolverašu poput Crawforda nije nužno dobra stvar, ali Wallace nema igru za biti lider, Aldridge pak nema takav mentalni sklop i drugo im ne preostaje. McMillan je bez konkurencije trener godine obzirom na posao koji radi s vanjskom linijom sastavljenom od prosječnog NBA talenta. Da imaju boljeg playmakera od Feltona, stavio bih ruku u vatru da će doći barem do finala Zapada. Ovako, djeluju opasno samo dok imaju prednost domaćeg terena.

KLUB ZASLUŽNIH VETERANA

8. LAKERS

Užasna rotacija (uvjerljivo najgora klupa u ligi) i nepostojeća vanjska linija (nemaju asiste, ali što je još gore ne zabijaju ni trice i, što je još najgore, nema ukradenih lopti, dakle ni lakih koševa) nikako nisu ozbiljna nadogradnja čvrstih temelja koje čine Kobe, Gasol i Bynum. Kobe teško da će nastaviti s ovako učinkovitim igrama, šut mora pasti i izgubljene lopte se moraju povečati, ali dok imaju ovakav pristup u obrani i dva majstora pod košem koja su većini protivnika match-up noćna mora, uvijek se imaju na što dočekati. Jasno, čak i u idealnim uvjetima njihov domet ne može biti dovoljan za išta više od ulaska među četiri na Zapadu. Obzirom na sve mane, to je samo dokaz mentalne snage Kobea i društva. Mislim, zar nisu Knicksi u sličnoj situaciji (swingman koji mora glumiti kompletnu vanjsku liniju, dva visoka i nitko na klupi) pa ih nema nigdje?

9. DALLAS

Krenuli su očajno u sezonu na svim razinama, to je bio svojevrsni šok, ali ono što još više šokira je što su prije digli obranu na noge nego napad. Imaju prostora za napredak i nastave li s ovakvim obrambenim učinkom, uz popravljanje igre u napadu, ne moraju se bojati za plasman u playoff. I to usprkos tome što je Dirk očito uzeo popriličan godišnji i što ga, navodno, muči koljeno. Mahinmi dobar, Odom se budi, sve to skupa donosi ravnotežu u skoku i reketu.

10. SAN ANTONIO

Iako više nemaju obranu vrijednu spomena, napad je savršen kao i uvijek, a klupa možda i duža nego ikada. Kad se Manu vrati bit će opet opasni u playoffu jer će tada konačno moći složiti i neku postavu koja može nešto braniti na potrebnoj razini. Naime, trenutno moraju trpiti Jeffersona koji je u fenomenalnoj šuterskoj formi, ali je i totalna rupa u svim drugim segmentima igre. Ginobilievim povratkom Jeffersonove minute dijelili bi Leonard i Green koji su u ovim prvim pravim NBA prilikama koje su dobili pokazali all-round majstorstvo vrijedno divljenja.

PLAYOFF ROBA S GREŠKOM

11. ORLANDO

Ryan Anderson ih sam samcat drži na bolesno dobrom napadačkom učinku, posebice za jednu momčad koja praktički uvijek igra istu košarku i ovisi o tricama. Kada Ryan prestane zabijati kao da je lik iz igrice, napad Magica past će na zemlju, a to bi mogao biti popriličan problem obzirom da više nemaju dominantnu obranu. Jednostavno, Dwight ne stigne zatvoriti sve rupe, okružen je ili s totalno potrošenim ili s jednostavno lošim obrambenim igračima, a uz sve to nemaju ni dubinu potrebnu da pokriju eventualne probleme.

12. CLIPPERS

Paul i Blake su sami dovoljni za dobre napadačke rezultate, a nije na odmet ni iznenađujuće dobar učinak prve šestorke u tom dijelu igre. Problemi se javljaju kad napadačku stranu priče ostavimo po strani. Clippersi su obrambeno kriminalni u svakom pogledu. I dok se još i mogu nadati da će tijekom sezone barem riješiti skok (Griffin skače sve bolje, stigao je Reggie Evans, još treba probuditi Jordana), manjak tijela na klupi držat će reket otvorenim dobar dio susreta. Chris Paul će greške svesti na minimum, sama kvaliteta njegove igre s loptom olakšat će život obrani, ali čak ni on ne može skriti sve mane ovakve kombinacije visokih.

13. INDIANA

Pacersi s jedne strane nude izvrsnu obranu, dominantan skok i dobru klupu, a s druge bezidejni napad. Obzirom da imaju dovoljno solidnih opcija, realno je pitati se zašto su ovoliko podbacili u tom dijelu igre. Možda su one priče o tome kako Vogel namjerava instalirati elemente trokuta u njihovu igru istinite, što bi dijelom moglo objasniti ovosezonsku zbunjenost Collisona, Grangera i Hibberta, a možda Vogel jednostavno nije dorastao ovom poslu. Kako god, uz ovako lagan raspored (posebice u usporedbi s konkurentima sa Zapada), ovakva rotacija trebala je ostaviti bolji dojam.

GUNNING FOR THAT NUMBER 8 SPOT – WEST EDITION

14. MEMPHIS

Memphisu obrana nije problem, problem su napad i dubina klupe. Srećom, sve je to riješivo povratkom Randolpha, što opet znači da samo treba izdržati do tad. A, nastave li Conley i Gasol ovako sjajno kontrolirati igru u svakom pogledu, uopće nije upitno da će se Zach vratiti u playoff momčad. S njim u postavi definitivno se prebacuju u kategoriju plutajućih mina, a trenutno ih moram istaknuti tek kao prve među jednakima u borbi za osmu playoff poziciju na Zapadu. Bez prve opcije jednostavno su premalo na crti slobodnih, previše toga ovisi o Gayu i Mayou koji moraju biti agresivniji u ulazima na štetu šuta s poludistance (to je ta ključna razlika između franchise playera i nekoga tko se samo takvim voli smatrati, ovi prvi uvijek napadaju i puno više su zaljubljeni u svoj ulaz nego u skok-šut).

15. UTAH

Pola momčadi igra, pola ne igra. Zabijaju solidno, brane se solidno. Kod njih je sve nekako na pola, tako da je jedino i logično da se nalaze točno na pola puta između vrha i dna. To što nemaju izrazite slabosti iako igraju bez vanjske linije (osim nikakvog šuta za tri koji trenutno nadoknađuju fenomenalnim postotcima Millsapa i Jeffersona) dovoljno govori o kvaliteti unutarnje linije, ali i klupe koja donekle nadoknađuje manjak startnog talenta.

16. MINNESOTA

Sjajni trener, dva rasna igrača i hrpa role playera od vječnih gubitnika gotovo preko noći stvorili su momčad koja većinu vremena zna što radi na oba kraja terena. Wolvesi nisu sjajni ni u obrani ni u napadu, ali su podjednako osrednji, a kad na to dodaš dominantni skok imaš na čemu graditi playoff nade, usprkos tome što i dalje ne vode brigu o lopti i što napad i dalje nema one adelmanovske tečnosti.

17. HOUSTON

Imaju dovoljno talenta i tijela na klupi da nastave lanjskim putem, znači da igraju efikasno u napadu i šuplje u obrani. I ostanu na korak do playoffa. Svojevrsna su light verzija Spursa, s tim da je Dalambert donio finu dozu energije u reket o kakvoj u San Antoniu mogu samo sanajti. S druge strane, Martin i Scola se još nisu navikli na statičniji McHaleov napad i nisu ni približno ubojiti kao lani.

18. PHOENIX

Nikad se ne možeš kladiti protiv njih dok Steve igra. Čim je došao sebi i otresao hrđu, podigao je ovaj napad na solidnu razinu. Nekako se pronašla i dobra rotacija, iako je popriličan problem činjenica da ne mogu obraniti ništa, a i to što je većina startera podbacila ne pomaže. Grant Hill izgleda više ne pije Sprite, a Dudley ne jede meso. Ne pronađu li njih dvoje ubrzo lanjsku formu, uzalud im trud.

GUNNING FOR THAT NUMBER 8 SPOT – EAST EDIITON

19. CLEVELAND

U konkurenciji njih, Celticsa i Knicksa prednost treba dati mladim nogama (Cavsi imaju kakvu-takvu rotaciju), solidnoj obrani koju drži Varejao i sve boljem napadu kojega u playoff smjeru vodi rookie Irving. Dok god zabijaju dovoljno i dijele loptu imaju šanse ostati ispred puno skuplje i razikanije konkurencije.

20. BOSTON

Sličnost između njih i Cavsa je ogromna, puno veća nego između ovogodišnje i lanjske momčadi Bostona. To valjda dovoljno govori o padu kojega je Boston pretrpio ove sezone. Obrana više nije vrhunska nego solidna, a napad više učinkovitošću ne nadoknađuje manjak opcija, već je jednostavno slabašan. Nemaju širinu ni igrače za biti obrambena sila, tu je teško očekivati pomak naprijed, ali napadački kad-tad moraju zaigrati bliže lanjskoj razini, a to bi trebalo biti dovoljno za playoff, možda čak i preskakanje Cavsa (pogotovo ako istovremeno s njihovim buđenjem Irving upadne u nekakvu rupu svojstvenu rookieima). Opet, čak i da se sve posloži, mislim da ni sami više ne vjeruju da mogu biti išta više od topovskog mesa u prvom krugu. Ainge već vrti kombinacije kako bi barem nešto dobio za tri veterana, umjesto da mu se dogodine svi odšeću bez naknade (nakon što isteknu ugovori Garnettu i Allenu, amnestiranje Piercea čini se logičnim potezom).

21. NEW YORK

Na prvi pogled može se reći kako su pridošlice Woodson i Chandler odmah od Knicksa napravili dobru obrambenu momčad (iako se dobar dio obrambenog učinka do sada može pripisati izuzetno povoljnom rasporedu), ali problem je što su starosjedioci D'Antoni, Amare i Carmelo totalno izgubljeni i nemaju pojma kako zabiti koš. Paradoki su realnost Knicksa, ali kad igraš s back-up bekovima u glavnim rolama i bez klupe valjda to tako mora biti. Također, mislim da je D'Antoni ovim poslom pokazao da je trenerska nula i da je Phoenix živio od Nasha kojem Mike do kraja života treba plaćati određenu mjesečnu ratu za sve što mu je omogućio. I što će mu možda omogučiti, jer jedini razlog zašto D'Antoni možda neće dobiti otkaz je taj što postoji šansa da Nash dogodine stigne u New York.

THE BAD

22. NEW ORLEANS

Muče se zabiti bez Gordona, ali barem se solidno brane, usprkos stalnom traženju rotacije. Opet, pozitivno je što barem imaju rotaciju (ona i skok su im glavna oružja) i ako se Gordon vrati ove sezone (sad je opet out nekoliko tjedana zbog stalnih problema s koljenom) mogli bi početi igrati solidnu košarku. Problem je samo u tome što će, dok Eric bude spreman, momčad rezultatski upasti u rupu iz koje nema izlaza. Jednostavno, trenutno na rosteru fali netko tko može konstantno zabijati iz vana i po potrebi sam sebi kreirati šut.

23. WARRIORS

Zaboravimo na priče o obrani, Warriorsi i dalje imaju šanse svaku večer samo zbog toga što su u stanju zabiti. Problem je, kao i uvijek, što to ne rade učinkovito već uglavnom šutiranjem preko ruke, iako im treba priznati da, čak i bez oslonca kao što je Curry, uglavnom odrađuju solidan posao. Za što je prije svega zaslužan opet sjajni David Lee. Mark Jackson, dakle, ipak nije čarobnjak, ovaj roster nitko ne može pretvoriti u obrambenu mašinu, ali je barem uspostavio nekakvu rotaciju i sakrio slabosti koliko je to moguće. Ukratko, barem nisu nazadovali od lani.

24. MILWAUKEE

Jackson i Dunleavy nisu previše pomogli u napadu koji je ostao tradicionalno jalov i kojega na životu drže nikad bolji Jennings i šut rookiea Leuera s poludistance. Jackson je gotov i trebao bi početi razmišljati o mirovini ili barem manjoj ulozi s klupe, a ne o novom ugovoru. Puno veći problem je Bogut koji je totalno van forme iz ovih ili onih razloga (stvarno, što je značio onaj skok u Australiju?). Misterija je zašto imaju deset igrača duboku klupu, a ne mogu izvući ništa iz nje. Ipak, najgore je što ni standardno čvrsta Skilesova obrana više ništa ne brani, a to sve skupa znači da se ovi Bucksi nemaju čime uključiti u borbu za playoff, iako, barem na papiru, pripadaju u tu skupinu.

25. TORONTO

Casey definitivno radi svoj posao, Raptorsi stvarno igraju obranu. Problem je što ništa ne mogu zabiti (osim preko Bargnania koji je trenutno out zbog lakše ozljede). Ne pomaži ni to što nemaju nikoga na klupi, niti općeniti manjak talenta na rosteru.

26. NETS

Rookie Brooks skuplja utakmice, Deron se budi i ovo postaje napadački sve bolja ekipa iz tekme u tekmu. Nažalost, obrambeno i dalje ostaju kriminalni. Brooksova starterska vrijednost ih je digla iz mrtvih, a da je onaj drugi Brook zdrav, možda bi imali dovoljno za preskočiti Knickse i Celticse. A možda i ne, obzirom da smo svjesni alergije na išta što ima veze sa skakanjem ili preskakanjem kada je Brook bez s u pitanju.

THE UGLY

27. WASHINGTON

Saunders se na trenutak probudio iz autizma, ubacio u petorku Singletona, zatim i Bookera, dignuo malo razinu energije i želje u obrani s dva prava role playera, a to je odmah donijelo i rezultate na parketu. Nisu Wizardsi dobri zbog dvije pobjede, napadački su i dalje katastrofa (gube previše lopti, uzimaju previše očajnih šuteva), ali konačno koriste barem ta mlada tijela kad već ne znaju koristiti talent.

28. SACRAMENTO

Nemaju pojma o košarci, ali imaju atlete koji će nabiti brojke i koji individualno mogu iščupati poneku pobjedu. Jednostavno, imaš dojam da Cousins može pokupiti svaki skok u blizini i da Evans može do koša kad god poželi. To nisu male stvari, a u slučaju kada kao momčad nemaš ništa drugo, onda su ti te male stvari doslovno - sve.

29. CHARLOTTE

Nakon solidnog početka Augustin, Kemba i Mullens zabijaju sve manje, ali sve manje ih je i briga. Obranu nikad nisu ni igrali, tako da je jedino pozitivno u svemu što hrpa mladih igrača dobiva minute. Opet, to što su ti mladi uglavnom limitirani igrači zadatka poput Hendersona, Mullensa ili Whitea, dovoljno govori o tome gdje su Bobcatsi trenutno. Nigdje.

30. DETROIT

Užasna igra u napadu, bez ideje i talenta. Užasna obrana u kojoj se nitko ne trudi. Očajna petorka puna igrača s klupe, očajna klupa puna igrača koje nije briga. Ovo mladih što imaju djeluju zbunjeno, a veterani im bezglavom igrom ne pomažu. Pistonsi doslovno nemaju ni jednu jedinu pozitivnu stranu svoje igre koju možemo istaknuti, osim jadnog Monroea koji fizički i atletski djeluje bolje nego u rookie sezoni. Nažalost, trenutno nema s kime igrati košarku u Detroitu.

8Dec/110

NFL POWER RANKINGS, 3RD QUARTER

Posted by Gee_Spot

Za pred-zadnji ovogodišnji osvrt na plime i oseke regularnog dijela NFL sezone formula izračuna koeficijenta snage, začudo, nije modificirana - pas i obrana pas igre i dalje ostaju glavne značajke koje su odgovorne za dvije četvrtine ocjene, talenti uključeni u taj dio igre donose treću ocjenu (PT odnosno pass talent), a sve ostalo (trka, obrana trke, specijalni timovi, ofenzivna linija plus talenti koji čine te segmente igre) čini četvrtu ocjenu.

Sve manje-više štima, dobre i loše strane svake momčadi poprilično su jasno prikazane, s tim da je najveći problem bio prilagoditi koeficijent šokovima sistema kakve su doživjeli Texansi i Bearsi. Ozljedom Cutlera i Fortea Bearsi su ostali bez dva najvažnija čovjeka u napadu i jasno je kako sam im morao spustiti ocjene kako bi došao do jasnijeg dojma o tome što ih čeka u ove preostale četiri utakmice. Tako umjesto ocjene 6 ili 7 koju bi dobili za Cutlera i 4 ili 5 koje bi dobili za PO (pass offense), dobivaju 1 za QB-a i 3 za PO (iako je ovo potonje još uvijek previše), a za RO (run offense) umjesto do sada zasluženih 7 ili 8 padaju na 6. Jednostavno, nitko ne može prognozirati kakav nas pad čeka, ali zato nitko ne može poreći da on predstoji. Možda je dovoljna kazna to što neće u playoff, iako su bili na najboljem putu da preskoče Detroit.

Što se Texansa tiče, njihova obrana je vrhunska i igra na takvoj razini da ih može održati pri vrhu. Gubitak QB-a je bolan (ocjena za QB pada s 6 ili 7 na 1, a za PO s 8 ili 9 na 5), ali sve drugo štima tako dobro da ih čak ni pad nekih ocjena nije spustio niže od druge pozicije (gledajući koeficijent, jasno). Naravno, dosta toga ovisi o tome hoće li ostati makar i prosječna momčad u pas igri. Imaju dovoljno kvalitetnih meta, ali pokaže li se mladi QB Yates potpunim promašajem, to automatski baca ogroman teret na trku, što u pravom domino efektu povlači za sobom niz posljedica od kojih je najvažniji taj da trka prestaje biti učinkovita (pod tom pretpostavkom sam joj smanjio ocjenu s 10 na 9). Nikakavi problemi u napadu neće smetati obrani da nastavi prikupljati odlične brojke, ali, kao i u slučaju Ravensa u prvom dijelu sezone, ni najbolja obrana ne može sama garantirati velike rezultate.

Tako da, iako Texansi ostaju s koeficijentom koji govori da se radi o Superbowl ekipi, sve je izglednije kako će se za naslov boriti Packersi i tri ekipe iz AFC-a (Steelersi, Patriotsi i Ravensi). Saintsi i Cowboysi predstavljaju nezgodan match-up problem Packersima u NFC-u jer se radi o ekipama koje mogu pratiti Rodgersa poen za poen, ali Packersi pred prvima imaju očitu prednost u količini obrambenih playmakera sposobnih utjecati na rezultat, a pred drugima u inteligenciji – talent Cowboysa pored terena i na terenu jednostavno nije u istom razredu s trenerima Packersa i Rodgersom.

Ostali? Ninersi ne mogu zabiti dovoljno, a sjajna obrana trke ne znači ništa protiv ekipa koje zabijaju preko 30 kao od šale. Čak i da zadrže protivnika između 20 i 30, ne čini se realnim očekivati od ovog napada da ode iznad 20. Atlanta je u svemu solidna momčad, ali bez prednosti domaćeg terena ne predstavlja opasnost, Detroit je prezelen i jednostavno nema iskustva ni dovoljno talenta za suprostaviti se, a eventualne plutajuće mine Giantsi (koji također imaju napad koji može poen za poen pratiti Packerse) i Jetsi (uvijek nađu načina za zabiti dovoljno, imaju sjajnu obranu i predstavljaju problem zbog oslanjanja na netipične akcije) neće kako stvari stoje ni doći u priliku prirediti iznenađenje.

Koliko god blesavo zvučalo, obzirom na to što se radi o momčadi za najmanje klasu ispod ovih vrhunskih, jedino Broncosi izgledaju kao potencijalno iznenađenje iz jednostavnog razloga što su jedinstveni. Tjedan dana pripreme za momčad koja igra potpuno drugačiji napad od svih ostalih jednostavno je premalo i obzirom na razinu na kojoj Broncosi vrte svoje sveučilišno-srednjoškolske akcije nije nezamislivo da neka obrana koja nije u stanju zaustaviti trku poklekne pred Tebowom i kompanijom. Patriotsi su kandidati obzirom na poroznost sredine, s tim da ne treba podcijeniti njihovu sposobnost prilagodbe - fascinira kako su iz tjedna u tjedna podizali igru pass rusha i secondarya s očajne do zadovoljavajuće forme.

Ipak, pričekajmo još i uživajmo u preostala četiri tjedna. O samom playoffu više ćemo u idućem postu u kojem ćemo se osvrnuti na regularnu sezonu te, uz finalne power rankingse, izabrati i najbolju napadačku i obrambenu postavu te najkvalitetnije specijalce za obje konferencije.

POWER RANKINGS

1. (3) PACKERS 7.4

Jedna rečenica objašnjava ovih 12-0 bolje od svih - kvaliteta Rodgersa i trenerske odluke u napadu ključna su prevaga u gustim završnicama do kojih dolazi zbog nedostataka u obrani. Jednostavno, njihovi plusevi do sada pokrivaju minuse. Koji nisu mali, ali zar to nije samo još jedan pokazatelj njihove kvalitete? Na problem po svemu sudeći mogu naletiti tek u Superbowlu ako naiđu na obranu protiv kakve ipak još nisu igrali ove godine, onu Ravensa (možda i Steelersa, budu li u top formi kakvu ove sezone još nisu pokazali). S druge strane, ni Ravensi ni Steelersi nemaju dominantnu trku koja bi mogla iskoristiti rupe u sredini Packersa. Koliko god morale dobro funkcionirati njihove obrane, opet moraju naći načina za zabiti blizu 30 poena. Što nije nemoguće, ali bi s rasnom trkom bilo puno lakše ostvarivo. Praktički, morali bi dobiti Packerse njihovom igrom, rešetanjem po zraku. I tu prednost moraš dati boljem QB-u, a to je u svakom slučaju Rodgers.

PO – 10

Ponavljamo uvijek isto - nema protivnika protiv kojega neće biti u stanju zabiti dovoljno. Jednostavno, ako ih mislite zaustaviti, morate se koncentrirati na iskorištavanje slabosti njihove obrane i zabiti više.

PD – 5

Ovaj segment nije sjajan, ali na granici konkurentnosti održava ga playmakerska sposobnost secondarya i Clay Claymaker Matthews. Packersi, pa i Patriotsi, su svjesno žrtvovali poneku yardu u obrani pas igre i kockaju se s presječenim loptama iz jednostavnog razloga što računaju da, po pravilima koja favoriziraju napadače, obrana radi bolji posao ako zabija poene nego ako ih brani. A ni jedna obrana ne zabija više od ove Packersa. Iz istog razloga je žrtvovan i Matthews. Umjesto da s boka juriša na QB-a kao najbolji rusher u momčadi, on se često povlači i prati akciju kao središnji linebacker, sve ne bi li presjekao koje dodavanje ili srušio potencijalnu metu u sredini. Da Packersi imaju bolje središnje linebackere, za tim ne bi bilo potrebe, ali ovako se krpaju i barem u pas igri to donekle štima. Claymaker ne razbija sve pred sobom kao lani, ali zato čisti sve u sredini.

PT – 8.8

QB 10 (ozbiljno sam mislio da ocjenu za QB-a dignem na 12 kako bi još više naglasio razliku u kvaliteti između Rodgersa i ostatka lige, ali pošto je ionako jedina desetka nema potrebe), PR 5 (kada nije zauzet čuvanjem sredine Matthews pokazuje da nije zaboravio probiti se do QB-a), BR 10 (čisti luksuz izbora, imaju apsolutno sve za svaku prigodu), SP 10 (izgleda da formula obrane koja zabija umjesto da brani ima itekako smisla ako je suditi samo po ovih 12-0)

OS - 5.8

RO 8 (ne trče puno, ali trče kvalitetno, a to je ono najvažnije, obrane jednostavno ne mogu dozvoliti zaboraviti na Jamesa Starksa), OL 5 (u trci dobri, ali Rodgers živi opasno, srećom po njih čovjek je u stanju sam sebi produžiti boravak iza linije radom nogu), RD 2 (rupu u sredini ne mogu pokriti ni Matthewsom, ozljeda Hawka ostavila ih je bez poštenog središnjeg LB-a, da je on u punoj formi bili bi u boljoj situaciji), ST 8 (Cobb je uvijek opasan u povratnoj igri, a Crosby i Mashtay solidna su kombinaciji kickera i puntera)

PREDSEZONA: 11-5
NAKON 4: 14-2
NAKON 8: 14-2
NAKON 12: 16-0

2. (1) STEELERS 7.6

Steelersi su ove sezone konačno u potpunosti uhvatili vlak NFL trenda pas igre, po zraku zabijaju koliko treba, a da stvar bude fascinantnija rade to sa slabijim QB-om i slabijim metama od glavnih konkurenata. Način na koji su u red doveli napad i specijalne timove dovoljno govori o sjajnoj organiziranosti kluba i trenerskoj kvaliteti koju posjeduju. Ipak, ove sezone napala su ih dva problema. Prvi je slaba kvaliteta trke zbog čega su još više oslonjeni na pas igru i koja ih opet baca iza Packersa, Saintsa i Patsa, koji su do kraja stabilizirali napad upravo učinkovitom trkom. Drugi je nedostatak reakcije u secondaryu gdje je Troy Palamalu ove sezone neprepoznatljiv. Bez obrambenog MVP-a nije lako igrati obranu na razini na kojoj su navikli, a tome ne pomaže ni činjenica da su glavni rusheri Harrison i Woodley dobar dio sezone muku mučili s ozljedama.

PO – 9

Fali samo jedan rasni tight end koji bi hvatao lopte u end zoni i ovo bi bila kolekcija receivera u rangu s Packersima, Patsima i Saintsima. Sve oči su uprte u rookie TE-a Weslyea Saundersa (da, ime mu je stvarno Weslye, nije Wesley).

PD – 8

Kad bi Polamalu i društvo odjednom počeli presijecati akcije i kad bi Harrison i Woodley ušli u playoff u punoj formi, Steelersi bi postali prvi favorit za osvajanje Superbowla. Dok su veterani u ovako klimavoj fazi u kojoj uopće ne znaš hoće li igrati sljedeće kolo, a kamoli hoće li briljirati, eventualni protivnici ipak imaju jednake, ako ne i veće šanse.

PT – 6.8

QB 8 (Big Ben je top 5 QB, tu više nema spora), PR 8 (kako sezona odmiče sve bolji, ali nije na onoj razini Ravensa ili Texansa, dakle nije to pass rush koji može kontrolirati utakmicu, barem dok spomenuti dvojac Harrison – Woodley ne poludi), BR 9 (Wallace je dubinska opasnost broj jedan uopće u NFL-u, mladi Brown sjajan u svim opcijama i osvježenje napada, Miller pouzdan u sredini), SP 2 (ne samo da nema reakcija koje donose prednost, već su skloni kiksevima, što je neoprostivo obzirom na imena i iskustvo)

OS – 6.5

RO 6 (odrađuje posao i ništa više), OL 6 (nakon svih problema na početku sezone, danas je skrpana i u stanju pomoći i Big Benu i trci), RD 6 (ni centralni linebackeri nisu zdravi niti u naročitoj formi, ali Steelersi će uvijek nakrcati sredinu protiv trke, tu zaboravite na velike rupe), ST 8 (vrlo dobri u svakom segmentu, a Brown kao returner ih je u stanju odvesti na još veću razinu)

PREDSEZONA: 14-2
NAKON 4: 9-7
NAKON 8: 13-3
NAKON 12: 13-3

3. (5) PATRIOTS 7.3

Nakon poraza od Steelersa i Giantsa, Patsi kao da su se uozbiljili u pristupu obrani. Napad i dalje igra na fenomenalnoj razini, ali pomaci u obrani doveli su do toga da ih sada možemo okarakterizirati kao momčad bez mane. U ovom trećem dijelu sezone tako se potvrdilo da su dva veterana na bokovima obrambene linije Carter (stigao iz Redskinsa početkom sezone) i Anderson (stigao iz Titansa početkom sezone) nakon navikavanja na novi sistem u stanju proizvesti nešto nalik na pass rush. Također, Patsi su počeli slično Packersima proizvoditi poene obranom i tako anulirati sve one prodane yarde. Drugim riječima, njihov secondary na čelu s mladim Kyleom Arringtonom jednostavno je eksplodirao i to usprkos ozljedama dva dokazana startera kao što su McCourty i Chung. Sad, nije teško zamisliti da će s Arringtonom, koji se u manje od pola sezone iz sporednog igrača pretvorio u oslonac obrane, i dva konačno zdrava dokazana igrača kakvi su McCourty i Chung, Patriotsi imati sličnu produkciju poena u zadnjoj liniji kao Packersi. A to sve skupa znači da je momčad spremna napraviti korak naprijed i nakon par godina razočaranja doći do playoff pobjede. S tim da treba naglasiti da rak rana ostaje obrana trke. Srećom po njih, i tu je realno očekivati pomak na bolje do početka playoffa. Mayo je dokazano rasni centralni linebacker, ali ove sezone zbog ozljeda jednostavno ne igra na svojoj razini i to je glavni razlog zašto Patsi ne mogu zaustaviti nikoga. Dogodi li se i u ovom dijelu igre sličan napredak kao u secondaryu, Brady i Belichick mogu ciljati na novi naslov. Činjenica da nešto slično nismo mogli ni pomisliti nakon prve 4 utakmice dovoljno govori o tome kako se kvalitetno radi u Novoj Engleskoj.

PO – 10

Istina, Rodgers je najkompletniji QB u ovom trenutku u ligi, ali čak ni on nema tu mirnoću i koncentraciju kojom Brady vlada situacijom dok se oko njega sudaraju stotine kilograma mišića. I nitko nema trenera koji stalno, ali baš stalno, miksa i donosi novosti u igru na način na koji to hrabro radi Belichick. Nije ni čudo što su uvijek za korak ispred svih.

PD – 4

Kažem, nisu Anderson i Carter išta više od solidnih igrača rotacije, ali opet su više od one nule koju su imali početkom godine, kada je samo neumorni Wilfork radio pritisak kroz srce protivničkih O-linija. Mayo i partneri u sredini puno bolje reagiraju u čitanju pas igre nego u obrani trke, a secondary je na putu da postane najvažniji dio obrane.

PT – 8

QB 9 (bod manje od Rodgersa, ali i bod više od svih ostalih osim Breesa), PR 4, BR 10 (Gronkowski je Rodgers među tight-endovima, jednostavno najkompletniji miks pokretljivosti velikog receivera i tijela linijaša), SP 9 (kad bi Arrington nastavio ovim tempom skupljati kvalitetne reakcija u obrani, bio bi najozbiljniji kandidat za idealnu momčad na kraju sezone)

OS – 7

RO 9 (kao i svi veliki napadi u ligi ne trče puno, ali trče učinkovito, za što su zaslužni uigrana O-linija, čvrsti backovi, ali i uvijek za nove šeme raspoloženi treneri), OL 9 (iako je tijekom sezone ostala bez čak tri startera iz idealne postave, ova linija je stasavanjem rookiea Soldera i kvalitetnim zamjenama postala tipična pouzdana linija Patsa, dobra u trci i vrlo dobra u zaštiti Bradya), RD 2 (njena šupljina je već opjevana), ST 8 (odlični returneri, pouzdani kicker i punter)

PREDSEZONA: 12-4
NAKON 4: 12-4
NAKON 8: 11-5
NAKON 12: 13-3

4. (7) SAINTS 6.8

Treći veliki napad NFL-a (uz Packerse i Patse), s tim da su Saintsi trku doveli na granicu savršenstva. Zašto su ipak za korak ispod glavnih konkurenata? Zato što su obrambeno propustili napraviti iskorak. Saintsi nemaju ni pass rush ni dovoljno playmakera u zadnjoj liniji, a to znači da njihova obrana jednostavno ne proizvodi potreban broj poena, odnosno da ne zadovoljava ni na jedan način, makar i tako cinični. Također, njihov specijalni tim je poprilično sklon kiksu, a ne pomaže ni što je prvi kicker Hartley ozljeđen i što ga mijenja iz mirovine izvučeni 42 godine star veteran Kasay. Ti detalji stavljaju dodatni teret na leđa Breesa i društva u napadu.

PO – 10

Imaju sve.

PD – 3

Čisti primjer da blitz kao glavno oružje nema smisla. Osim ako ste Jetsi.

PT – 7

QB 9 (vrijedi isto što i za Bradya), PR 3 (prvi pick dogodine mora biti rusher), BR 10 (Jimmy Graham je svojim zakucavanjima održavao duh košarke živim za vrijeme lockouta), SP 6 (Jabari Greer, Tracy Porter i Roman Harper ove sezone su puno bolja imena nego igrači, međutim plus je to što znamo da mogu bolje pa se Saintsi uvijek mogu nadati preokretu)

OS – 7

RO 9 (dolazak Sprolesa dignuo ih je na novu razinu, čovjek je donio još jednu opciju u pas igri, plus svojom brzinom omogućuje znatno širi spektar trkačkih akcija), OL 10 (sjajna kao i uvijek usprkos problemima na dvije pozicije, međutim imaju dva vanserijska guarda Jahria Evansa i Carla Nicksa oko kojih se sve vrti u trci, a Jermon Bushrod se razvio u jednog od boljih čuvara leđa QB-a), RD 5 (skloni kiksu, ali puno manje ranjivi nego na početku sezone), ST 4 (novinari dižu u nebesa Sprolesa kao glavni razlog boljih igara od lanjskih, što je po meni suludo upravo iz razloga što nije ništa donio u povratnu igru - napad bi i bez njega bio odličan, međutim specijalni tim bez njega to ne može biti)

PREDSEZONA: 12-4
NAKON 4: 12-4
NAKON 8: 13-3
NAKON 12: 13-3

5. (9) NINERS 6.7

Svaka čast na svemu, ali način na koji su ih Ravensi namlatiti jasno je pokazao sve njihove slabosti. Naravno, na isti način na koji ih se podcijenilo na početku sezone, sada ih se uzdiže, to je tipična reakcija ljudi koji zakasne na vlak pa onda ne žele sići s njega čak ni kada očito ispada s tračnica. Što je bezveze, jer svatko s očima itekako dobro vidi što su Ninersi – momčad čvrste obrane koja ne može dovoljno zabiti da parira najboljima. Jedan detalj ne smijete zanemariti kako bi stekli pravi dojam o njima. Naime, postoji uvjerenje da su Ninersi fenomenalna trkača momčad samo zato što većinu njihovih akcija čini trka i kako to drži njihov napad na dovoljno dobroj razini da mogu izazvati ove momčadi koje su pas igru dovele do savršenstva. Ali, problem je što ta trka nije učinkovita. Frank Gore je pravocrtni razbijač koji jednostavno ne osvaja teren i nije playmaker već šljaker. On odrađuje svoj posao, ali umjesto da ga okruže s QB-om koji ima noge kao što to rade Panthersi ili Broncosi i tako dignu napad na višu razinu, Ninersi uporno idu kroz sredinu koristeći samo snagu (zanimljivo, back-up QB je rookie Kaepernick koji je na sveučilištu upravo briljirao u trci i teško mi je zamisliti da već dogodine momak neće dobiti šansu obzirom na sve limite Smitha i kompanije u pas igri).

PO – 6

Pas koriste taman toliko da steknu ravnotežu i to funkcionira. Smith nema sjajnu ruku, ali ne sije lopte uokolo i igra unutar granica sistema koji mu omogućuje da odradi solidan posao. Vernon Davis je fenomenalna meta u sredini usprkos tome što su obrane potpuno usmjerene na njega, a kako sezona odmiče javljaju se i opcije na krilima. Još samo da ta trka koja bi trebala nositi napad funkcionira, onda bi ovaj pas dio igre bio i više nego dovoljan. Ovako, to je jednostavno premalo. I još nešto – Ninersi nisu često ove sezone bili u minusu, ali protiv Ravensa je bilo očito što se događa u tim situacijama. Smith nije QB koji može stizati rezultat, a O-linija nije u stanju izdržati pritisak kada je očito da slijedi pas akcija.

PD – 8

Sjajan secondary, pouzdan pass rush, vrhunski linebackeri. Na papiru imaju sve, ali jedan problem je očit – manjak rotacije. Nema tu dubine koju posjeduju Ravensi ili Steelersi, čak i Texansi ili Jaguarsi, te u slučaju ozljede nekog od ključnih igrača može biti gadno.

PT – 6.5

QB 5, PR 6 (učinak linije pada, ali rookie Smith potvrdio se kao pravi specijalist), BR 5 (Vernon Davis je dobar, ali usamljen), SP 10 (Carlos Rogers igra sezonu nakon koje mu ne gine izbor u najboljih 11)

OS – 6.3

RO 3 (na stranu broj yardi, poanta je u koliko pokušaja dođeš do njih, Ninersi jednostavno previše lopti troše na mizerne dobitke po zemlji, više vrijedi 100 yardi po zemlji Patriotsa s 15 potrošenih lopti nego njihovih 100 s 30), OL 2 (očajna u čuvanju Smitha, u trci limitirana na razbijanje, zbog čega su često prisiljeni pojačavati liniju i tako dodatno slabiti napadački potencijal – ako igraju sa šest linijaša i u trci beskorisnim QB-om poput Smitha, praktički ostavljaju dva igrača manje obrani na koja treba paziti), RD 10 (zahvaljujući Willisu i ništa manje sjajnom Bowmanu kraj njih se nitko neće natrčati, stoga će biti zanimljivo vidjeti kako će reagirati ako se ozljeda prepona Willisa pokaže ozbiljnijom nego se čini, odnosno ako osim jednog preskočenog tjedna bude utjecala i na pokretljivost obrambenog QB-a ubuduće), ST 10 (možda ima boljih kickera i puntera u ligi, svakako ima i boljih returnera, ali nitko nema tako kvalitetne opcije u sve tri kategorije)

PREDSEZONA: 7-9
NAKON 4: 8-8
NAKON 8: 13-3
NAKON 12: 13-3

6. (3) RAVENS 7.4

Obrana i dalje drži zavidnu razinu igre, a napad je iz kola u kolo sve bolji. Drugim riječima, ovo su najbolji Ravensi u eri Flacco. Iako, dovoljno je minusa koji bi se mogli pokazati kobnima.

PO – 7

Taman kada su svi počeli sumnjati u njegovu ruku, Flacco je proigrao kako zna. I dalje nema rasnih opcija na krilima, ali barem ima nekoga. Uz ovakvu obranu, to može biti dovoljno.

PD – 10

Najbolja u ligi, uopće nema rasprave. Krcati na crti, krcati u sredini, krcati u zadnjoj liniji.

PT – 7.8

QB 7, PR 10 (Suggs igra briljantno zadnju trećinu sezone), BR 5 (Boldin više nije sam, izgleda da je rookie Smith solidna opcija u dubini, a to je ključno jer sada konačno mogu raširiti obrane), SP 9 (Webb je izrastao u igračinu, a veteran Reed i ostatak rotacije minimalno kiksaju)

OS – 4.8

RO 3 (neučinkovita, ali od kada je proigrao napad po zraku, lakše je i njoj doći do prostora), OL 6 (solidna u svemu), RD 8 (kapetan Lewis se odmara kako bi što spremniji dočekao playoff, a to znači da nećete vidjeti nikakav opasni trk kroz sredinu kada bude najvažnije), ST 2 (dio momčadi sklon kiksu koji bi ih mogao koštati ako se ne stabilizira do playoffa)

PREDSEZONA: 10-6
NAKON 4: 13-3
NAKON 8: 13-3
NAKON 12: 12-4

7. (2) TEXANS 7.5

Wade Phillips bio je očajan kao trener Cowboysa, ali zato je napravio čudo ove sezone kao defanzivni koordinator Texansa. Jednu kriminalno lošu obranu nizom sjajnih poteza pretvorio je u drugu najbolju u ligi i tako iz napadački talentirane ekipe izgradio pravog izazivača. Nažalost, cijeli niz ozljeda ključnih igrača koji je kulminirao ozljedom QB-a Schauba spriječit će Houston da do kraja iskoristi izjednačenost linija kakva se rijetko viđa.

PO – 5

Povratak Johnsona na teren ne znači ništa bez Schauba, njihova sjajna suradnja koja traje godinama pričekat će do iduće sezone. Za rookie QB-a Yatesa (treću opciju, obzirom da se nakon niti cijele utakmice ozljedio i iskusni back-up Leinart) ipak je važnije prisustvo dva tight enda mekih ruku Danielsa i Dreessena koji će morati odraditi ogroman posao u sredini ako misle da se napad i dalje barem kotrlja.

PD – 10

Bez rushera kakav je Mario Williams očekivao se pad, ali rookie J.J. Watt spasio je stvar. Linija i dalje briljira, a sjajne kombinacije pritiska kroz sredinu, blitzeva i rusha s boka ubijaju O-linije u pojam. Dodaj još i odličan secondary i eto najbolje obrane pas igre s ove strane Ravensa.

PT – 6.5

QB 1, PR 10, BR 6, SP 9 (zamislite kako bi Bengalsi tek bili dobri da su zadržali Jonathana Josepha)

OS – 8.5

RO 9 (na ovom dijelu igre treba držati oko, pitanje je hoće li Foster i Tate moći briljirati i dalje obzirom da će od sada sve obrane biti fokusirane na njih), OL 10 (nevjerojatno, ali ovo je čak možda i bolji dio momčadi od prednje obrambene sedmorke, pet podjednako solidnih veterana koji dokazuju da je trajnost i uigranost važnija od individualne kvalitete, razlog zašto pad trke neće biti drastičan, ujedno i zašto će život rookie QB-a biti lakši od očekivanog), RD 7 (Brian Cushing je kao rookie obećavao postati sjajan rusher, danas pak fascinira zrelošću u sredini i potencijalom da bude novi Brian Urlacher), ST 8 (solidni u svemu, s tim da je Rackers iznadprosječan kicker, a Jacoby Jones uvijek opasan returner)

PREDSEZONA: 10-6
NAKON 4: 11-5
NAKON 8: 13-3
NAKON 12: 12-4

8. (7) COWBOYS 6.8

Talenta na sve strane, čak su kroz sezonu konsolidirali i linije koje su lani bile kriminalne, ali fascinira lakoća kojom se upucaju u nogu. Koriste ugodan raspored, istina, ali Romo igra bolje nego ikada, Bryant se nameće kao vrhunski receiver, a Murray donosi ravnotežu u napad sjajnim trčanjem. Problem je ipak nezrelost trenera, dati ovakav roster onakvim likovima je kao da sjednete Steviea Wondera u Formulu 1.

PO – 8

Romo + Bryant + gomila opcija uokolo = kvalitetan napad.

PD – 7

DaMarcus Ware, solidna linija i dobri linebackeri drže ih dobrano iznad vode.

PT – 6.5

QB 8, PR 7, BR 8, SP 3 (najslabiji dio obrane, solidan početak sezone sve više zasjenjuju kiksevima)

OS – 5.8

RO 6, OL 9 (u trci su sjajni, u čuvanju QB-a solidni i usprkos tome što su skrpani sa svih strana uspijevaju iz kola u kolo igrati sve bolje, uz jedan ogroman i neshvatljiv minus – centar Costa je granično nesposoban baciti loptu kroz noge do Roma), RD 5 (LB Lee je otkriće godine, zapovjednik obrane koji se pojavio od nikuda), ST 3 (previše kiksaju, premalo dobrih poteza usprkos gomili sjajnih imena, posebice u povratnoj igri)

PREDSEZONA: 8-8
NAKON 4: 8-8
NAKON 8: 10-6
NAKON 12: 10-6

9. (10) BENGALS 6.6

Momčad koja živi od dominante O-linije i igre dva rookiea. Rookie Dalton izrastao je u sjajnog QB-a već u prvoj sezoni zahvaljujući njihovom dadiljanju, trka je solidna također zbog njihove snage, a drugi rookie Green svojim rukama ponudio je fenomenalnu opciju na krilu i od prvog dana se nametnuo kao glavni igraču u napadu. Da su kojim slučajem zadržali razinu u secondaryu (odlazak Josepha u Texanse oslabio ih je, a nedavna ozljeda drugog cornerbacka Halla izneredila je obranu) bili bi sjajni, ali i ovako je njihov (eventualni) plasman u playoff uspjeh iznad svih očekivanja.

PO – 8

Dva rookiea u glavnim ulogama, a sve ide kao po špagu.

PD – 6

PT - 5.3

QB 7, PR 6 (nema klasičnog specijalca, ali kompletna crta je besprijekorna u obavljanju posla, nema potrebe za riskantnim blitzevima), BR 6 (pored Greena konačno se budi i Gresham, mlada jezgra obećava svijetlu budućnost), SP 2 (ozljeda Halla možda će ih koštati i playoffa)

OS – 7

RO 5 (obzirom na osrednjost Bensona i ovo je ugodno iznenađenje), OL 9 (možda najbolja linija u obrani QB-a, njihov dvoboj protiv Ravensa u zadnjem kolu bit će prava poslastica, posebice sudari Suggsa i briljantnog lijevog tacklea Andrewa Whitwortha), RD 7 (čvrsta prednja sedmorka koja odrađuje svoj posao), ST 7 (odličan kicker, prosječan punter i povratna igra koja ne donosi spektakularne rezultate)

PREDSEZONA: 3-13
NAKON 4: 6-10
NAKON 8: 10-6
NAKON 12: 10-6

10. (12) FALCONS 6.3

Usprkos osrednjosti iskoristili su niz kikseva protivnika i nešto lakši raspored da se pozicioniraju za playoff. Ipak, nemaju ni jednog rasnog igrača od kojega se mogu nadati eksploziji koja bi zaustavila bolje postavljene ekipe.

PO – 7

Ryan je ultimativni domaćinski igrač. Tip sjajno koristi svoj teren, ali i situacije bez pritiska. Međutim, sasvim drugi igrač je na strani i u zahtjevnijim prilikama. Ruka se odmah skrati. Sad, kolika je odgovornost na njemu, a kolika na konzervativnom napadu, znat ćemo kada Falconsi konačno promijene trenera. A trebali bi, jer ovo guranje kroz sredinu stvarno više nema smisla. Posebice zato što imaju kao rijetko kada dobre mete, počevši od neuništivog veterana Gonzaleza do dvije rasne opcije na krilu kakve su pouzdani White i rookie Jones.

PD – 7

Nema pass rusha, ali odlično čitaju igru kroz sredinu i čvrsto igraju u zadnjoj liniji.

PT – 6

QB 7, PR 2, BR 8, SP 7 (Brent Grimes prvo ime sve boljeg secondarya)

OS – 5

RO 2 (ista priča kao i s Ninersima – imaju razvikanog backa koji više nema eksplozivnost, sve baziraju na polaganom osvajanju terena na koji troše ogroman broj pokušaja), OL 3 (recimo samo da do Ryana nije problem doći), RD 10 (jedini vanserijski dio ekipe i još jedna sličnost s Ninersima, Curtis Lofton je bez premca njihov MVP i najvažniji igrač kao rasni QB obrane), ST 5 (prolazna ocjena jedino zahvaljujući dobrom kickeru)

PREDSEZONA: 11-5
NAKON 4: 7-9
NAKON 8: 9-7
NAKON 12: 10-6

11. (18) BRONCOS 5.1

Svaka čast na odluci da budu svoji. Kada su instalirali Tebowa na poziciju QB-a, nitko nije mogao vjerovati da će se prilagoditi njegovim dobrim stranama. Posebice ne danas u ovakvom NFL-u u kojem se sve vrti oko pas igre i igri s minimalno četiri receivera. Međutim, umjesto da se živciraju oko toga što Tebow ne može baciti pošteni pas, oni su zaigrali napad kakav obično koriste sveučilišta i srednje škole koji nisu u stanju okupiti najbolje talente. Napad koji se bazira na trci i to tako što umjesto QB-a i jednog RB-a, koji su postali danas jedina dva igrača iza linije u većini momčadi, koristi tri trkača. QB tu nije samo netko tko dodaje loptu i onda bježi u pozadinu, on je ovisno o situaciji dodatni trkač, bloker, probijač. Kada su draftali Tebowa, koji je na sveučilištu briljirao u takvom napadu, očekivalo se da će ga koristiti kao backa i u povremenim specijalnim akcijama poput wildcata da malo razbiju ritam. Odluka da pak cijelo vrijeme igraju nešto poput wildcata i zastarjelih option napada totalno je revolucionarna i, kako se čini, donijet će rezultat. Jednostavno, Broncosi su toliko jedinstveni u ovome što rade da se momčadi nisu u stanju pošteno pripremiti za njih. Od kada igraju Tebow football, Broncosi su digli trku na zavidnu razinu, a nije odmoglo ni što je pass rush konačno opravdao očekivanja i proigrao. S odličnom obranom i napadom koji je u stanju odraditi svoje, Broncosi su tipična granična playoff momčad. Ono što nije tipično je način na koji dolaze do tih poena. S tim da jedan trend treba primjetiti – iz kola u kolo, kako se obrane sve više fokusiraju na zaustavljanje trke, a reciveri ostaju sami, Tebow baca sve preciznije lopte. Čovjek nikada neće postati Brady, čak ni Roethlisberger (iako fizikalijama i snagom kojom izdržava udarce zaslužuje nadimak Big Tim), ali i ta njegova lelujava i ružna lopta može pronaći cilj. Naravno, sada je pitanje što dalje, mogu li Broncosi ovakvom igrom napraviti takav rezultat da pokrenu revoluciju? Pa, okruže li Tebowa fenomenalnim suigračima, zašto ne. Za kraj ove neočekivane balade neće biti zaslužne njihove mane, kako će spremno ustvrditi svi oni koji ne mogu prihvatiti da football nije samo pas igra (iako je to nedvojbeno najlakši način za osvajati teren), već prije svega nedostatak talenta. Jer, ne zaboravite, Broncosi sve ovo odrađuju bez poštenog RB-a (jedan rasni brzanac u ovom sistemu bi ubijao obrane), poštenog secondarya, poštene O-linije i poštenog receivera. Kad bi samo u ovim segmentima igre imali prave opcije, ni to što je Tebow trkač koji povremeno dodaje umjesto dodavača koji povremeno trči, ne bi predstavljalo problem. Osim teoretski.

PO – 3

Tebow ne baca puno, ali kada baca obično pronalazi visokog Deckera kojem nedostaje samo malo mišića pa da bude kvalitetna prva opcija.

PD – 6

Miller dokazuje da posjeduje fenomenalan potencijal, ali još je važnije što se nakon pola sezone hibernacije probudio Elvis Dumervil. Dva ovakva asa ima malo koja momčad. Šteta jedino što se secondary sastavljen od dokazanih veterana ne može pomladiti jer nema tu više brzine ni eksplozivnosti za odigrati potez koji će prelomiti susret.

PT – 4

QB 3, PR 9, BR 2, SP 2 (Bailey i Dawkins mogu igrati vječno kad bi se tražilo samo iskustvo i igrački instinkti, problem je kilometraža i brojke koje otkrivaju da su izgubili korak)

OS – 7.5

RO 9 (do kraja sezone će narasti na 10, a činjenica da su to uspjeli s vječnim back-up RB-em kakav je McGahee dovoljno govori o kvalitetno organiziranom napadu), OL 5 (teško se prilagođava na novu ulogu u kojoj je najbitnija snaga, do jučer ključni igrač zbog sposobnosti u čuvanju QB-a Clady više nije toliko bitan jer u ovom stilu igre potrebniji su razbijači), RD 7 (ako ništa drugo konstantniji dio obrane od pass rusha, zahvaljujući sjajnom tackleu Bunkleyu i odličnom LB-u Williamsu), ST 9 (možda najbolji kicker u igri, vrlo dobar returner, ali upitan punter)

PREDSEZONA: 5-11
NAKON 4: 5-11
NAKON 8: 3-13
NAKON 12: 10-6

12. (13) LIONS 6.1

Nedisciplinirana mlada momčad koja bi vrlo lako mogla prokockati sve dobro što je napravila. Talenta ima na bacanje, ali mozga ne baš previše, počevši od trenera preko QB-a do najvećeg problema od svih, granične manije koju iskazuje inače briljantni centralni tackle Suh, glavni obrambeni playmaker.

PO – 4

Kada su Staffordova ruka i Megatron vaše jedine opcije, onda ovo i nije loša ocjena. Ruke ostalih receivera usprkos dobrim fizikalijama jednostavno nisu na potrebnoj razini, a akcije u koje ih se stavlja nisu dovoljno dobre.

PD – 9

Pritisak na crti sjajan i konstantan zahvaljujući odličnoj rotaciji, gotovo nikada nema potrebe za blitzovima. Linebackeri pokretni, secondary dovoljno aktivan.

PT – 7.3

QB 7, PR 6 (Suh se zadnjim ispadima od-nominirao iz momčadi godine, osim ako opet ne poludi na pravi način u zadnjoj četvrtini sezone), BR 9, SP 7 (nakon sjajnog početka sve je manje dobrih poteza)

OS – 4

RO 4 (usprkos svim problemima s ozljedama kotrlja se i dalje), OL 4 (upitnog učinka u svim segmentima), RD 7 (čvrsta prednja sedmorka i sve bolji centralni zapovjednik Tulloch), ST 1 (najgori dio momčadi, uz gomilu nepotrebnih penala i grešaka obrane i napada, upravo je neučinkovitost specijalnih timova glavno oružje kojim se Lionsi iz utakmice u utakmicu upucaju u nogu)

PREDSEZONA: 8-8
NAKON 4: 10-6
NAKON 8: 12-4
NAKON 12: 9-7

13. (6) JETS 7

Tko je mogao znati da će ih potencijalnog nastupa u playoffu (najvjerojatnije) koštati susret s Tebowom i Broncosima nakon kratke pauze (igrali u četvrtak). Jetsi su malo drugačiji nego zadnje dvije sezone u tome što su više oslonjeni na pas nego na trku, ali dvije najavažnije stvari ostaju iste – uspjeh je izgrađen oko linija i reakcija secondarya. Problem ovo godine je što sve skupa nikako da klikne u isto vrijeme. Prednja sedmorka jednako uspješno brani i pas i trku, Revis i društvo prekidaju akcije, a O-linija nosi napad, to je formula, s tim da kako sezona odmiče blitzevi i Revis daju sve slabije razultate, a O-linija nakon slabog početka konačno dolazi na svoje. Jednostavno, jedna od onih godina u kojoj stvari nikako da se poklope.

PO – 6

Sanchez nema ni najbolju ruku niti vidi teren, ali odradit će ono što se od njega traži. Slično je i s receiverima, nema pojedinca koji će napraviti razliku, ali svih mogu istrčati svoju rutu. Ukratko, pas igra Jetsa je kao trka, pravocrtna i uporna. Izvrsno bi nadopunjavala napad kad bi imala što nadopuniti.

PD – 8

Blitz još uvijek djeluje, ali Revis nakon sjajnog starta posustaje.

PT – 6.5

QB 5, PR 8, BR 4, SP 9

OS – 7.5

RO 5 (problem broj jedan, nije lako bez rasnih trkača bazirati napad na trci, neovisno o moći O-linije), OL 8 (nakon početnih ozljeda dolazi na svoje, da su bili pravi od početka opet bi dali tri imena u idealnu postavu na kraju godine), RD 8 (tu sve funkcionira od crte do zadnje linije), ST 9 (ne kiksaju)

PREDSEZONA: 11-5
NAKON 4: 9-7
NAKON 8: 12-4
NAKON 12: 9-7

14. (15) TITANS 5.6

Osrednja momčad koja još ima šanse ukrcati se na playoff vlak, ponajviše zbog buđenja trke i Chrisa Johnsona, što im konačno daje potencijalno vrhunsko oružje na rosteru krcatom osrednjim talentom. Sve ovisi o sljedećem susretu sa Saintsima – iskoriste li eventualno opuštanje protivnika, bit će na putu do deset pobjeda. Opet, obzirom na lošu obranu, posebice u pas igri, teško je vjerovati u njih.

PO – 8

Hasselbeck odigrao sezonu iznad očekivanja, posebice obzirom na oslabljen korpus receviera. Istina, u zadnje vrijeme njegov učinak pada, ali niz solidnih rješenja uokolo i dobra linija održavaju pas igru na razini.

PD – 4

Pritisak manjkav, rushera nema, a zadnja linija propusna.

PT – 4

QB 6, PR 2, BR 6, SP 2

OS – 6.5

RO 3 (najgori dio momčadi do nedavnog buđenja Chrisa Johnsona), OL 7 (solidni u trci, odlični u zaštiti), RD 6 (Barrett Ruud kojega su doveli iz Tampe bio je oslonac u sredini, bit će zanimljivo vidjeti kako će ovaj kiksu sklon dio momčadi reagirati sada kada je njega usporila ozljeda prepona), ST 10 (učinkom najpouzdaniji dio momčadi)

PREDSEZONA: 4-12
NAKON 4: 8-8
NAKON 8: 6-10
NAKON 12: 9-7

15. (15) RAIDERS 5.6

Dolazak Denver Tebowsa srećom ih je izbacio iz ozbiljnije utrke za playoff u koju ih je pak ubacio raspad Chargersa. Mislim, najmanja stvar koja nam treba u doigravanju je momčad koja niti smrdi niti miriše. Raidersi su nadmašili očekivanja, prije svega na račun solidne obrane pas igre i izuzetne trke, ali nakon tri četvrtine sezone očito je kako nemaju ništa na što bi se mogli osloniti u borbi za wild card.

PO – 5

Palmer nije grozan za sada, iako i dalje smatram da nije bio vrijedan prvog picka. Veći problem od njega su ozljede receivera i nedostatak rasne opcije u sredini.

PD – 6

Solidan all-round učinak, prije svega prednje sedmorke.

PT – 5

QB 4, PR 7 (Seymour i Kelly kroz sredinu zahtijevaju pažnju cijele linije, što olakšava posao blitzevima iz pozadine), BR 4, SP 5

OS – 6.3

RO 9 (Bush će biti najtraženiji RB razbijač ovoga ljeta, za njega će se otimati pola lige, a da ne igraju bez brzanca McFaddena već pola sezone bili bi bez premca najbolja trkačka ekipa u ligi), OL 7 (solidna u svemu), RD 3 (rupe u sredini bit će još teže zakrpati ostanu li bez centralnog LB-a McClainea kojem prijeti ili zatvor ili suspenzija), ST 6 (iako imaju najučinkovitijeg kickera i puntera u ligi, nedostatak povratne igre i kiksevi u branjenju iste koštaju ih dominacije u ovom segmentu)

PREDSEZONA: 4-12
NAKON 4: 8-8
NAKON 8: 6-10
NAKON 12: 9-7

16. (11) GIANTS 6.5

Giantsi nisu vrhunska momčad, ali nisu ni za otpis kako su mnogi mislili prije početka sezone. Ovo je roster vrijedan wild card mjesta, ali uz najteži raspored u ligi nije jednostavno doći do njega. Ipak, što se budućnosti tiče, očito je kako treba posvetiti pozornost izgradnji kvalitetnije O-linije i dovođenju svježeg talenta na trkačke pozicije, jer upravo igra u ova dva dijela momčadi je ono što ih trenutno koči.

PO – 9

Manning briljira ove sezone.

PD – 5

Usprkos dominantnom pass rushu i cijelom nizu playmakera u secondaryu ne ostavljaju dobar dojam zbog toga što iz tjedna u tjedan igraju protiv Bradya, Rodgersa i Breesa. I sad ih još u dvije od zadnje četiri utakmice čeka Romo.

PT – 7.8

QB 8, PR 8, BR 8, SP 7

OS – 4

RO 4, OL 3, RD 4 (manjak ekstra kvalitetnog LB-a osjeti se u pokrivanju pas igre, a posebice u branjenju trke), ST 5

PREDSEZONA: 10-6
NAKON 4: 9-7
NAKON 8: 10-6
NAKON 12: 8-8

17. (14) BEARS 5.7

Nakon slabijeg početka obrana je počela igrati sve bolje i bolje dok nije došla na lanjsku playoff razinu. Čak se i katastrofalna O-linija stabilizirala, što je olakšalo život Cutleru. I taman kad se činilo da Bearsi od prosječne momčadi postaju pravi izazivači, dogodio se niz katastrofa. Ozljeda Cutlera i Fortea, dva ključna napadača, njihovu ionako minimalnu mogućnost pogreške doslovno anulira.

PO – 3

Cutler je taman pronašao zajednički jezik s receiverima kada se dogodila ozljeda. Obzirom na mizeran talent meta i neiskusnog QB-a, ovdje treba očekivati pad s 3 na 1 do kraja sezone.

PD – 9

Bearsi nemaju dominantan pass rush ni ekstra pojedince u zadnjoj liniji, ali imaju valjda najbolje zonsko pokrivanje terena u cijelom NFL-u za što su zaslužni svi, a ponajviše odlični linebackeri koji jednako dobro reagiraju i na pas igru i na trku.

PT – 3.3

QB 1, PR 3 (Peppers zahtijeva udvajanje, ali rijetko se odlučuju na išta više osim pritiska s crte, rush nije njihovo oružje već prije svega pokrivanje terena), BR 3, SP 6 (također bez spektakularnih poteza, ali i bez velikih kikseva)

OS – 7.3

RO 6 (Barber je igrao sjajno na kratkim downovima tako da pad neće biti potpun, ali pitanje je tko će zamijeniti Fortea u zahtijevnijim akcijama), OL 2 (kraj ozljeda Fortea i Cutlera nebitnim se čini podatak da se ponovo raspadaju), RD 10 (Urlacher je neprikosnoveni MVP ove momčadi), ST 10 (kad imaš returnera kakav je Hester i kickera kakav je Gould, imaš savršen specijalni tim)

PREDSEZONA: 7-9
NAKON 4: 7-9
NAKON 8: 8-8
NAKON 12: 8-8

18. (21) SEAHAWKS 4.6

U svom rebuildingu Seahawksi prolaze bolje nego se itko mogao nadati, nakon lanjskog playoff nastupa, ove godine im se smiješi još jedna skoro pa polovična sezona. Potvrdili su da imaju obranu budućnosti kojoj fali još samo malo zvjezdane prašine, a mali korak naprijed su u drugom dijelu godine napravili i što se tiče trke, pas igre i O-linije. Jedan dobar QB, čak ne spektakularan, je sve što im treba da se s dna definitivno priključe zlatnoj sredini.

PO – 3

Jackson nije trajno rješenje, ali odrađuje solidan posao i dokazuje se kao budući pouzdani back-up QB, a puno je važnije saznanje da su u ovo ljeto dovedenom Riceu i rookieu Baldwinu pronašli dva kvalitetna krila za ubuduće.

PD – 6

Pritisak minimalan, ali ugodno iznenađuju dobrom igrom u svim linijama obrane, posebice u secondaryu krcatom mladim nedokazanim igračima.

PT – 4

QB 4, PR 2 (Chris Clemons usamljen, nedostaje im mišića i kvalitete u sredini), BR 3, SP 7 (Kam Chancellor korisniji u zaustavljanju trke, nametnuo se kao trajno rješenje na safetyu)

OS – 5.5

RO 3, OL 2, RD 10 (David Hawthorne je kralj sredine), ST 7 (solidan učinak uz povremeni bljesak, ipak daleko od lanjskih briljantnih igara)

PREDSEZONA: 4-12
NAKON 4: 3-13
NAKON 8: 3-13
NAKON 12: 7-9

19. (17) EAGLES 5.3

Razočaranja se samo gomilaju i sada je jasno da Eaglesi moraju početi razmišljati o sljedećoj sezoni. I to ne u kontekstu loše sreće, ozljeda i neuigranosti all-star imena, već u puno ozbiljnijem kontekstu, onom loše igre. Naime, Andy Reid je ove sezone sav talent na raspolaganju stavio u najgore moguće pozicije vukući iz tjedna u tjedan pogrešne poteze. Iako je Vick pola sezone igrao ozljeđen i iako su i on i Vince Young QB-ovi kojima treba poseban napad sličniji onome što Denver radi s Tebowom, Reid uporno sve u napadu stavlja u njihove ruke. Apsolutna nesposobnost receivera Eaglesa da išta uhvate tu ne pomaže, a da paradoks bude veći jedini dokazani reciver Celek u Reidovom napadu praktički je sporedna opcija. Zatim, slažući obranu u korist pass rusha, obrana trke stavljena je u drugi plan, a možda najveći Reidov grijeh je potpuno krivo korištenje tri sjajna cornerbacka koji umjesto da ih se ostavi da igraju 1 na 1 i siju paniku u linijama dodavanja, moraju igrati zonu i čitati napade bez striktnog pokrivanja. Drugim riječima, većina tih tzv. all-star igrača ove sezone u Eaglesima jednostavno nisu bili u poziciji da odrade posao, a kamoli da briljiraju.

PO – 4

Vick nije sjajan dodavač, to nije tajna, ali svojim nogama je stvarao dovoljno panike i tako još jednom pomogao da Eaglesi budu dominantni trkački. Jasno, kada je igrao, jer s takvim stilom igre u kojem tražiš kontakt ozljede su neminovne. Problem s Vickom je što je stavljen u poziciju da forsira pas nakon što je lani netipično imao sjajnu sezonu. Kad se ove godine vratio na zemlju učinkom, nije zbog toga prestao biti manje opasan u onome u čemu je dobar. Samo, kako trend nije na vrijeme prepoznat, Vick je i dalje korišten kao dodavač što se pokazalo kontraproduktivnim. Nisu mu pomogli ni stvarno očajni receiveri među kojima nema ni jednog igrača sposobnog za pravi potez, osim RB-a McCoya. Upravo zbog njega i njegovog učinka nakon kratkih pasova Eaglesi dolaze do četvorke, bez njegovih talenata bila bi ovo čista jedinica.

PD – 5

Sve se vrti oko pass rusha s boka kojega vrše dva specijalista, uvijek fenomenalni Trent Cole i ove godine sjajni Jason Babin. Dva centralna tacklea na crti u tome su također dobri, posebice Cullen Jenkins, ali problem je što Jenkins nije klasični tackle već specijalist za rush smješten u sredinu, što znači da je slab u reakcijama na trku i iza sebe mora imati rasne linebackere. Među svim pojačanjima koja su doveli, Eaglesi se nisu sjetili dovesti poštenog linebackera, a to znači da nema igrača koji će pročitati pas igru i pokriti eventualne greške. Međutim, veći problem od nedostatka talenta je loše postavljena zadnja linija u kojoj dva rasna cornerbacka koja su doktorirala na jedan na jedan dvobojima pokrivaju područje i čekaju razvoj situacije prije nego reagiraju. To znači da dokazani stoper poput Asomughe mora pokušavati postati pouzdani korektor. S druge strane, dokazani playmaker poput Samuelsa koji jednako dobro funkcionira bilo u zoni bilo u igri na čovjeka, ove sezone jednostavno ne uspijeva proizvesti dovoljno obrana pasa i presječenih lopti. Možda se radi samo o takvoj godini, možda o naznakama pada igre nakon više nego solidnih osam godina, ali njegov mizeran učinak u kompletu sa svim ovim lošim potezima čine jednu potencijalno sjajnu obranu dodatno šupljom.

PT – 5

QB 5 (Vick i Young imaju prevelik kredit u pas igri, a Vickova ozljeda definitivno neće pomoći jer Young više nema noge za pomoći u trci), PR 9 (Cole i Babin s bokova ne mogu bolje od onoga što rade, ali njihova igra ne pomaže u pozadini iako omogućuje obrani da ne forsira u blitzevima), BR 3 (osim Celeka, sve drugo je loše, Macklin je osrednja opcija kroz sredinu, a Jackson iritantno razvikan brazanac šupljih ruku), SP 3 (Asamougha se muči u igri koja mu ne odgovara, Samuel nikako da presiječe neku loptu)

OS – 7

RO 10 (McCoy je sjajan trkač, a kada imate QB-a poput Vicka jednostavno ste nezaustavljivi, još samo da više forsiraju trku umjesto onoga što im ne leži), OL 8 (dva rasna tacklea u zaštiti, usprkos nedokazanim igračima u sredini solidni u trci), RD 4 (nigdje igrača koji bi se mogao nazvati QB-om obrane, a još veći problem je slabašna središnjica na crti), ST 6 (rookie punter i kicker ne briljiraju, ali i ne griješe, veći problem je totalna osrednjost povratnih lopti kraj svih tih razvikanih opcija)

PREDSEZONA: 13-3
NAKON 4: 9-7
NAKON 8: 10-6
NAKON 12: 6-10

20. (18) DOLPHINS 5.1

Solidna jezgra je bila neupitna, ali trebao im je okidač, nešto što bi ih oslobodilo grča. Neočekivano i na prvi pogled, bila je to ruka Matta Moorea, ali realno gledajući, buđenje obrambenih asova glavni je nositelj promjena. Naravno, to što su pola sezone bili grozni, a što će drugu polovicu biti dobri, ne mijenja ništa u velikoj slici – Dolphinsi su još uvijek 8-8 ekipa. Treba im nova vizija i jednostavno više talenta.

PO – 5

Veza između Moorea i Marshalla je ugodno iznenađenje, a još ugodnije je cijeli niz sporednih receivera koji su proigrali.

PD – 6

Rush se probudio, ali pozadina i dalje šteka.

PT – 5

QB 5, PR 6 (Cameron Wake konačno opet igra kako zna), BR 8 (Marshall će uvijek biti rizičan igrač zbog svega što se događa van terena, ali talentom je sposoban biti pandan Megatronu i Bryantu), SP 1 (jedini dio momčadi koji nije živnuo čak ni u ovoj novoj pobjedničkoj atmosferi)

OS – 4.3

RO 3 (Bush odrađuje svoje, ali sve se vrti oko pas igre i trikova, nedostaje snage), OL 2 (precijenjena, mekana u trci, daleko od idealne u branjenju QB-a), RD 7 (Dansby je uz Wakea najbolji igrač momčadi i glavni razlog za buđenje), ST 5 (osim uvijek pouzdanog kickera Carpentera nema igrača koji pravi razliku)

PREDSEZONA: 7-9
NAKON 4: 4-12
NAKON 8: 1-15
NAKON 12: 6-10

21. (20) CHARGERS 4.9

Na papiru imaju potencijal u napadu ravan najboljima, u realnosti debelo zaostaju za Patsima, Packersima i Saintsima. Zašto? Zato što Rivers i Turner nisu u istoj klasi s mozgovima koji upravljaju navednim momčadima. Njihova sklonost mentalnim blokadama i krivim odlukama jednu momčad vrijednu wild carda pretvorila je u ekipu s dna. Istina, nedostatak talenta u obrani i problemi inače dominantne O-linije ne pomažu, ali zar u sličnoj situaciji nisu Packersi? Rivers i Turner su jednostavno rođeni gubitnici. I koliko god to demagoški zvučalo, tu staje svaka daljna analiza (dobro, ne staje, ne mogu biti toliko površan, pogotovo obzirom na Riversov talent i Turnerovu dokazanu veličinu u organizaciji napada, ali Chargersi jednostavno nemaju dobru obranu ni specijalne timove, a to znači da im je 60% momčadi u banani).

PO – 7

Kad ne sije lopte uokolo, Rivers i dalje precizno pogađa fenomenalne opcije koje su mu na raspolaganju.

PD – 1

Nesposobnost da generiraju ikakav pritisak protiv iole solidnije O-linije fascinira, također i rupe kroz sredinu i u zadnjoj liniji koje ne može pokriti sveprisutni safety Weddle.

PT – 6.8

QB 7, PR 3, BR 9 (Jackson i Gates su konačno zdravi i naravno automatski dominantni), SP 8 (Weddle je sjajan playmaker, ali suigrači na bokovima koštaju ga potencijalnog izbora u momčad sezone)

OS – 4.8

RO 7 (kvalitetna i raznovrsna), OL 7 (ozljede su je uneredile, zasigurno ih je i to koštalo lošijih igara, ali još se nije raspala), RD 3 (jasan pokazatelj da je očajnoj prednjoj sedmorci potreban potpuni rebuilding), ST 2 (kao i lani mizeran učinak, fascinira da ništa nisu poduzeli kako bi uz puntera Scifresa imali barem solidne specijalce)

PREDSEZONA: 12-4
NAKON 4: 9-7
NAKON 8: 9-7
NAKON 12: 6 - 10

22. (24) BILLS 4.4

Njihov uspjeh na početku bio je građen na čvrstoj igri na crti s obe strane i trci, te šampionskim reakcijama secondarya. Kad su ozljede počele napadati O-liniju, kada je zadnja linija prestala generirati poene, a posebice sada kad je zbog ozljede otpao RB Jackson, stvari su se počele rušiti. Ostatak momčadi jednostavno nema dovoljno kvalitete da nadoknadi gubitke.

PO – 6

Fitzpatrick i ova grupa receivera imaju dovoljno kvalitete da prate napad oslonjen na uspješnu trku. Međutim, kada se situacija promijeni i kada većina tereta pada na njih, stvari više nisu tako blistave.

PD – 2

Nedostatak rusherskog talenta je očit, ali i pad igre secondarya koji je od razine Packersa i Patsa pao na osrednji učinak.

PT – 5.3

QB 7, PR 1, BR 6, SP 7

OS – 4.3

RO 3, OL 8 (minimalan pad obzirom na ozljede), RD 2 (ovdje imaju ogromnog prostora za napredak, treba im kvalitetnija igra LB-a koja bi nadopunjavala sve ono što odradi crta), ST 4 (dio igre na kojem se također mora raditi, posebice na dovođenju talenta)

PREDSEZONA: 4-12
NAKON 4: 6-10
NAKON 8: 9-7
NAKON 12: 6-10

23. (28) CARDINALS 3.8

Usprkos problemima s QB-om, zahvaljujući dobroj trci i sve solidnijoj igri u obrani ostavljaju dojam momčadi koja možda ima i budućnost.

PO – 2

PD – 3

PT – 3.5

QB 2, PR 2 (prekrižena trojka na crti pokazuje znakove života), BR 7 (Fitzgerald je i dalje prvo ime momčadi), SP 3 (sve manje grozni iz utakmice u utakmicu)

OS – 6.5

RO 7 (Wells i stabilna linija donose stabilnu trku), OL 5, RD 4 (popravljaju se čak i u ovom dijelu obrane), ST 10 (rookie Patrick Patterson svojim returnerskim herojstvima im je donio barem 4 od 5 dosadašnjih pobjeda, doslovno žive od igre specijalaca slično Seahawksima lani)

PREDSEZONA: 6-10
NAKON 4: 5-11
NAKON 8: 3-13
NAKON 12: 6-10

24. (29) CHIEFS 3.5

Ozljede su napravile svoje, ali najvažnije od svega je što se mogu nadati budućnosti u kojoj će imati jednu od boljih obrana pas igre u ligi. Zdravi Charles znači i zdravu trku, dakle jasno je kako se prvenstveno moraju bazirati na potragu za QB-om.

PO – 2

PD – 3

PT – 4.5

QB 2 (Orton je možda dobro rješenje za dogodine, svakako bolje od Cassela), PR 3 (Hali je rush specijalist, ali presitan da bi mogao bez podrške linije), BR 3 (ima zanimljivih imena), SP 10 (Flowers igra fenomenalnu sezonu, dogodine sa zdravim Berryem imat će zid u secondaryu)

OS – 4.5

RO 5 (solidno čak i bez Charlesa), OL 3 (treba snage i talenta), RD 3 (nedostaje centralni linebacker), ST 7

PREDSEZONA: 6-10
NAKON 4: 3-13
NAKON 8: 7-9
NAKON 12: 6-10

25. (21) REDSKINS 4.6

Miks kvalitetne obrane i mizernog napada kojega ne mazi ni slučaj - nakon niza ozljeda koji je desetkovao O-liniju i receivere, sada ostaju i bez Freda Davisa zbog dopinga.

PO – 2

Odluka da se na klupu baci Grossman nakon jedne očajne partije pokazala se kriminalnom, s njim u momčadi barem se mogu nadati ponekom bljesku. Sada je kasno, u rupi su iz koje se ne mogu izvući.

PD – 7

Izvrstan pass rush, solidno pokrivanje.

PT – 6.3

QB 3, PR 10 (Orakpo je izrastao u rushera prve klase, rookie Kerrigan usprkos toplo-hladno igrama pomaže), BR 7 (Davis sam samcat nosi momčad, odnosno nosio ju je), SP 5 (očekivalo se više obzirom na imena, ali nisu loši)

OS – 3

RO 1 (uništena besmislenim potezima trenera), OL 2 (ozljede ih muče cijelu sezonu, dobar dio krivice za neučinkovitu igru leži na njima), RD 6 (solidna zahvaljujući veteranima Lennonu i Landryu), ST 3 (jedinica inače sklona kiksu lošom sezonom kickera Ganoa potpuno je podbacila, jedina svjetla točka je dojučerašnji punter Eaglesa Rocca)

PREDSEZONA: 5-11
NAKON 4: 8-8
NAKON 8: 7-9
NAKON 12: 5-11

26. (23) JAGUARS 4.5

Slično kao i Redskinsi, odlična obrana u kombinaciji s lošim napadom. S tim da bi nakon otkaza treneru Del Riu, koji je bio najzaslužniji za organizaciju obrane, stvari mogle krenuti na gore.

PO – 1

Potpuna suša, nemaju rješenje ni na QB-u ni među receiverima.

PD – 8

Nema ekstra rushera ili playmakera, ali djeluju čvrsto u svim linijama i sjajno pokrivaju teren.

PT – 4

QB 1 (Gabbert je po prikazanom prije za nulu nego za jedan), PR 7 (Mincey se nametnuo kao specijalist na boku, ali cijela linija i blitz paketi djeluju pouzdano), BR 1, SP 7 (disciplinirana i pouzdana četvorka koju pomalo počinju nagrizati ozljede)

OS – 4.8

RO 7 (Jones-Drew se brine da trka odrađuje posao), OL 1 (tko zna, možda bi Gabbert nešto i pokazao da ga ne čuva ovako nesposobna skupina, koja čak ni u trci ne pomaže previše), RD 9 (odlična zahvaljujući otkriću godine LB-u Poslusznyu), ST 2 (Scobee je dobar kicker i to je manje-više to)

PREDSEZONA: 5-11
NAKON 4: 3-13
NAKON 8: 6-10
NAKON 12: 5-11

27. (26) PANTHERS 4

Newton je sve ono što je Vick trebao biti, a Tebow neće biti nikada, trkač s dovoljno dobrom rukom i tehnikom bacanja koji je nezaustavljiv u trci, a ujedno može kazniti i svaku neravnotežu u obrani, posebice u zadnjoj liniji. Usprkos malom padu forme, nakon ovakve rookie sezone možemo samo reći da su Panthersi mirni što se budućnosti tiče.

PO – 5

S ovakvom trkom bolje od ovoga im i nije potrebno, iako nije iluzorno očekivati da će s više iskustva i boljim opcijama čak i u ovom dijelu igrati sve bolje.

PD – 1

Obrana je daleko od savršene, potencijala za pass rush i u secondaryu ima, ali pokrivanje terena daleko je od idealnog bez ozljeđenog Beasona.

PT – 5

QB 6, PR 5 (Charles Johnson je budućnost, rasni specijalist s cijelim nizom poteza), BR 5 (solidni TE-ovi i krila, nedostaje BR oko kojeg će se sve vrtiti), SP 4

OS – 4.8

RO 10 (Newton izneređuje obrane, a dva rasna RB-a nakon mlakog početka godine konačno su počela hvatati formu), OL 7 (solidna), RD 1 (nadaju se da će Beason dogodine zatvoriti sve rupe), ST 1 (nešto na što će morati obratiti pozornost, dovođenje Marea za kickera nije upalilo, ali teško da će i dogodine biti ovako loš, što znači da im trebaju pošteni punter i rasni returner)

PREDSEZONA: 5-11
NAKON 4: 8-8
NAKON 8: 6-10
NAKON 12: 5-11

27. (25) BROWNS 4.2

Solidnu igru njihove O-linije napad ne koristi jer im nedostaje talenta – nemaju QB-a, ni backove, a ni receivere. U obrani je slično – sve dobro što napravi pass rush i vrhunski secondary, prolije očajna prednja sedmorka u obrani trke.

PO – 3

PD – 6

PT – 4.8

QB 4 (McCoy nema ruku, ali ne siluje), PR 4 (jednostavno nedostaje ekstra klasa), BR 3, SP 8 (u Joeu Hadenu pronašli su pravi biser na krilu, čovjek dominira u obrani)

OS – 2.8

RO 1 (natezanja s Hillisom oko ugovora dodatno su im otežala život), OL 5 (koliko god dobri bili u zaštiti pas igre, toliko su slabi u probijanju), RD 1 (ozljedom iskusnog LB-a Fujite dotakli su samo dno), ST 4 (Josh Cribbs ne tako davno bio je na razini Hestera, ove sezone je nevidljiv)

PREDSEZONA: 7-9
NAKON 4: 5-11
NAKON 8: 6-10
NAKON 12: 4-12

28. (26) BUCS 4

Raspad sistema na leđima očajne prednje sedmorke u obrani i nedostatka opcija u napadu.

PO – 3

PD – 3

PT – 3.3

QB 4 (ako se Freemanova ozljeda pokaže ozbiljnijom, pada na 1 do kraja godine), PR 2, BR 1, SP 5 (jedini solidni dio obrane dva su braniča Hali i Talib)

OS – 6.8

RO 8 (Blount je valjda jedini igrač u ligi koji na trenutke podsjeća na Petersona svojom kombinacijom trke, snage i pokretljivosti, a nije na odmet i što funkcionira iza odlične linije), OL 9 (usprkos svim nevoljama, oni su odrađivali svoj posao), RD 3 (odlazak Ruuda u Titanse skupo ih je koštao), ST 6 (soldini, posebice kicker Barth)

PREDSEZONA: 9-7
NAKON 4: 7-9
NAKON 8: 5-11
NAKON 12: 4-12

30. (30) VIKINGS 3.3

Sve dobro što imaju – vanserijsku trku, odličan pass rush i uopće kvalitetnu prednju sedmorku - u vodu baca nedostatak receivera u pas igri i najgori secondary u ligi.

PO – 2

Rookie Ponder i Harvin pokazuju nekakvu kemiju, ali Harvin definitivno nije buduća prva opcija.

PD – 1

Kako pored odličnog pass rusha možete imati ovako lošu obranu? Jednostavno, vaš secondary nije u stanju zaustaviti ni slučajno bačenu loptu.

PT – 4

QB 3 (Ponder je definitivno potencijal), PR 9 (Allen i dalje sjajan), BR 3, SP 1 (prije nula)

OS – 6.3

RO 10 (ako se ovaj vikend vrati Peterson, a ako ozljeda ipak bude ozbiljnija nego se čini, puno, puno manje), OL 3 (skrpani i ne pretjerano korisni), RD 10 (nakon početnih muka nametnula se odlična prednja sedmorka), ST 2 (svi imaju godinu za zaborav)

PREDSEZONA: 8-8
NAKON 4: 4-12
NAKON 8: 5-11
NAKON 12: 3-13

31. (30) RAMS 3.3

Pokopale su ih ozljede, ali i očajno posložene linije koje nisu bile u stanju izdržati težak raspored na početku. Ramsi ne samo da imaju lošu O-liniju, ona je ozljedama dovedena na razinu koja ne priliči NFL-u (nešto slično kao i secondary Vikingsa), a nedostatak receivera time je samo stavljen pod povećalo.

PO – 1

Nije lako bacati kada si na streljani i kada nemaš kome, tako da ćemo pričekati još godinu prije nego Bradforda proglasimo promašajem.

PD – 7

Jedini dio momčadi koji funkcionira zahvaljujući sjajnom pass rushu.

PT – 3.8

QB 2, PR 9 (Jake Long je jedina faca na rosteru), BR 1, SP 3

OS – 1.5

RO 1 (Steven Jackson nema pomoć ni linije ni trenera, te je razotkriven kao tipični razbijač koji nije u stanju izvesti eksplozivnu akciju osim ako mu netko drugi ne očisti put), OL 1 (užas), RD 1 (nešto manji užas), ST 3 (podbacili kao i većina suigrača)

PREDSEZONA: 4-12
NAKON 4: 4-12
NAKON 8: 3-13
NAKON 12: 2-14

32. (32) COLTS 1.8

Sramotnoj sezoni usprkos imaju se čemu nadati ubuduće – pass rush i O-linija još nisu za otpis.

PO – 1

PD – 1

Ako i stvore pritisak naprijed, zadnja linija je u stanju sve prokockati.

PT – 2

QB 1 (Orlovsky je nakon 11 utakmica s Painterom konačno prezentirao nešto nalik na pas igru), PR 5 (Freeney i Mathis se čuvaju za dogodine), BR 1 (Clark je out, što znači da za prvu pobjedu moraju računati na duge lopte prema igračima finese), SP 1

OS – 3.3

RO 4 (linija odrađuje sjajan posao pred RB-ovima), OL 7 (solidni u svakom pogledu), RD 1 (nedostatak LB-a bode u oči više od rupa u secondaryu, mladi Pat Angerer predvodi NFL u broju tackleova, ali to više govori o njegovim suigračima nego o njemu), ST 1 (tipično kriminalni, što je za Coltse već standardno)

PREDSEZONA: 9-7
NAKON 4: 3-13
NAKON 8: 0-16
NAKON 12: 0-16

7Nov/111

NFL POWER RANKINGS, 2ND QUARTER

Posted by Gee_Spot

Za novi osvrt na dosadašnji tijek NFL sezone odlučio sam malo poboljšati formulu predstavljenu zadnji put u kojoj je kvaliteta pojedine momčadi objašnjena jednim jedinim brojem, koeficijentom koji se dobiva stavljanjem naglaska prvenstveno na uspješnost pas igre i obranu pas igre.

Međutim, svojevrsni problem cijelog postupka bio je u tome što sam se prilikom izračuna koristio klasičnim brojkama koje ne vode računa o širem kontekstu, a on je u NFL-u možda i važniji od same kvalitete. Naime, jednostavno je izračunati nekakvu brojku i onda momčadi jednostavno posložiti po njoj, ali to ne znači da će momčad s višim koeficiijentom na kraju imati više pobjeda ili da ona sa slabijim neće ostvariti plasman u playoff.

Snaga rasporeda je ključ cijele sezone, a brojke se mijenjaju ovisno o tome protiv koga ih ostvarujete. I dok danas nakon pola sezone možemo konstatirati kako imamo dovoljno podataka da se ipak možemo u miru osloniti na njih, prilikom krajnjeg rasporeda treba se voditi i potencijalnim budućim uspjehom, a on je, da naglasim još jednom, jednako ovisan i o kvaliteti momčadi i o kontekstu sezone.

Također, brojke koje ovaj put uzimam u obzir puno su ozbiljnije. Naime, prošli put sam nekim osnovnim podatcima, poput prosjeka osvojenih yardi po susretu i yardi po pokušaju, jednostavno dodao vlastiti dojam i tako došao do konačne brojke. Ovaj put sam vlastiti dojam ostavio samo za ocjenjivanje talenta, dok sam se prilikom svega drugoga služio službenom statistikom NFL-a kojoj sam dodao jedan bitan detalj – statistiku ekipe s Football Outsidersa koja se prilikom obrade vodi snagom rasporeda kao izuzetno važnim elementom.

Drugim riječima, nije isto da li ste osvojili 50 yardi protiv očajne obrane kao što je ona Cardinalsa ili vrhunske poput one Ravensa, za ovo drugo dobivate puno više pluseva. Uglavnom, zbrajajući službenu statistiku s ovom geekovski prilagođavanom, došao sam do dva, kako smo ranije zaključili, ključna broja – jednoga koji pokazuje uspješnost u pas igri, drugoga koji pokazuje uspješnost u branjenju iste.

Treći bitan broj je talent u tim segmentima igre, a on je potpuno rezultat mojih stavova. Jasno, koliko je moguće, trudim se ostati u okvirima ove sezone i ne dizati u nebesa ili obrnuto nekoga igrača na račun prethodnih zasluga, ali isto tako uzimam u obzir da kvalitetni igrači, makar i u lošem kontekstu, uvijek imaju šansu okrenuti situaciju na bolje, dok oni lošiji imaju puno više izgleda za pad u slučaju promjene konteksta momčadi (ozljede, teži raspored).

Također, novost u evaluaciji talenta je dodavanje još jednog elementa. Osim individualnih ocjena za quarterbacka (QB), pass rushere (PR) i big receivere (BR), ovaj put sam dodao i kategoriju secondary playmakera (u ovom i budućim postovima takvog igrača označavat ćemo sa SP) koja doslovno označava upravo to – čovjeka u zadnjoj liniji sposobnog individualnom akcijom ili reakcijom utjecati na rezultat. Obzirom na pravila igre koja idu u prilog napadačima i čine slaganje adekvatne obrane u zadnjoj liniji gotovo nemogućom misijom, važnost takvih pojedinaca je sve veća, a njihovim uključivanjem u formulu daje se i određeni balans jer je sada omjer napadačkog i obrambenog talenta 2 naprema 2 za razliku od prethodnog puta kada je bolji napad automatski dizao završnu ocjenu obzirom na to da su QB i BR dio jednog aspekta igre, a PR drugoga.

Najviše pažnje posvetio sam četvrtoj brojci koja označava snagu svih ostalih potencijala ekipe. Prvo sam mislio eventualno dodati još poneki broj u finalnu formulu, recimo odvojiti uspješnost u trci u oba smjera od igre na liniji, ocjene talenta ili učinka specijalnih timova, ali pokazalo se da je jedna ocjena dovoljna za sve. Recimo, Oakland Raidersi koji imaju fantastičnu trku, dobru obranu od trke, odlične linije, solidnu zaštitu QB-a i najbolje specijalce u ligi, tako bi se od jedne limitirane momčadi koja vas može iznenaditi u određenom kontekstu pojedine nedjelje (tipa, zabijanjem dva povratna TD-a), pretvorili u ozbiljnog izazivača, a dobro znamo da obzirom na probleme s quarterbackom i nedostatak pass rusha oni to nisu i ne mogu biti.

Tako da je u izračun ovog zadnjeg broja, koji sam prilikom prvih power rankingsa dobio isključivo na račun vlastitih dojmova, uključena sljedeća gomila službenih podataka (opet miksanih s naprednom statistikom Football Outsidersa) – uspješnost trke, uspješnost obrane trke, učinak specijalnih timova, učinak obrambene linije. Svemu tome zatim sam dodao vlastitu evaluaciju talenta koji sudjeluje u tim segmentima igre i tek onda sam došao do finalnog broja koji predstavlja puno pravedniju ocjenu nego onaj dodjeljivan zadnji put.

Uglavnom, odrađen posao je uzeo ogroman broj sati, a da na kraju ni sam nemam pojma ima li to sve skupa ikakvog smisla obzirom na ovaj blesavi svijet NFL-a u kojem Ramsi razbijaju Saintse, Steelersi održavaju lekciju Patsima, Ravensi gube od Jaguarsa i slično. Mislim, sjetimo se prvog kola i demoliranja kojega je Pitsburgh doživio od Ravensa koji danas nisu u stanju zabiti ili odigrati pošteni drive (barem dok ne nalete opet na Steelerse, kako se pokazalo noćas). Ili one utakmice u kojoj je Houston održao lekciju Steelersima, da bi ti isti Steelersi onda prošli tjedan zgazili Patse. Kao što reče Al Pacino, svake dane nedjelje sve je moguće, a gledanje u brojke i razmišljanje o njima definitivno daje barem malo jasniju sliku od slijepog vjerovanja u mitove koje generiraju mainstream mediji zato što je mitove puno lakše pratiti nego tražiti istinu.

Jedan mit kojega definitivno treba razbiti ovom prilikom je onaj o dominaciji Packersa. Već prilikom prvih power rankingsa našao sam se u situaciji u kojoj sam sumnjao u vlastitu formulu obzirom da je obrana pasa Packersa, posebice pass rush, izuzetno klimav dio njihove igre. Kako loše ocjene za taj segment itekako utječu na konačni rezultat, recimo da sam im poklonio bolju ocjenu od one koju zaslužuju na račun dojma o dominaciji, a dobrim dijelom i na račun lanjskih sjajnih igara Claya Matthewsa i kompanije u tom segementu.

Međutim, nakon što sam gledao kako se Vikingsi drže do zadnjeg trenutka i kako obrambena linija počinje podsjećati sve više na onu s početka lanjske sezone (što se potvrdilo i noćas protiv Chargersa, momčadi bez PR-a, koja je lakoćom dolazila do Rodgersa), shvatio sam da brojke ne lažu, da su Packersi momčad kao i mnoge druge s vrha, momčad koja itekako može izgubiti ako se stvari poslože na pravi način, dakle momčad koje je itekako ranjiva. Stoga, važno je razlučiti da ovo nisu lanjski Packersi, momčad koja je uz najboljeg QB-a imala i fantastičan pass rush, ova ekipa je ovogodišnjim igrama puno bliža jednim Patsima ili Saintsima, dakle ekipa koja mora zabiti touchdown više jer nije u stanju zaustaviti protivnika obranom. Jasno, kada imate jednog Rodgersa, onda zabiti taj TD više nije problem, a u slučaju Packersa izgleda da neće biti problem niti održati mit o dominaciji, obzirom da imaju izuzetno lagan raspored do kraja sezone.

Za sljedeći put ću morat smisliti neki način kako dati još poneki dodatni bod ovim ekipama s najboljim QB-ovim, jer očito je kako u slučaju dviju podjednakih i ranjivih protivnika, prednost ipak ima onaj s boljim quarterbackom. Sad, ako je Brady bolji od Manninga, kako to da su Patsi noćas izgubili od Giantsa? E, pa tu dolazimo do ključnog podatka, a taj je da su Giantsi, barem po ovom mom koeficijentu, puno bolja momčad. A kada je netko jednostavno bolji, tada ni dominantniji QB ne pomaže. Kad sam se već uhvatio QB-a, prije ikakvog nabrajanja momčadi, za zagrijavanje donosim popis svih quarterbackova u ligi poredanih po osobnoj procjeni, popis kojim sam se vodio prilikom ocjenjivanja talenta.

PROTOTIP

10 – Aaron Rodgers (jedina desetka i ovaj put, zato što jedini ima sve – savršenu ruku, genijalan um, ogromna muda, izvrsne fizikalije, karizmu i zato što je potpuno nadrastao kontekst, stavi ga u bilo koju momčad u ligi, bez obzira na liniju ispred njega i pokretne mete uokolo i imaš pobjedničku ekipu)

PROTOTIP BEZ FIZIKALIJA

9 – Drew Brees, Tom Brady, + Peyton Manning (Peytona ovdje moram staviti čisto kako bi još jednom naglasio njegovu važnost za momčad Coltsa koja se bez svog lidera totalno raspala, a što se preostale dvojice tiče, nema se što reći osim naglasiti da imaju možda čak i bolji konktest od Rodgersa barem što se O-linije tiče, ali da ne mogu biti u istoj kategoriji jer nisu u stanju utjecati na igru trkom i radom nogu kao što to može Aaron)

FRANŠIZNA RUKA IZUZETNIH FIZIKALIJA

8 – Ben Roethlisberger, Michael Vick, Cam Newton (za razliku od prototipova, ruka im je nešto manje precizna i um je nešto sporiji, ali muda i karizma su itekako prisutni, a ono što ih odvaja od ekipe koja slijedi je fantastična individualna mentalna snaga, odnosno iznadprosječne fizikalije, konkretno u slučaju Big Bena radi se o činjenici da je građen kao linijski igrač i da izdržava pritisak bolje od ikoga, dok se u slučaju Vicka i Newtona radi o činjenici da su, uz to što su mozgovi momčadi, obojica ključni čimbenici trke)

FRANŠIZNA RUKA U SJAJNOM KONTEKSTU

7 – Matt Schaub, Eli Manning, Tony Romo, Ryan Fitzpatrick, Matthew Stafford, Phil Rivers (u ovu skupinu spadaju uglavnom tipovi bez pretjerane karizme koje je priroda obdarila odličnom rukom, a sudbina nizom sjajnih suigrača koji ih čine još boljima, s tim da treba istaknuti da je mrvica nedostajala da Riversa gurnem u donju skupinu obzirom da je odigrao najgorih pola sezone u životu, ali na kraju sam ga ipak ostavio među sedmicama obzirom da nekoga tko dijeli svlačionicu s Antoniom Gatesom i Vincentom Jacksonom nikako ne smijemo vezati uz loš kontekst, ma koliko lopti sijao okolo i ma koliko grešaka radio)

FRANŠIZNA RUKA U OČAJNOM KONTEKSTU

6 – Jay Cutler, Josh Freeman, Joe Flacco, Christian Ponder (proglasiti ove momke lošima zbog ovogodišnjih igara nije fer obzirom da nemaju apsolutno ni jednu poštenu metu među suigračima, a ako vam se čini pretjeranim staviti Pondera ovako visoko nakon samo dvije utakmice znajte da niste jedini jer i sam tako mislim, ali kad uzmeš u obzir da je već nakon dvije partije jasno kako će rookieu do kraja godine puno veći problem biti nedostatak receivera nego vlastita ruka, um, noge ili muda, mislim da zaslužuje svaku pohvalu i podršku)

GAME MANAGER

5 – Matt Ryan, Matt Hasselbeck, Sam Bradford, Andy Dalton, Alex Smith, Mark Sanchez, + Chad Henne, + Jason Campbell (u ovoj skupini su igrači prosječne ruke koji ulogu lidera prije svega duguju funkcionalnom mozgu, s tim da za Sama Bradforda još postoji šansa da se prebaci u neki od razreda iznad, a za Alexa Smitha da padne u nižu skupinu, jasno, pod uvjetom da uopče počne bacati, jer stile igre 49ersa od njega zahtjeva manje aktivnosti nego što je možemo pronaći u mozgu prosječnog Hrvata s pravom glasa i, da, Hennea i Campbella navodim samo zato da ukažem koliko su lošije njihove alternative, iako za Campbella još postoji ozbiljna šansa da zaigra do kraja sezone)

BACK-UP QB FUNKCIONALNOG UMA

4 – Colt McCoy, Tarvaris Jackson (ovi momci nisu krivi što moraju startati, ali barem su dovoljno pametni da se ne sramote pokušavajući biti nešto što nisu)

BACK-UP QB DISFUNKCIONALNOG UMA

3 – Matt Cassel, Kevin Kolb, Rex Grossman, Carson Palmer (ovi momci pak imaju ruku koja ponekad izgleda kao franšizna, ali njihov problem je što vjeruju da to ponekad znači stalno, a što se pak Palmera tiče treba naglasiti da je u ovu skupinu stavljen zbog igara od prije godinu dana, znači postoji šansa da nakon što ga vidimo u akciji nekoliko kola skužimo da je još gori nego što je bio lani)

BACK-UP BACK-UP QUARTERBACKA

2 – Blaine Gabbert, Matt Moore, Curtis Painter, + Charlie Whitehurst, + John Beck (ovi momci nemaju ni ruku ni um potreban za obavljati posao koji se od njih zahtjeva te su se našli u situaciji da startaju igrom slučaja)

WILDCAT QB

1 – Tim Tebow (ako nekome još nije jasno zašto ovaj momak uopće ima priliku startati u NFL-u i to pored živog Kylea Ortona, koji je u najgorem slučaju pripadnik treće kategorije, neka samo pogleda tribine u Denveru na kojima pola ljudi sjedi u njegovom dresu, istom onome kojega će na kraju sezone spremiti na dno ormara)

Sada se možemo vratiti rankingsima. Dakle, pravila su sljedeća. Momčadi će biti posložene po zamišljenom uspjehu na kraju sezone, odnosno po predviđenom finalnom scoreu (s tim da prvih 12 pozicija pripada ekipama koje ulaze u playoff bez obzira na score). Uz svaki redni broj bit će naveden i broj koji momčad zauzima na ljestvici koeficijenata kako bi se stekao bolji dojam o tome koliko je za određeni položaj zaslužan raspored, a koliko snaga momčadi (kao što sam pričao, to što netko ostavlja dojam bolje ekipe u ovoj kombinaciji rasporeda i preostalih 8 ili 9 utakmica do kraja ne znači previše, netko s nižim koeficijentom bez puno problema može imati bolji završni score i obrnuto, netko s boljim koeficijentom uopće ne mora ući u playoff). Također, u slučaju da dvije ili više momčadi imaju isti score, prednost na rankingsima ima ona s boljim koeficijentom (osim ako se ne radi o playoff momčadi).

Opisat ću svaku momčad po na početku navedenim parametrima i objasniti završnu ocjenu, usput pokušavajući iscrtati donje i gornje granice uspjeha ili neuspjeha koje možemo očekivati od pojedine franšize. Obzirom da je iza nas već 5 kartica teksta i da nas čeka nabrojiti još 32 momčadi, bolje da se bacimo na posao.

(Prije nabrajanja momčadi, još jedno igračko. Da ne bi ispalo da su samo QB-ovi i PR-ovi važni, evo izbora 10 najboljih running backova, tek tako da se nađe:

1. Adrian Peterson (Vikings) – čovjek je prototip, među RB-ovima je ono što je Rodgers među QB-ovima, da je bolji u pas igri bio bi nezaustavljiv, ali i ovako je njegova kombinacija sirove snage, brzine, fizikalija, eksplozivnosti i neviđene otpornosti na udarce bez premca u današnjem NFL-u

2. Arian Foster (Texans) – lanjska eksplozija nije bila slučajna, Foster je predvodnik nove generacija RB-a koja se oslanja na pas više nego na trku i umjesto sirove snage sve bazira na pravovremenoj eksploziji, korištenju rupa i, ruku na srce, igri iza jedne od najboljih O-linija u ligi

3. Matt Forte (Bears) – slično kao i Foster, Forte je najvažniji u onim trenutcima nakon što uhvati loptu, njegova brzina i kretanje su vrhunski, a individualni plus mu je i što igra iza ne baš pouzdane linije (iako je u trci stotinu puta pouzdanija nego u obrani QB-a) i za trenera koji loptu spušta na zemlju jednom godišnje, a to sve skupa njegove uspjehe ove sezone čini još fascinantnijima

4. LeSean McCoy (Eagles) – jednako briljantan u trci i pas igri, McCoy dobar dio uspjeha može zahvaliti Vicku koja odvlači pažnju obrane na sebe, ali zato mu treba priznati da zna biti i razbijač na crti kada treba

5. Darren McFadden (Raiders) – istina da se u napadu sve vrti oko njega, ali činjenica je da ga možemo staviti na mjesto bilo koga iznad (osim Petersona) i obrnuto i da im momčadi ne bi zaštekale ni sekundu

6. Fred Jackson (Bills) – veteran koji se ove godine ubacio u skupinu s najboljim all-round trkačima, dijelom zato što je stvarno fantastičan, dijelom zato što konačno igra iza linije koja mu ostavlja prostora koliko želi

7. Ray Rice (Ravens) – Rice talentom definitivno spada u istu klasu kao i ranije navedeni all-round trkači, ali igra iza najgore O-linije u ovoj konkurenciji i u momčadi u kojoj je jedina ozbiljna prijetnja, što stavlja ogroman pritisak obrana na njegovu izvedbu

8. Frank Gore (49ers) – tipični staromodni nabijeni razbijač koji najbolje funkcionira u borbi prsa u prsa dok se gura na liniji zajedno sa zidom ispred sebe

9. Michael Turner (Falcons) – ima nešto veće dupe od Gorea i nešto slabije noge, ali u principu radi se o istom tipu igrača koji najbolje igra kada ide glavom kroz zid

10. Maurice Jones-Drew (Jaguars), Steven Jackson (Rams) – dva razbijača sumnjivih ruku, ali još uvijek dovoljno dobra da nose momčadi na svojim žilavim leđima i ogromnim guzicama od kojih je valjda veće samo njihovo srce

POWER RANKINGS

1. (6) GREEN BAY PACKERS

Nakon pola sezone bez poraza lako je zanositi se pobjedama i tako zanemariti činjenicu da je Clay Matthews nevidljiv i da se O-linija opet počela raspadati. A to sve skupa znači da niz neće trajati vječno.

PASS OFFENSE – 10

Ovdje se stvarno više nema što dodati, em imaju Rodgersa, em imaju najveću širinu među receiverima u cijeloj ligi.

PASS DEFENSE – 2.5

Clay tu i tamo bljesne, još uvijek zahtjeva udvajanje, ali nitko to ne koristi. Dok ne zaigra lanjskom snagom, ovo nije ista momčad poput one koja je osvojila naslov.

TALENT – 9

QB 10, BR 10 (Finley nema najkvalitetnije ruke na svijetu, ali sa svim tim opcijama uokolo ni ne treba raditi ništa drugo nego hvatati lopte u gol zoni), PR 4 (za jednog Matthewsa ovakva ocjena je uvreda, ali obzirom na učinak možda je čak i previše), SP 10 (dobri stari Charles Woodson ukupni dojam diže na neke prihvatljive razine, teško da može proći utakmica bez neke njegove vrhunske obrane ili presječene lopte)

OSTALO – 6.9

Izvrsni specijalni tim na čelu s rookiem returnerom Randallom Cobbom najvažniji je dio ostatka momčadi, a sve ostalo je solidno. Doduše, O-linija je iz utakmice u utakmicu sve klimavija, ali na očajnu razinu s početka lanjske sezone može samo u slučaju niza ozljeda. Trka je sporedna u njihovom napadu, istina, ali malo bolji učinak ne bi bio na odmet, dok je i obrana protivničke trke tek u nekim granicama prosjeka. Ipak, plus je što nisu propusni poput Patriotsa ili Saintsa, to može biti ključno u međusobnom dvoboju ovako izjednačenih protivnika.

UKUPNO: 7.1

Stvar s Packersima je vrlo jednostavna. Trenutno su jedna od momčadi koja uz malu pomoć sreće i pozitivan splet okolnosti može osvojiti Superbowl. Kad bi se pak kojim slučajem Clay Matthews vratio u lanjsku formu, pomoć sreće i spleta okolnosti uopće im ne bi bila potrebna.

PROGNOZA PREDSEZONE: 11-5
PROGNOZA NAKON 4: 14-2
PROGNOZA NAKON 8: 14-2

2. (1) HOUSTON TEXANS

Mekana ekipa koja je godinama ostajala na korak do plasmana u playoff ozljedom Peytona Manninga došla je u priliku da konačno osjeti uspjeh. I ne samo to, dijelom zbog laganog rasporeda kakav ti obično donese činjenica da si u diviziji s tri loše momčadi, dijelom zbog kvaliteta (po koeficijentu Texansi su momčad koja je do sada igrala najbolji football) otvara im se mogućnost da nadmaše sva očekivanja. Texansi u finalu konferencije ili čak Superbowlu danas se više ne čine tako ludom opcijom.

PASS OFFENSE – 8

Schaub je daleko od savršenog lidera, ali čovjek već godinama igra u istom sistemu s istim ljudima i to donosi rezultate čak i u ovakvoj sezoni u kojoj su veći dio vremena igrali bez prvog receivera Johnsona. Također, obzirom na činjenicu da je trka izrasla u pravi oslonac, puno je manji pritisak na Schaubu i kompaniji da ostvare rezultat, a manji pritisak u slučaju jednog Schauba definitivno nije loša stvar.

PASS DEFENSE – 9

Ozljeda prvog rushera Maria Williamsa kojega su izgubili za sezonu zasigurno će ih unazaditi, tako da na idućim power rankingsima možemo očekivati puno nižu ocjenu ovog dijela igre. Šteta, jer s Williamsom u punoj snazi imali bi dovoljno za suprostaviti se svakome. Ovako je za očekivati da će trojka na liniji odraditi solidan posao u pritisku na QB-a i da će zadnja linija nastaviti briljirati, ali sve skupa teško da će biti dovoljno za još jednom potvrditi ovako visoku ocjenu.

TALENT – 7

QB 7, BR 8 (kada se Johnson konačno vrati kompletirat će opasnu rotaciju hvatača u kojoj se uz gomilu brzanaca ipak ističu dva tight enda, Daniels i Dressen), PR 5 (bit će zanimljivo vidjeti mogu li linijaši nastaviti s onako solidnim pritiskom čak i bez Williamsa), SP 8 (dovođenje Jonathana Josepha pokazalo se pravim potezom, bek se odmah nametnuo kao pravi lider u zadnjoj liniji i lani neviđeno loš dio ekipe pretvorio je preko noći u respekta vrijednu jedinicu)

OSTALO – 8

Sjajni Arian Foster motor je ove momčadi, njegovim povratkom nakon ozljede momčad je dobila potrebnu širinu (kakve bi tek rezultate Texansi imali da su cijelu sezonu zdravi Foster, Johnson i Williams?), Tate je sjajan kao drugi RB, a za dobar dio njihovih uspjeha zaslužna je možda najkompletnija O-linija u ligi koja je jednako solidna u probijanju i u branjenju QB-a. Specijalni tim je također iznad prosjeka, posebice sjajni returner Jacoby Jones i kicker Neil Rackers, a najveći napredak momčad bi mogla napraviti u branjenju trke. Brian Cushing se pomalo vraća u formu od prije dvije sezone, a sve bolja igra u sredini terena mogla bi djelomično kompenzirati neizostavni pad u branjenju dugih lopti.

UKUPNO: 8

Način na koji su odigrali protiv Saintsa, Steelersa, Titansa i Jaguarsa ukazao je na momčad fantastičnog potencijala, tako da nam ostaje samo konstatirati kako je prava šteta što se on izgleda neće moći realizirati do kraja, barem ne ove sezone. Ali, ako ništa drugo, Texansi danas znaju da imaju dovoljno playmakera na rosteru i da se talentom mogu suprostaviti svima. Sad još da to sazna i mainstream.

PROGNOZA PREDSEZONE: 10-6
PROGNOZA NAKON 4: 11-5
PROGNOZA NAKON 8: 13-3

3. (2) PITSBURGH STEELERS

Nakon klimavog početka Steelersi hvataju zalet, ali to nije glavni razlog zbog kojega bi protivnici trebali strahovati. Činjenica je da iz kola u kolo igraju sve bolje usprkos brojnim ozljedama O-linije i prednje obrambene sedmorke te nedostatku obrambenih bljeskova, posebice po pitanju osvojenih lopti. Ako se O-linija stabilizira, ako idealna linebackerska četvorka konačno bude u komadu i ako obrana koje je i ovako poprilično čvrsta počne prekidati napade i ponekom ukradenom loptom, a ne samo krvavim radom po cijelom terenu, tada ih se treba čuvati.

PASS OFFENSE – 8

Big Ben ima više oružja nego ikada, skauting Steelersa se još jednom dokazao pronalaženjem dobrih opcija po niskim draft pozicijama. Međutim, ono što najviše veseli je izdanje protiv Patriotsa u kojem su ove dobili njihovim oružjem – brzim osvajanjem terena kratkim pasovima kroz sredinu preko tight enda. Obzirom na Benovu ruku, Wallaceovu brzinu (možda najbolje lagano ultra-brzo krilo danas u ligi) i širinu izbora među receiverima, Steelersi se mogu upustiti u borbu poen za poen sa svima.

PASS DEFENSE – 9.5

Iako je Harrison ozljeđen skoro cijelu sezonu, Woodley se probudio i učinio ih opasnima. Doduše, sada se i on načeo, ali izgleda da se ne radi o ničem ozbiljnom. Uglavnom, kad-tad ovaj dvojac će biti u punoj formi, a tada onome tko se nađe s druge strane neće biti lako. Što se ostalih tiče, linija radi klasično dobar pritisak na crti, linebackeri su posebno dobri u pokrivanju kratkih pasova kroz sredinu (što je izuzetno bitno u današnjem footbalu u kojem će svaka bolja ekipa radije do 10 yardi pokušati doći preko tight enda nego probijanjem), a, usprkos nedostatku vrhunskih akcija, zadnja linija također igra klasičnu obranu punu kontakta ala Steelersi.

TALENT – 7.3

QB 8, BR 9 (Millerova veća uloga diže ih na novu razinu), PR 9 (Woodley u formi iz zadnjih nekoliko utakmica sam vrijedi ovoliko), SP 3 (nema ga i tu leži trenutno najveća slabost, čak i Polamalu čija karijera nije ništa drugo nego jedan ogromni niz fenomenalnih akcija i reakcija ove godine djeluje kao smrtnik)

OSTALO – 6.9

Naučili su lekciju od prije dvije sezone i složili su respekta vrijedan specijalni tim, ali to im je ujedno i najbolji dio ostatka momčadi. Već smo spomenuli kako su problemi s ozljedama O-liniju učinili šupljom te mogu biti zahvalni što imaju takvog QB-a kojem prava zaštita nije nužna da nešto napravi. S druge strane, ta ista linija radi dobar posao u trci, iako ni tu nisu sjajni, što zbog načetog Mendenhalla, što zbog limitiranosti ostalih RB-ova. Obrana trke također je tek solidna, stalne rošade među linebackerima razlog su rupa na koje nismo navikli od Steelersa, ali čvrsta igra na liniji i Polamalu kao centralni osigurač brinu se da ne dolazi do curenja kakvo je recimo postalo normalno kod Patriotsa ili Saintsa.

UKUPNO: 7.9

Dva poraza od Ravensa vrlo vjerojatno znače da Steelersi neće isplivati na vrh AFC-a, ali bez obzira na eventualnu nižu startnu poziciju revanš protiv Packersa nekako se čini opet aktualnim, ali nužno ne i najrealnijim ishodom sezone. Izjednačenost ovih dobrih momčadi je takva da nikakve prognoze nemaju previše smisla. O svemu će odlučivati jedna ozljeda, da ne kažem jedna lopta, nešto slično kao što je za noćašnji poraz od Ravensa kriv jedan trenutak lucidnosti protivničkog QB-a.

PROGNOZA PREDSEZONE: 14-2
PROGNOZA NAKON 4: 9-7
PROGNOZA NAKON 8: 13-3

4. (4) NEW ORLEANS SAINTS

Saintsi ove sezone proživljavaju sudbinu sličnu lanjskoj. Prošle sezone bili su tako očajni u igri po zemlji da su protivnici mogli natrpati pozadinu i blitzati ih bez straha od odmazde. Ove godine pobrinuli su se da do toga ne dođe i posložili su sjajan trkaći odred, ali ih glave košta novi problem – nemogućnost da obrane iti najbanalniji pokušaj trke.

PASS OFFENSE – 9.5

Rođenjem Jimmya Grahama postali su nezaustavljivi, Brees ima opcija koliko želi, a kao sjajan bonus pokazalo se i dovođenje Darrena Sprolesa koji iz pozadine daje dodatnu pas opciju, posebice vrijednu u situacijama kada si pod pritiskom osvajanja desetak ili više yardi.

PASS DEFENSE – 6

Blizaju kao ludi pri čemu najviše posla odrađuje sjajni veteran Roman Harper, ali da bi ostvarili skromne rezultate žrtvovali su u potpunosti obranu trke tako da im činjenica što su u ovom segmentu uspješniji od Packersa ili Patsa u konačnom zbroju ne znači previše.

TALENT – 7.5

QB 9, BR 10 (Jimmy Graham!), PR 6 (blitz ni izbliza toliko učinkovit kao onaj Jetsa), SP 5 (dobri stari Jabari Greer još uvijek odrađuje solidan posao, ali obzirom da je glavni osigurač Harper uglavnom fokusiran na posao prednje sedmorke gdje se često dodaje kao osmi igrač, pozadina je sklona kiksevima)

OSTALO – 6.6

Specijalni tim nije ništa specijalno, ali barem ne kiksa. O-linija pouzdana, odradi posao u svakom pogledu, trkači raznovrsni i korisni, međutim ono što ih košta bolje ocjene očajna je igra obrambenih linijaša i uopće koncept obrane u kojem jedan sjajni središnji LB poput Jonathana Vilme uglavnom bespomoćno gleda rupe koje se otvaraju na sve strane.

UKUPNO: 7.4

Uspiju li stabilizirati obranu do playoffa, imaju šanse za otići do kraja. Ostanu li ovako zbunjeni i nestabilni, teško da mogu računati na išta. Svaki poraz koji su doživjeli ove sezone svodio se na isto – protivnik je u stanju trkom osvojiti onoliko terena koliko prosječna NFL momčad dozvoljava zrakom. A to definitivno nije dobro. Ipak, ono što je dobro je gledati Grahama dok zakucava jaje kroz rašlje nakon TD-a. Barem malo NBA actiona.

PROGNOZA PREDSEZONE: 12-4
PROGNOZA NAKON 4: 12-4
PROGNOZA NAKON 8: 13-3

5. (8) BALTIMORE RAVENS

Obrana Ravensa je i dalje furiozna, miljama ispred svake sljedeće, ali izgleda da napad nije niti na nekoj prosječnoj razini potrebnoj za održavanje balansa. Jednostavno, u njemu nema ni talenta ni širine da se upušta u run and gun kojem su ostale momčadi s vrha sklone. To opet stavlja ogroman pritisak na obranu koja si ne smije dozvoliti ikakvo izdanje osim fantastičnog, a očekivati tako nešto iz tjedna u tjedan u ovako brutalnom sportu previše je.

PASS OFFENSE – 5

Flacco je uvijek bio sklon oscilacijama, jednu sjajnu partiju obično bi pratila jedna ispodprosječna, ali, u ovim novim vremenima u kojima su izravni protivnici krcati u pas igri, njihova siromašnost i nedostatak rasnog receivera te oscilacije čine opasnima. Jednostavno, čovjek nema opcija, igra u napadu koji je blago rečeno konzervativan i neinventivan, pa onda kada još na sve to i on doda nekakvu blijedu partiju, jasno je da sve skupa izgleda užasno i da je tada lako većinu krivice svaliti na njega, iako s ovakvim rosterom nikome ne bi bilo lako.

PASS DEFENSE – 10

Nitko nema takvu kombinaciju pritiska preko pass rusha i na liniji, jednostavno je nemoguću udvajati jednog PR majstora kakav je Suggs kada su linijašima pune ruke posla u guranju s Ngatom i društvom. I onda se još na sve to skupa nadovezuje pouzdan i čvrst secondary.

TALENT – 7.3

QB 6, BR 2 (dobri stari Boldin jedina je pouzdana opcija, a ogroman je upitnik nad dvojicom tight endova koje rotiraju, porota još vijeća oko toga radi li se jednostavno o lošim igračima ili ovaj napad nema pojma kako da ih pravilno koristi), PR 9 (Suggs ostaje bez desetke samo zato što nije svaku nedjelju na istoj razini, izgleda da i njega muče neke sitne dosadne ozljede, a i zato što se još nije pojavila sporedna opcija koja bi iskoristila činjenicu da su O-linijama pune ruke posla dok zaustavljaju njega i linijaše), SP 7 (veteran Reed još uvijek igra pouzdanu rolu u ulozi safetya/playmakera, dok se bek Webb nametnuo kao prvo ime secondarya sposobno jedan na jedan igrati protiv najboljih receivera u ligi)

OSTALO – 7.3

Imaju ogromne probleme sa specijalnim timom, ne mogu se osloniti ni na jednog pojedinca u njima ili očekivati nekakav vrhunski potez s te strane koji bi promijenio tijek susreta. O-linija je dobra, posebice u branjenju Flaccoa, dok u trci ipak šteka. Ray Rice je možda najveće razočaranje, većina obrana je fokusirana na njegovo zaustavljanje i nije mu lako, ali obzirom da je baš sve podređeno njemu manjak vrhunskih akcija bilo u trci, bilo u pas igri, zabrinjavajući je. Srećom, s druge strane je fenomenalna obrana trke ne čelu s neprelaznim tacklerom i liderom Rayem Lewisom, pa se plusevi i minusi nekako kompenziraju.

UKUPNO: 7.1

Ravensi mogu dobiti svakoga ako im obrana ima nadahnutu večer, pa tako i osvojiti Superbowl. Problem je samo što za doći do Superbowla treba dobiti tri ili četiri utakmice u nizu, a s ovakvim napadom to ipak nije moguće. Moraju ovaj drugi dio sezone iskoristiti kako bi od TE-ova Dicksona i Pitte napravili poštene mete, inače ih slobodno mogu zvati Dick i Kita.

PROGNOZA PREDSEZONE: 10-6
PROGNOZA NAKON 4: 13-3
PROGNOZA NAKON 8: 13-3

6. (11) SAN FRANCISCO 49ERS

Koliko je NFL raspored bitan i u svojoj suštini sulud, najbolje pokazuju 49ersi. Istina, puno su bolji nego se itko mogao nadati, pa čak i rijetki među nama koji su ih smatrali playoff ekipom (velika većina mainstream stručnjaka kao osvajača divizije vidjela je Cardinalse, dok su oni nešto alternativniji u toj ulozi predviđali Ramse). Međutim, lagani raspored koji im je donijela činjenica da su lani završili na zadnjem mjestu u diviziji puno je važniji jer omogučuje 49ersima da gaze onim u čemu su izuzetni – pristupom i karakterom.

PASS OFFENSE – 4

Činjenica da momčad s ovako očajnom pas igrom u bilo kakvom scenariju može do 13 pobjeda i uloge nositelja u playoffu (čak i pauze u prvom tjednu) bila bi totalno suluda da ne znamo kako 49ersi tako minimalno koriste pas da ih ovaj loš učinak ne smeta previše. Naravno, do problema može doći u situacijama kada treba stizati razliku, ali čak ih ni to ne treba previše brinuti obzirom da ih do kraja sezone čekaju samo dvije opasne utakmice – protiv Ravensa i Steelersa (ono najgore je prošlo iznad očekivanja, pobjedama protiv Lionsa i Eaglesa na strani).

PASS DEFENSE – 6.5

Iz kola u kolo sve su bolji u ovom dijelu igre, prvenstveno zbog pojave izuzetnih pojedinaca poput rookiea Aldona Smitha i dinamične igre secondarya. Međutim, iako o njima vlada mit kao o nekakvoj ultra-čvrstoj momčadi koja rastura obranom, brojke jasno pokazuju da njihov učinak nije ni približan onome stvarno vrhunskih obrana poput one Ravensa.

TALENT – 7.3

QB 5, BR 8 (Vernon Davis je sjajan tight end, ali u ovoj momčadi je važniji kao bloker, tako da njegov potencijal nije lako iskoristiti, pogotovo ne limitiranom QB-u Smithu), PR 9 (rookie Aldon Smith preporodio je ovaj klimavi segment njihove igre u drugoj četvrtini sezone, u njemu su dobili rushera budućnosti, a nije na odmet što ga agresivna igra linije predvođena još jednim Smithom, Justionom, sjajno prati), SP 7 (Carlos Rogers nametnuo se kao prvi bek i lider razigrane i iznenađujuće dobre zadnje linije)

OSTALO – 8.8

U svemu ostalom kvalitetom im mogu parirati samo Raidersi. Specijalni tim možda je najvažniji dio momčadi uopće, počevši od sjajnog returnera Ginna koji osvaja prostor lakoćom i, što je još važnije, na redovnoj bazi, preko pouzdanog puntera Leea, do veterana kickera Ackersa koji je stigao iz Eaglesa donijevši jednoj momčadi stabilnost, a ostavivši onu drugu u panici svaki put kada ima priliku za udarac iz polja. Trka predvođena razbijačem Goreom je pouzdana i kvalitetna, iako O-linija nije bezgrešna, osobito kada je obrana QB-a u pitanju. Obrana trke srce je momčadi. Linijaši su sjajni, a ako nešto i prođe između njih sigurno neće pored fenomenalnog Patricka Willisa, valjda najboljeg linebackera u NFL-u u ovom trenutku.

UKUPNO: 6.7

S jedne strane uspjeh ove momčadi možda poručuje da nije sve u pas igri, a, s druge, činjenica da vjerojatno neće živjeti dugo u playoffu samo će potvrditi da bez dugih lopti nemate ništa. Ipak, momčad koja ima ovakav potencijal u obrani nije pametno zapostavljati, posebice ako uzmemo u obzir da je Aldon Smith doslovno tek započeo svoj profesionalni život i da smo vidjeli tek dio njegova potencijala. Ali, u playoffu ih ipak čeka nešto teži raspored nego u regularnom dijelu (iako će skore utakmice protiv Ravensa i Steelersa biti pravi pokazatelji njihove snage).

PROGNOZA PREDSEZONE: 7-9
PROGNOZA NAKON 4: 8-8
PROGNOZA NAKON 8: 13-3

7. (3) DETROIT LIONS

Ugodno iznenađenje ove sezone i momčad koja je na pravom putu da jednog dana postane vrhunska, ako to već i nije. Nedostaje im stabilnosti i iskustva u nekim dijelovima igre, ali talent je tu. Divizijski dvoboji njih i Packersa u godinama koje dolaze bit će prave poslastice.

PASS OFFENSE – 7

Nema širine, ali temelj je fantastičan – Staffordova ruka i Megatronove ruke. Stafford nije i neće biti franšiza sam po sebi, ali je itekako sposoban voditi playoff momčad i gađati tako bogomdanu metu kakva je Calvin Johnson.

PASS DEFENSE – 9.5

Imaju sve i igraju je na svim dijelovima terena. Bili bi u rangu Ravensa da imaju vrhunskog pass rushera, ali i ovako kombinacija pritiska dominantne središnje linije i solidan učinak endova uz dobre reakcije secondarya daju odlične rezultate.

TALENT – 8.3

QB 7, BR 10 (uz Johnsona tu su i dva čvrsta TE-a Pettigrew i Scheffler, s tim da bi Pettigrew s ovakvim fizikalijama bio klasa za sebe, samo da ima malo bolje ruke), PR 7 (Vanden Bosch i Avril su solidan rusherski dvojac, a sjajno ih prati agresivna igra na crti Suha i Williamsa), SP 9 (Chris Houston za sada sjajno koristi greške do kojih dolazi zbog panike koju sije prednja sedmorka)

OSTALO – 6.5

Osim pouzdanog veterana kickera Hansona, nema igrača vrijednog spomena u specijalnom timu, a posebice muku muče s kontrolom terena i pozicijama u oba smjera. O-linija je solidna u svemu, a trka ovisi o nadahnuću all-round RB-a Besta, koji talentom spada u sam vrh lige, ali ima jedno od onih tijela koje nije u stanju spojiti dvije utakmice za redom da se ne raspadne. Također, ozbiljan minus je i branjenje trke, čudno je da momčad s ovako dobrim centralnim tackleovima i pouzdanim centralnim LB-om kakav je Tulloch daje toliko šansi trkačima, ali očito je kako su svi toliko napaljeni na jurišanje prema naprijed da često zaborave pogledati oko sebe.

UKUPNO: 7.8

Dva susreta protiv Packersa koja im predstoje i nastup u playoffu bit će sjajna škola za ono što ih čeka ubuduće. Plusevi su im legitimni, a minusi lako ispravljivi. E, to se zove temelj.

PROGNOZA PREDSEZONE: 8-8
PROGNOZA NAKON 4: 10-6
PROGNOZA NAKON 8: 12-4

8. (10) NEW YORK JETS

Izgleda da ove godine opet mogu računati na playoff samo na račun obrane. Konkurencija se pojačala, a njihov napadački potencijal nije, međutim opet nalaze načina za doći do pobjede. Faktor Rexa Ryana izgleda zaslužuje biti uključen u neki budući koeficijent.

PASS OFFENSE – 4

Limitirani do bola, obzirom na talent rezultati su respektabilni.

PASS DEFENSE – 9

Ryanov blitz i sjajan secondary na čelu s Revisom jedini su način da imate fenomenalnu obranu pas igre bez fenomenalnih pass rushera.

TALENT – 7

QB 5, BR 5 (iako je teško vjerovati, bezvezni TE Keller i potrošeni Burress rade svoje u end zoni), PR 8 (jedina momčad čiji blitz ima svrhu zahvaljujući fantastičnoj prednjoj sedmorci, posebice linebackerima Paceu, Scottu i Harrisu), SP 10 (Revis je doslovno pola momčadi, čovjek svojim akcijama i reakcijama često napravi više od kompletnog napada)

OSTALO – 6.8

Specijalni tim vrhunski, osobito u povratnoj igri. O-linija više nije dominantna kao do sada, ali je još uvijek dovoljno dobra u branjenju QB-a. Problem je što bez njenog učinka u probijanju, trka Jetsa biva razotkrivena kao nešto potpuno bezopasno, a to pak znači da Jetsi u napadu nemaju ništa na što se mogu osloniti. Branjenje trke je slabiji dio obrane koja je građena oko blitza, ali srećom pouzdana zadnja linija još uvijek ispravlja većinu grešaka prednje sedmorke čak i u tom dijelu igre.

UKUPNO: 6.7

Padom učinka O-linije Jetsi su razotkriveni kao osrednja ekipa koja treba ozbiljne promjene u napadu kako bi se ubuduće uopće održala na ovim dosadašnjim razinama. Ili možda ne treba. Kao i obično, s njima je malo toga jasno.

PROGNOZA PREDSEZONE: 11-5
PROGNOZA NAKON 4: 9-7
PROGNOZA NAKON 8: 12-4

9. (15) NEW ENGLAND PATRIOTS

Patsi su zadnje dvije sezone gazili u regularnom dijelu sezone, da bi onda ekspresno ispali u prvom krugu playoffa, nakon čega bi se svi pitali što se dogodilo s onom moćnom momčadi iz prvih 16 utakmica. Odgovor je vrlo jednostavan za one koji ga žele vidjeti. U regularnom dijelu sezone Patsi ne igraju uvijek protiv vrhunske konkurencije, dok u playoffu uglavnom imaš samo vrhunske protivnike. Patsi ne samo da nisu vrhunska momčad, nego su po ovom mom koeficijentu tek 15. u ligi, tako da nije čudo što su ih preklani razbili Bengalsi, a lani Jetsi. Jednostavno, Belichik i Brady imaju jednu vrhunsku osobinu, a ta je da gaze slabije protivnike i dok tako nabijaju razliku ostavljaju dojam stroja. Čim naiđu na nekoga sebi ravnoga, zaštekaju. Sve je stvar percepcije. Evo, nakon što su izgubili od Billsa svi su govorili kako je Brady imao loš dan, međutim što ako su Billsi jednostavno jednako dobri, ako ne čak i bolji? Ovaj drugi poraz od Steelersa još je indikativniji. A ako mislite da je i noćašnji protiv Giantsa slučajan, onda zaslužujete čitati ESPN-ove analize.

PASS OFFENSE – 10

Ovo su doveli do savršenstva, posebice igru kroz sredinu i realizaciju. Međutim, čisto radi malo miksanja, ne bi bilo loše da imaju jedno rasno brzo krilo jer veterani Branch i Ochocinco daleko su od šampionske forme.

PASS DEFENSE – 1.5

Uporno zanemarivanje ovog aspekta igre brani nam da ih uopće uzmemo u obzir kao ozbiljnu Superbowl opciju, za razliku od Packersa oni čak nemaju ni talent kojega mogu čekati nadajući se da će eksplodirati.

TALENT – 5.5

QB 9, BR 10 (Gronkowski i Hernandez su nositelji ovog napada, žilavi Welker začin), PR 2 (sve više forsiraju 4-3 obranu ne bi li barem napravili nekakav pritisak, a dodatni bod dobivaju zbog veterana Andersona i Cartera koji su u zadnjih par utakmica konačno ponudili solidne opcije, pitanje je samo koliko takav njihov učinak može trajati jer ipak se radi o prosječnim linijašima), SP 1 (ako mislite da zanemaruju pass rush, što tek reći za talent u secondaryu, očito je kako Belichik vrlo dobro zna da je ovaj dio momčadi na streljani u današnjem NFL-u i da nema smisla trošiti previše sredstava na njegovo krpanje, međutim polaganje svih nada na osrednjeg beka kakav je McCourty ili prosječnog safetya kakav je Chung ipak graniči s bahatošću)

OSTALO – 7.7

Specijalni tim je izvrstan, posebici punter Mesko i kicker Gostkowski, dok je potencijalnih opasnih brzanaca u povratnoj igri koliko hoćete. O-linija je još uvijek šampionska i duboka, što je prava rijetkost, a rookie Nate Solder se sjajno uklopio u oba aspekta igre, bilo probijanje, bilo čuvanje. Iako nemaju ekstra talente u trci, gomila je tu solidnih igrača koji znaju što se od njih očekuje. Uglavnom, sve izgleda fantastično, osim jednog dijela igre koji je toliko loš da dobrim dijelom poništava svu ovu gomilu pluseva, a to je obrana trke. Dok miksaju obranu ne bi li nekako napravili pritisak na pas, potpuno su izneredili sredinu obrane i čim se nešto provuče pored sjajnog Wilforka na liniji nastaje panika. Centralni LB Mayo je ozljeđen, to može poslužiti kao opravdanje jer se ipak radi o glavnom tackleru, ali činjenica je da su i s njim u momčadi izgledali šuplje i naivno.

UKUPNO: 6.2

Patriotsi imaju šampionski napad po svim kriterijama, ali isto tako po svim kriterijima imaju diletantsku obranu. Dok se još i mogu nadati da će povratkom Mayoa i većom uigranošću nekako zaustaviti trku, za bolju obranu pas igre treba im prije svega talent i to svuda, od rusha do secondarya. Poraz u prvom krugu playoff izgleda im upisan u zvijezdama. I brojkama.

PROGNOZA PREDSEZONE: 12-4
PROGNOZA NAKON 4: 12-4
PROGNOZA NAKON 8: 11-5

10. (5) NEW YORK GIANTS

Čeka ih užasan raspored koji će definitivno ostaviti traga na dosadašnji učinak koji je pak iznad svih očekivanja. Šampionska jezgra se lagano troši, ali u ovome što je preostalo ima još dovoljno talenta da se uz mala poboljšanja Giantsi još dugo vremena drže u borbi za vrh.

PASS OFFENSE – 9

Preostali Manning se trudi što je bolje moguće oponašati brata, a posao koji radi je stvarno briljantan ako uzmemo u obzir da je linija ispred njega ove godine oslabljena i da je okružen gomilom limitiranih receivera.

PASS DEFENSE – 6

Usprkos sjajnom potencijalu i povremenim bljeskovima, ukupna obrana previše je sklona kiksevima i oscilacijama.

TALENT – 8.3

QB 7, BR 7 (Ballard je ključ svega, veliki TE idealna je meta za ruku poput Manningove, a od cijelog niza osrednjih brzih krila uvijek netko iskoči, bilo Cruz, bilo Nicks, bilo Manningham), PR 10 (idealan spoj individualnih majstora, momčad koja ima najbolji nos u ligi za pronalaženje ovakvog tipa igrača trenutno ima čak trojicu u rotaciji za dvije pozicije, Umenyioru, Tucka i Pierre-Paula, s tim da se ovaj potonji nametnuo kao prvo ime dok su dokazani veterani sjajna pratnja), SP 9 (Ross i Webster su se nametnuli kao jedan od boljih parova u ligi, a ni učinak safetya nije za baciti, dapače)

OSTALO – 6.3

O-linija je sve bolja u čuvanju Manninga, ali u trci je još uvijek ispodprosječna, čemu ne doprinosi ni potpuni podbačaj trkačkog dvojca Bradshaw-Jacobs. Ovaj potonji je potpuno izgubljen, dok Bradshaw još i odigrava nešto, ali sve skupa je premalo za uspostaviti nekakav balans s pas igrom na kojoj je ovako previše odgovornosti. Specijalni tim je očajan, a obrana trke solidna, prije svega zahvaljujući pouzdanim osiguračima.

UKUPNO: 7.4

Obzirom na to kakav ih brutalan raspored čeka do kraja, noćašnja pobjeda protiv Patsa bila je ključna. Zahvaljujući njoj, šanse za playoff i prvo mjesto u diviziji ostaju realne. Igrama pak Giantsi djeluju kao playoff momčad i debelo su nadmašili čak i najveće optimiste (ja osobno sam ih vidio kao prve u diviziji, iako nisam očekivao da će igrati na razini izazivača, dok ih je mainstrem uglavnom stavljao iza Eaglesa i Cowboysa).

PROGNOZA PREDSEZONE: 10-6
PROGNOZA NAKON 4: 9-7
PROGNOZA NAKON 8: 10-6

11. (7) PHILADELPHIA EAGLES

Klimavi početak sezone nakon ovoliko promjena koliko su ih oni napravili činio se logičnim, izgleda da se lagano zahuktavaju i kreću prema playoffu u kojega definitivno pripadaju talentom.

PASS OFFENSE – 7

Vick iz kola u kolo igra sve bolje, zid ispred njega se stabilizira, ali ništa ne može promijeniti činjenicu da nema rasnih meta koje mogu napraviti razliku. Sve se svodi na polagano osvajanje terena preko slot opcije Macklina ili na McCoyevu eksploziju nakon kratkog dodavanja.

PASS DEFENSE – 7.5

Pored svih zvučnih pojačanja, najboljim se pokazuje Jason Babin koji je postao idealan partner Trentu Coleu u pass rushu, dok cijeli niz backova i safetya tek treba doseći rezinu koja se od njih očekuje.

TALENT – 6.5

QB 8, BR 3 (Celek se slabo koristi iako je u pitanju čovjek s najboljim rukama u momčadi, Macklin je limitiran i osuđen na kratke rute i Vickovu preciznost, dok DeSean Jackson usprkos idealnim fizikalijama jednostavno nema ruke za ulogu koju bi trebao igrati), PR 10 (Babin i Cole su prototipovi 4-3 endova, dva podjednako kvalitetna rushera koja udvajanja čine nemogućom misijom te vas prisiljavaju da pojačate O-liniju s barem jednim dodatnim čovjekom), SP 5 (Samuel i Asomugha samo su dva u nizu imena koja trenutno bolje zvuče nego igraju, solidni su, ali od takvih igrača realno je očekivati puno više, osobito u playmakerskom dijelu igre)

OSTALO – 7.5

Specijalni tim je klimav, za što su sami ponajviše krivi pustivši dugogodišnjeg kickera Ackersa i dovevši se u situaciju da ovise o igrama dva rookiea (punter Henry i kicker Henery zvuče kao neki komični duo, a često tako i izgledaju na terenu). O-linija igra sve bolje i bolje, posebice u branjenju QB-a, dok u trci sjajno koriste Vickovu pokretljivost kako bi napravili što kvalitetnije rupe za McCoya koji je ove sezone jednostavno briljantan. Najlošiji dio momčadi je sredina obrane, nedostatak LB-a i kvalitete na sredini crte čini prednju sedmorku katastrofalnom u branjenju trke.

UKUPNO: 7.1

Slažući ovakav roster, Eaglesi su očito računali na Superbowl. Jedini problem je što su gomilajući zvučna imena morali štediti na drugim stranama, zbog čega imaju neiskusne igrače u specijalnom timu i prednjoj obrambenoj sedmorci. Pojačavati se na jednu stranu preko svake mjere da bi u isto vrijeme slabio neki drugi dio momčadi, a da pritom ne stekneš nikakvu značajnu prednost, malo je blesavo. Ovako, nije teško zamisliti kako Vick fenomenalnim igrama dovodi momčad u playoff, da bi u njemu ekspresno ispali zato što je mladi kicker promašio dva zicera.

PROGNOZA PREDSEZONE: 13-3
PROGNOZA NAKON 4: 9-7
PROGNOZA NAKON 8: 10-6

12. (13) SAN DIEGO CHARGERS

Nemogući porazi, kolapsi u zadnjim trenutcima i gubitništvo dovedeno do razine religije uvijek su bili, a izgleda i dalje ostaju, zaštitni znak Chargersa za vrijeme ere trenera Norva Turnera i QB-a Phila Riversa.

PASS OFFENSE – 7

Rivers igra najgoru sezonu u karijeri, iako je između svih tih posijanih lopti i idiotskih odluka još uvijek primjetan talent i ruka koji su ga godinama služili. Treba priznati da ove sezone ima i nikada slabiju podršku suigrača, praktički cijelu sezonu je bez najveće mete, pouzdanog TE-a Gatesa, sjajni Jackson je načet, a drugo krilo Floyd je svake nedjelje upitno zbog niza problema s ozljedama.

PASS DEFENSE – 6.5

Solidan pritisak na liniji, bez pass rusha, ali s jednim od najboljih secondarya u ligi.

TALENT – 5.3

QB 7, BR 5 (potencijal je za 10, ali zbog ozljeda Gatesa i Jacksona upola slabija ocjena je realnost), PR 1 (nema ga), SP 8 (veteran Eric Weddle ne samo da je najpouzdaniji safety u ligi, već je ove godine možda i MVP momčadi)

OSTALO – 6.6

Chargersi po običaju imaju najgori specijalni tim u ligi, prošle sezone su ih protivnici ubijali u ovom dijelu igre, a ove su dodatno ranjivi zbog odlaska returnera Sprolesa u Saintse. Da paradoks bude veći, specijalni tim postiže očajne rezultate usprkos tome što imaju jednog od najboljih puntera u ligi Mike Scifresa, a ni novi kicker Nick Novak ne igra ništa lošije od pouzdanog (osim u playoffu, naravno) Natea Kaedinga koji je izgubljen za sezonu. O-linija je krcata veteranima i uvijek pouzdana u svim segementima, trka je odlična s dva rasna RB-a, mladim Matthewsom i svestranim Tolbertom, dok je sredina obrane tek prosječna, u prvih sedam nema igrača vrijednog spomena što je popriličan problem.

UKUPNO: 6.4

Čak ako se i probude u drugom dijelu sezone i zaigraju kako mogu obzirom na potencijal pas igre, ne treba sumnjati da će Chargersi još jednom razočarati kada bude najpotrebnije.

PROGNOZA PREDSEZONE: 12-4
PROGNOZA NAKON 4: 9-7
PROGNOZA NAKON 8: 9-7

13. (9) DALLAS COWBOYS

Kao i Eaglesi, i Boysi su uvijek sve bazirali na zvučnim imenima, ali ove godine upravo su neki jeftini anonimusi glavni razlog zašto su uopće u lovu na playoff. Obzirom na to kako ih lagan raspored očekuje do kraja sezone, samo totalni kolaps unutar svlačionice ili epidemija ozljeda mogu ovu godinu pretvoriti u neuspjeh. Ili prevelika očekivanja, jer, ipak, ma kako solidni bili, realno su tek treća ekipa po kvaliteti u diviziji.

PASS OFFENSE – 7.5

Romo je imao sjajnih i očajnih trenutaka, ali obzirom na ozljede i probleme s O-linijom od njega su dobili standardnu razinu igre. Austin, Witten i Bryant pak mogu i moraju dati više, sad je pitanje tko je i koliko kriv – da li je stvarno Romo gori nego što mislimo, da li su Austin i Bryant više koncentrirani na slavu nego ne igru ili je pak za sve kriva koncepcija igre trenera? Odgovor će dati ovaj niz utakmica protiv limitiranih protivnika.

PASS DEFENSE – 6

Doslovno ovisi o jednom jedinom čovjeku, najboljem pass rusheru lige DeMarcusu Wareu.

TALENT – 7

QB 7, BR 10 (Bryantov potencijal je strašan, Witten je iskusni veteran i kralj sredine, a Austin kao treća opcija jasno ukazuje na bogatstvo kakvo priliči najvećim ekipama), PR 9 (Wareu nedostaje podrška), SP 2 (kao linija aktivni, ali neučinkoviti)

OSTALO – 6.6

Taktika trošenja dolara na zvijezde uglavnom znači da su specijalni timovi loši. Takav je i ovaj Dallasa. Slična stvar vrijedi i za O-linije, s tim da je primjetno kako ova Dallasa iz utakmice u utakmicu igra sve bolje i danas je respekta vrijedna skupina, posebice u trci. Nažalost, Cowboysi su ogroman novac bacili na Felixa Jonesa koji je totalni promašaj kao glavni trkač, tako da se tom prilikom ni taktika preplaćivanja nije pokazala uspješnom (ako ništa drugo, ozljeda Jonesa otvorila je vrata mladome Murrayu koji je u prvih par susreta odmah pokazao eksplozivni talent kakav je ovoj momčadi nedostajao). Štedljivost prilikom slaganja prve obrambene sedmorke nije dobrodošla, što je i razlog zbog kojega je obrana trke Boysa nikakva. Mladi Sean Lee, jedini LB vrijedan spomena, ozbiljnije se ozljedio i pitanje je kako će loša obrana funkcionirati bez ključnog čovjeka sredine.

UKUPNO: 6.8

Srećom po Boyse, sistem "stil ispred sadržaja" po kojem funkcioniraju bit će im dovoljan za uspjeh u preostalom dijelu sezone u kojem imaju smiješno lagan raspored. Međutim, na nastup u playoffu nakon godina neuspjeha još jednom će pričekati jer u međusobnim dvobojima s Giantsima i Eaglesima ipak nisu favoriti.

PROGNOZA PREDSEZONE: 8-8
PROGNOZA NAKON 4: 8-8
PROGNOZA NAKON 8: 10-6

14. (14) CINCINATTI BENGALS

E, ovo je iznenađenje. 49ersi su bolji od očekivanog, istina, ali nije problem objasniti njihove uspjehe ako uzmemo u obzir kontekst. Bengalsi nemaju lak raspored, nemaju ekstra talente, ali imaju tvrdu obranu, solidan napad i dovoljno karaktera da se nikada ne predaju i jednostavno ne dozvoljavaju slabijem protivniku šansu. To što su u stanju završiti susret također je jedna odlika koja ne ulazi u konačnu ocjenu, ali itekako doprinosi krajnjem rezultatu.

PASS OFFENSE – 5

Dva rookiea odrađuju sjajan posao, Andy Dalton ima upitnu ruku, ali sve nadoknađuje liderskim karakterom, dok je A.J. Green jednostavno fenomenalan.

PASS DEFENSE – 7

Uništavaju agresivnom igrom na liniji, s tim da im je najveća snaga ogroman broj podjednako dobrih tackleova i endova koje rotiraju, zbog čega su u stanju tijekom cijelog susreta održavati istu razinu pritiska. Pojedinačno solidni, ali kao momčad čvrsti kao kamen.

TALENT – 5

QB 5, BR 6 (Green ima fizikalije za postati novi Megatron, međutim pitanje je zašto ne koriste više talentiranog TE-a Greshama), PR 4 (Michael Johnson se nameće kao budući specijalist za pass rush, za sada ipak većinu posla odrađuje sredina linije), SP 5 (Leon Hall ostao je i dalje prvo ime danas solidne, a nekada briljantne zadnje linije)

OSTALO – 8.3

Ovdje se nalaze bitni razlozi njihovih uspjeha. Specijalni tim je gotovo bezgrešan, O-linija fantastična zbog čega je i Daltonu puno lakše, a i jedan ostarjeli razbijač bez eksplozivnosti poput Bensona tada može puno lakše odrađivati posao. Ipak, možda najveći plus se nalazi u srcu obrane, prednja sedmorka jednostavno ne dopušta razvijanje nikakve igre po zemlji. Upravo zbog toga su u stanju razbiti slabije protivnike koji po defaultu većinu napada baziraju na trci. Protiv sredine u kojoj se rotiraju Peko, Fanene, Sims i Atkins, dok im leđa čuvaju sjajni Maualuga i safety Crocker, nije lako razviti trku, a čim slabije momčadi natjerate da se koriste samo jednim aspektom igre (koji im očito ne leži, jer da imaju pas igru tada ne bi spadale u slabije), napravili ste posao.

UKUPNO: 6.3

Spoj iskusnih veterana i ratnika u obrani koji su prije dvije sezone pregazili jedne Patriotse u playoffu očito je trebao samo dozu svježe krvi u napadu da se u potpunosti razbudi. Sada je samo pitanje koliko će ova iskusna obrambena jezgra trajati dok Dalton i Green stasavaju.

PROGNOZA PREDSEZONE: 3-13
PROGNOZA NAKON 4: 6-10
PROGNOZA NAKON 8: 10-6

15. (12) BUFFALO BILLS

Korak naprijed je bio očekivan, ali Billsi su već sada respekta vrijedna momčad koja živi od sjajne igre O-linije.

PASS OFFENSE – 8

Ryan Fitzpatrick je dobar, ali još je bolji iza sjajne linije. Receiveri nisu ništa naročito, ali kada vam je glavni hvatač fenomenalni RB, onda je i to manje važno.

PASS DEFENSE – 4.5

Nemaju pass rush, ali sjajni secondary ih drži iznad vode. Također, rookie Marcell Dareus nametnuo se kao glavni pokretač svega na liniji i momak oko kojega se može slagati sjajna budućnost.

TALENT – 5.8

QB 7, BR 5 (Johnson je solidan, TE Chandler obećava, ali sve skupa je premalo), PR 1 (ono malo sackova što imaju skupili su praktički u jednoj jedinoj utakmici protiv Redskinsa kojima se kolo ranije raspala O-linija, inače bezopasni do bola, osim spomenutog Dareusa koji stiže biti svuda), SP 10 (George Wilson igra fantastičnu sezonu, sjajni safety svojim playmakerskim učinkom predvodi zadnju liniju koja nadoknađuje nepostojeći pass rush)

OSTALO – 7.6

Već smo spomenuli da je O-linija Billsa ove sezone najbolja u ligi, a to daje prostora sjajnom veteranu Fredu Jacksonu da osvaja prostor kako poželi, bilo probijanjem ili nakon pasa. Naravno, nije sve idealno, specijalni tim je bolno neučinkovit, a obrana trke zbog nedostatka poštenog LB-a opet ovisi o reakcijama Dareusa na crti i Wilsonovoj pribranosti u zadnjoj liniji.

UKUPNO: 6.5

Vezivanje za Fitzpatricka nije loš potez, čovjek sada praktički iza sebe ima cijelu sezonu tijekom koje je dokazao da je itekako u stanju funckionirati iza sjajne linije. Billsi konačno grade momčad sa smislom, imaju cijeli niz talentiranih mladih igrača na pozicijama koje su običnom promatraču nebitne, sada se pak treba posvetiti razvijanju i pronalaženju atleta koji se mogu koristiti u ulozi BR-a i PR-a.

PROGNOZA PREDSEZONE: 4-12
PROGNOZA NAKON 4: 6-10
PROGNOZA NAKON 8: 9-7

16. (17) ATLANTA FALCONS

Osrednja momčad se našla točno tamo gdje joj je mjesto, u sredini ljestvice.

PASS OFFENSE – 5.5

Osrednji QB, osrednje mete, iako je potencijal rookiea Jonesa neupitan.

PASS DEFENSE – 5.5

Odličan pritisak na liniji, ali i potpuni podbačaj pass rusha i secondarya.

TALENT – 4.5

QB 5, BR 7 (dobri stari Gonzalez još uvijek nosi većinu tereta, dok razvikani White i Jones ne briljiraju, uglavnom zbog manjkavosti Ryanove ruke), PR 3 (pustiti Babina u Eaglese i zamijeniti ga veteranom Edwardsom pokazalo se greškom, ali barem linija nešto odrađuje), SP 3 (Grimes se nametnuo kao najpouzdaniji bek, ali očit je nedostatak aktivnosti i kvalitete u zadnjoj liniji)

OSTALO – 8.3

Specijalni tim je odličan, a O-linija solidna. Imaju gomilu sjajnih trkača koje predvodi neuništivi veteran Turner, a možda najbolji dio momčadi uopće je sredina obrane koja fenomenalno zatvara trku protivnika. Za to su najzalužniji pouzdani linijaši i centralni LB Curtis Lofton koji je uz Michaela Turnera MVP momčadi ove sezone.

UKUPNO: 6

Jednu ozbiljniju ozljedu Turnera ili Loftona su udaljeni od toga da ih Panthersi preskoče u diviziji i više se ne osvrnu. Osrednjost im je upisana u gene.

PROGNOZA PREDSEZONE: 11-5
PROGNOZA NAKON 4: 7-9
PROGNOZA NAKON 8: 9-7

17. (20) CHICAGO BEARS

Rođenjem Lionsa, Bearsi su postali nebitni čak i u svojoj diviziji.

PASS OFFENSE – 4.5

Cutler ima sjajnu ruku, ali i manjkav um sklon kiksevima. Opet, obzirom na očajnu ponudu hvatača, teško ga je kriviti za išta pošto sam-samcat u suradnji sa sjajnim Forteovim all-round učinkom održava privid pas igre.

PASS DEFENSE – 4.5

Pass rush solidan, secondary nakrcan odbačenim veteranima koji igrama opravdavaju odluke bivših poslodavaca.

TALENT – 4.3

QB 6, BR 1 (apsolutna suša, da nije Fortea Cutler ne bi imao kome baciti loptu), PR 7 (dobri stari Peppers sam samcat odrađuje posao cijele momčadi), SP 3 (jedini član secondarya koji zaslužuje prolaznu ocjenu solidni je bek Moore)

OSTALO – 8

Specijalni tim je druga najveća snaga momčadi, ponajprije zahvaljujući fenomenalnom returneru Devinu Hesteru, možda najboljem svih vremena u tome što radi. Prva je, naravno, trkački učinak Matta Fortea, za koji čovjek zaslužuje još više pohvala zbog činjenice da ga odrađuje iza sumnjive O-linije (koja je još i dobra u trci obzirom na to koliko je kriminalna u čuvanju Cutlera). Međutim, čak ni takva O-linija ne može pokvariti činjenicu da su Bearsi zaslužili čiste desetke za Hestera, Fortea i obranu trke za koju se i dalje pouzdano brine veteran Brian Urlacher.

UKUPNO: 5.3

Čak ni fenomenalan učinak Fortea do kraja sezone i cijeli niz izvrsnih pojedinaca neće biti dovoljni dok su napad po zraku i obrana istoga na ovako niskim granama, odnosno dok se momčad slaže kao all-star roster umjesto kao momčad.

PROGNOZA PREDSEZONE: 7-9
PROGNOZA NAKON 4: 7-9
PROGNOZA NAKON 8: 8-8

18. (18) WASHINGTON REDSKINS

Znali smo da će igra QB-ova biti problem, ali raspad O-linije potencirao ga je do apsurdnih razmjera.

PASS OFFENSE – 3.5

Uz to što su Grossman i Beck potpuno nesposobni voditi NFL momčad, još im se ozljedio veteran Moss koji je bio glavni receiver. Što je loše, jer su i ovako sakati, a u jednu ruku je i dobro jer će većina lopti ići na Freda Davisa koji je ionako jedini član ovoga napada vrijedan spomena.

PASS DEFENSE – 7.5

Krenuli su furiozno u sezonu, ali su počeli padati u formi kako su stvari u momčadi počele postajati sve crnije i crnije.

TALENT – 5.9

QB 2.5, BR 9 (Fred Davis ima prvoklasne ruke obzirom da takvom lakoćom hvata lopte koje mu bacaju Grossman ili Beck), PR 8 (Orakpo igra standardno dobro, ali rookie Kerrigan ga više ne prati), SP 5 (Landry igra sezonu za zaborav, a ni Hall nije pokazao ništa od svog playmakerskog potencijala)

OSTALO – 6.1

Specijalni tim je solidan i pouzdan, što je dobra stvar ako ste Redskinsi jer pouzdanost i stabilnost nisu česte riječi u ovom klubu. O-linija je uvijek bila klimava, ali nakon ovog niza ozljeda postala je katastrofalna. Trka je bila neučinkovita i dok je prvi RB Hightower bio zdrav, bez njega će pasti na još niže grane. Ipak, kao i obrana pasa, i obrana trke je poprilično kvalitetna zahvaljujući centralnom LB-u veteranu Fletcheru.

UKUPNO: 5.8

Potencijalno šampionska obrana u paru s diletantskim napadom. Pitanje je samo što će se dogoditi prije, hoće li uprava skrpati napad i učiniti ga barem solidnim, ili će se obrana raspasti. Obzirom da su u pitanju Redskinsi, hendikep stavljam na ovo drugo.

PROGNOZA PREDSEZONE: 5-11
PROGNOZA NAKON 4: 8-8
PROGNOZA NAKON 8: 7-9

19. (22) KANSAS CITY CHIEFS

U sezonu su krenuli bez prvog receivera, u prvoj utakmici ostali su bez jednog od važnijih obrambenih playmakera, a zatim su ostali i bez najboljeg trkača i uopće igrača, svi smo ih otpisali, a oni se i dalje ne daju, ne žele biti užasno loši, već samo užasno prosječni.

PASS OFFENSE – 2

Cassel uživa jer je ovo valjda jedina momčad u ligi u kojoj može proživljavati svoje srednjoškolske fantazije, ali činjenica je da ove sezone ima možda i bolji korpus receivera nego lani kada su ušli u playoff.

PASS DEFENSE – 4.5

Na granici toga da postane solidna i respektabilna u cjelosti.

TALENT – 6

QB 3, BR 4 (Bowe je solidno krilo, ali najviše intrigira pojava mladog Baldwina koji ima fizikalije za ulogu BR-a), PR 9 (Hali je genijalac, ali kao i svi genijalci i on je usamljen i neshvaćen), SP 9 (Brandon Flowers se nametnuo kao prvi playmaker u obrani nakon ozljede Berrya, sjajni CB briljira i prava je šteta što Berry nije tu jer bi s njima dvojicom ovaj secondary bio granično savršen)

OSTALO – 7.1

Specijalni tim je dobar, O-linija pouzdana, trka odrađuje svoje čak i bez Charlesa, a jedini slabiji dio ostatka momčadi je obrambena linija kroz koju se itekako da izvesti opasno trčanje.

UKUPNO: 4.9

Za njih je najvažnije razviti još ponekog pojedinca kojem će dogodine priključiti Berrya, Charlesa i TE-a Moeakia. A ne bi bilo zgorega naći i boljeg QB-a od Cassela.

PROGNOZA PREDSEZONE: 6-10
PROGNOZA NAKON 4: 3-13
PROGNOZA NAKON 8: 7-9

20. (16) CAROLINA PANTHERS

Puno važnije od nesretnih poraza ili činjenice da će score na kraju sezone biti negativan je to što su u Newtonu dobili franšizu. U biti, to je jedino važno.

PASS OFFENSE – 8.5

Newton je oživio Smitha, Olsena i Shockeya. Newton je zombie master.

PASS DEFENSE – 3.5

Nije učinkovita, ali ima potencijal.

TALENT – 6.8

QB 8, BR 7 (velike mete Olsen i Shockey u sredini, brzanac Smith na krilu, a dogodine mogu slobodno tražiti rasno visoko krilo u prvoj rundi i eto im šampionske rotacije), PR 8 (kao momčad moraju još puno učiti, ali Charles Johnson je mladi as koji će dogodine eksplodirati), SP 4 (nema playmakera, ali ima cijeli niz mladih igrača koji obećavaju)

OSTALO – 5.8

Specijalni tim im je valjda najgori u ligi, a u njegove očajne rezultate se uklopio čak i jedan pouzdani kicker kakav je Olindo Mare, koji je u prethodnom kolu promašio zicer za moguću pobjedu. O-linija je dobra, ali teško je reći koliko dobra obzirom da Newton čuva sam sebe radom nogu. Nekada razvikani trkači Panthersa danas su roba za otpad, ali sam Newton svojim potezima i gomilom TD-ova drži ovaj segment igre na visokoj razini. Ozljeda Jona Beasona dovela je do rupe u obrani trke koju je teško zakrpati obzirom da je Beason u sredini obrane bio gotovo pa učinkovit koliko je Newton u napadu.

UKUPNO: 6.2

Momčad koja već sada ima spremno sve što je potrebno za put prema vrhu. Dogodine, sa zdravim Beasonom, godinu iskusnijim Newtonom i Johnsonom koji tek dolazi u napon snage, mogu ciljati na skidanje Saintsa. Falconse bi skinuli već i ove godine da nije poprilično zeznutog rasporeda u ovom drugom dijelu sezone.

PROGNOZA PREDSEZONE: 5-11
PROGNOZA NAKON 4: 8-8
PROGNOZA NAKON 8: 6-10

21. (19) TENNESSEE TITANS

Na trenutak se učinilo da bi se mogli boriti za vrh divizije s Texansima, a onda je Chris Johnson nestao (odnosno, uopće se nije ni pojavio), a s njim i snovi Titansa o uspješnoj sezoni.

PASS OFFENSE – 7

Solidni veteran Hasselbeck iza solidne linije odrađuje solidan posao.

PASS DEFENSE – 4

Nemaju talenta za išta više od guranja na liniji.

TALENT – 4.5

QB 5, BR 6 (Jared Cook je najbolji TE o kojem nitko ne priča, momak se nametnuo kao prvo ime napada, a Nate Washington krpa nedostatak asa kakav je Kenny Britt, potencijalni superstar koji se ozljedio na samom startu sezone), PR 3, SP 4

OSTALO – 6

O-linija je već godinama najbolji dio ekipe, tako je i ove godine, stoga ne pušim priče da je i ona djelomično odgovorna za katastrofalnu igru Chrisa Johnsona. Čovjek je jednostavno gotov, danas je pročitana knjiga, a nakon što je došao do novca izgleda više nema ni motiva. Igrati bez ikakvog učinka trke nije lako, ali za utjehu Titansima ostaju činjenice da imaju dobar specijalni tim i da je obrana trke solidna zahvaljujući pouzdanom centralnom LB-u Barrettu Ruudu.

UKUPNO: 5.4

Ove godine su izbjegli rebuilding, ali obzirom na ozljedu prvog receivera, promašaj s potpisivanjem Johnsona i činjenicu da je Hasselbeck pred mirovinom, možda bi bilo bolje da nisu.

PROGNOZA PREDSEZONE: 4-12
PROGNOZA NAKON 4: 8-8
PROGNOZA NAKON 8: 6-10

22. (21) CLEVELAND BROWNS

Očekivalo se da naprave korak naprijed, međutim izgleda da će na kraju sezone rezultat biti bolji od izvedbe. Drugim riječima, Brownsi su i dalje loša momčad, ali maskirat će to scoreom kojega mogu zahvaliti laganom rasporedu.

PASS OFFENSE – 3.5

McCoy nema ruku niti za dati poštenu peticu, a više iskoristivih krila ima u Kosovskom Ratnom Vazduhoplovstvu.

PASS DEFENSE – 7.5

Najbolji dio ekipe zahvaljući prije svega sjajnoj liniji i konstantnom pritisku kojega generira.

TALENT – 2.8

QB 4, BR 1, PR 4, SP 1

OSTALO – 5.9

Specijalni tim nekada je bio zaštitni znak momčadi, danas je dio sveopćeg sivila. O-linija je OK, ali nedostatak poštenih trkača čini taj podatak nebitnim. Ipak, da nije sve tako loše pokazuje dobar učinak obrane trke, za što je najzalužniji centralni tackle Athyba Rubin, danas možda jedini član Brownsa vrijedan spomena.

UKUPNO: 4.9

PROGNOZA PREDSEZONE: 7-9
PROGNOZA NAKON 4: 5-11
PROGNOZA NAKON 8: 6-10

23. (24) JACKSONVILLE JAGUARS

Činjenica da Jagsi dolaze do pobjeda s ovakvom pas igrom ravna je osvajanju medalje u bacanju koplja koristeći samo zube.

PASS OFFENSE – 1

Jer, igrati s ovakvo lošim QB-evima i krilima ravno je ne-imanju ruku.

PASS DEFENSE – 7.5

A ovo je jedan od glavnih razloga zašto nisu kanta za napucavanje.

TALENT – 3.5

QB 2, BR 1 (šteta što tight end Mercedes Lewis ne može bacati loptu sam sebi, ovako imaš osjećaj da mali Gabbert uopće nije svjestan da čovjek postoji), PR 5 (linija je agresivna, a prvo ime na njoj je Jeremy Mincey), SP 5 (momčadski čvrst učinak uz istaknutu rolu safetya Dwighta Lowerya)

OSTALO – 6.9

Specijalni tim i O-linija nisu dobri, to je činjenica, ali zato je trka na čelu s vječnim MJ Drewom pouzdana kao uvijek. Ipak, od svega je najbolja obrana trke koju predvodi LB Paul Posluszny.

UKUPNO: 4.7

Rebuilding je počeo, a hoće li završiti u Los Angelesu puno je važnije pitanje od onoga kada će završiti, obzirom da Gabbert očito nije odgovor na QB-u.

PROGNOZA PREDSEZONE: 5-11
PROGNOZA NAKON 4: 3-13
PROGNOZA NAKON 8: 6-10

24. (25) OAKLAND RAIDERS

Raidersi nisu toliko loši koliko većina ljudi misli, ali nisu ni toliko dobri koliko sami misle da jesu. Tako to biva kada momčad poprimi mentalitet vlasnika, makar on bio i pokojni.

PASS OFFENSE – 4

Pod Campbellom su bar izbjegavali kobne pogreške, pod Palmerom će izgubljenih lopti biti na sve strane.

PASS DEFENSE – 2.5

Vole se smatrati opasnom momčadi, a pass rush im je oštar poput bebine guze.

TALENT – 2.5

QB 4 (samo zato što posoji šansa da se Campbell vrati do kraja sezone, inače i manje zbog Palmera), BR 1 (gomila osrednjih, brzih i niskih krila koja ne služe ničemu u sredini terena niti u end zoni), PR 3 (sjajni linijaš Seymour ne može sve sam, ali vraški se trudi), SP 2 (ako ste se pitali kako su nadoknadili učinak Asomughe, odgovor je – nikako)

OSTALO – 9.3

E, ovdje se ima o čemu pričati. Dvojac McFadden-Bush najbolja je kombinacija RB-a u NFL-u. Obrambena sedmorka predvođena Seymourom na liniji, McClainom i Wimbleyom iza linije te Branchem kao osiguračem među najboljima je u zaustavljanju trke u NFL-u (ili bi bolje bilo reći da se takvim činio dok ih noćas nije izneredio Tebow). Specijalni tim sa sjajnim returnerom Fordom, pouzdanim kickerom Janikowskim i valjda najboljim punterom u ligi Lechlerom također je pri samom vrhu NFL-a. O-linija je izrasla u jednu od najčvrščih u ligi, bilo da se radi o čuvanju QB-a ili probijanju. Sve ovo je dokaz da je Al Davis itekako znao kako se slaže momčad, ali jednostavno nije pogodio s QB-om i BR-om na draftu, niti je pronašao rasnog PR-a. Samo to.

UKUPNO: 4.6

Smiješno je što su sve dali za Palmera, jer možda se upravo u ta dva picka prve runde krilo ono što im nedostaje, talentirani QB, tight end ili pass rusher. Najgore od svega, nastavi li Palmer tamo gdje je stao prošle godine, mogli bi ga maknuti prije kraja sezone i vratiti Campbella, a to bi značilo da su se odrekli pickova nizašto. E, to bi bilo tako Raidersovski, pardon Davisovski.

PROGNOZA PREDSEZONE: 4-12
PROGNOZA NAKON 4: 8-8
PROGNOZA NAKON 8: 6-10

25. (23) TAMPA BAY BUCCANERS

Lani je sjajno izdanje Josha Freemana zamaskiralo činjenicu da je ovo loša momčad. Ove sezone Freeman ne igra svemirski i sve maske su pale.

PASS OFFENSE – 5.5

Obzirom na manjak opcija, Freeman još i dobro igra.

PASS DEFENSE – 2

Učinkovita kao Radmanove tablete za dug i zdrav život.

TALENT – 3.5

QB 6, BR 1, PR 1, SP 6 (Talib i Barber na bokovima jedine su dvije svjetle točke obrane)

OSTALO – 7.8

Dobar specijalni tim i odlična O-linija koja je u stanju čuvati Freemana i probijati se, bez obzira na to igra li prvi trkač Blount ili ne, dobre su strane Bucsa. Doduše, Blount je u stanju bljesnuti, ali ne radi se o vrhunskom RB-u oko kojega možeš nešto graditi. Također, obrana trke je daleko od vrhunske, nitko se ne nameće kao lider u sredini.

UKUPNO: 4.7

Momčad tanka kao papir koja je zavarala lanjskim scoreom. Lagani raspored i Freemanova herojstva prikazali su ih puno boljima nego što jesu, međutim čim se raspored pojačao i čim se Freeman spustio na zemlju, istina je isplivala na površinu, crna i ružna poput drekeca. Bucsi jednostavno još nisu gotovi s rebuildingom, iako ih može veseliti da u Freemanu imaju riješeno ono najvažnije.

PROGNOZA PREDSEZONE: 9-7
PROGNOZA NAKON 4: 7-9
PROGNOZA NAKON 8: 5-11

26. (27) MINNESOTA VIKINGS

Donedavno šampionska momčad zadržala je neke crte vhunske ekipe, ali pas igra zahtijeva ozbiljan tretman.

PASS OFFENSE – 2

Ponder nakon dvije utakmice izgleda kao pun pogodak, pričekajmo kraj sezone prije nego otvorimo šampanjac. Jer, ako ovoj ligi išta treba, to je više kompetentnih QB-ova.

PASS DEFENSE – 1.5

Jadni Allen je usamljeniji od poštenog čovjeka na izbornim listićima predstojećih nam izbora.

TALENT – 4.5

QB 6, BR 1 (trenutno vlada pustoš, iako Ponder izgleda kao netko tko bi fizički dominantne mete poput Jenkinsa i Shiancoea mogao dići na solidnu razinu), PR 10 (koliko je Allen usamljen najbolje govori činjenica da usprkos njegovom učinku vrijednom ocjene deset, momčad ne može dobiti više od 1.5), SP 1 (gomila prolaznika)

OSTALO – 8.4

Specijalni tim je odličan, trka je najbolja u ligi zahvaljujući pogodite kome, a impresivan je i učinak sredine obrane u zaustavljanju trke (kvalitetna igra na liniji, plus sjajan učinak LB-a Greenwaya). Problem je pak loša O-linija. Adrian Peterson je ne treba da bi odrađivao posao, ali jednom Ponderu bi itekako dobro došla.

UKUPNO: 4.1

Uspije li Ponder brzo izrasti u pouzdanu opciju, možda stignu iskoristiti ovih par godina vrhunskog učinka što ih je preostalo Petersonu i Allenu.

PROGNOZA PREDSEZONE: 8-8
PROGNOZA NAKON 4: 4-12
PROGNOZA NAKON 8: 5-11

27. (26) SEATTLE SEAHAWKS

Nemaju talenta, ali itekako su čvrsti, posebice u obrani trke i čuvanju sredine. U obrani općenito u ničemu nisu sjajni, ali ni katastrofalni.

PASS OFFENSE – 3

Obzirom na činjenicu da nemaju QB-a niti receivere, do sada su ostvarili solidne rezultate.

PASS DEFENSE – 4

Obzirom na to da nemaju poštenog pass rushera, za sada su ostavili solidan dojam.

TALENT – 4

QB 3, BR 2 (dovođenje Millera i Ricea pokazalo se totalnim promašajem, iako ih ne treba otpisati dok ih ne vidimo u akciji s pravim QB-om), PR 5 (veteran Clemons se nametnuo kao solidna opcija u ovoj drugoj četvrtini sezone), SP 6 (mladi Chancelor izgleda kao safety budućnosti)

OSTALO – 5.7

Specijalni tim ih je lani praktički doveo do playoffa, ove godine pak igra očajno, što je najbolji pokazatelj da bazirati uspjeh na ovom segmentu igre nije garancija ničega. U svjetlu budućnost O-linije se kunu, ali trenutno ona ne pokazuje ništa. Trka je nepostojeća te se postavlja pitanje kako ova momčad uopće dolazi u situacije za zabiti nešto. Jedini plus ide obrani trke na čelu s odličnim zapovjednikom obrane Davidom Hawtorneom.

UKUPNO: 4.2

Ako ništa drugo, treba im čestitati što iz ovog minimuma talenta kojeg imaju izvlače maksimum.

PROGNOZA PREDSEZONE: 4-12
PROGNOZA NAKON 4: 3-13
PROGNOZA NAKON 8: 3-13

28. (28) ST. LOUIS RAMS

Krvnički raspored ih nije mazio, a nisu ni ozljede. Sve skupa pak nije uspijelo sakriti činjenicu da Ramsi imaju budućnost.

PASS OFFENSE – 1

Bradford je nazadovao nakon solidne prve godine, ali obzirom na očajne mete i kriminalnu O-liniju, može biti sretan što će sezonu završiti živ.

PASS DEFENSE – 5

Chris Long je zvijer, pitajte samo Saintse protiv kojih je podsjetio na najbolje partije Claya Matthewsa. I onda se netko pita da li je pass rush stvarno toliko bitan, a imaš tog jednog jedinog čovjeka koji napad za napadom zaustavlja svaki pokušaj protivnika sam samcat stalnim pritiskom na QB-a.

TALENT – 4

QB 6, BR 1, PR 8 (Chris Long!), SP 1

OSTALO – 5.7

Među svim ostalim igračima u obrani jedini vrijedan spomena je Laurinaitis, centralni LB koji malčice popravlja dojam obrane trke u kojoj su Ramsi očajni. O-linija je loša u branjenju pasa, ali odrađuje solidan posao u trci, gdje pomaže uvijek pouzdanom veterano Jacksonu. Specijalni tim je također vrlo solidan.

UKUPNO: 3.9

Ovaj prvi dio sezone je bio potpuno čistilište, nakon kojega će ova momčad biti samo bolja. Sada barem znaju da moraju itekako puno raditi u obrani i na izgradnji linija, ali isto tako znaju da imaju solidne playmakere za ubuduće.

PROGNOZA PREDSEZONE: 4-12
PROGNOZA NAKON 4: 4-12
PROGNOZA NAKON 8: 3-13

29. (29) ARIZONA CARDINALS

Valjda će se nakon još jedne katastrofalne sezone pomiriti s time da su vremena ove generacije prošla i da je vrijeme za rebuilding.

PASS OFFENSE – 2.5

Kevin Kolb je gori nego smo mogli i zamisliti.

PASS DEFENSE – 1

Nije viđena ove sezone u Arizoni. Sunsi prema njima djeluju kao Rileyevi Knicksi.

TALENT – 3.3

QB 3, BR 5 (Fitzgerald izvlači maksimum iz svake situacije, ali samo je Kolb kriv zbog minimalne iskorištenosti pouzdanih opcija u sredini kao što su veterani Heap i King), PR 3 (Calais Campbell je sam i očito ne tako dobar kakvim se činio dok je veteran Dockett bio u naponu snage), SP 2 (secondary koji se smatra najgorim u NFL-u možda ne bi bio toliko loš da prednja sedmorka stvara ikakav pritisak)

OSTALO – 6.7

Ako i dođu do koje neočekivane pobjede ove sezone, bit će to zbog sjajnih specijalaca i odlične forme veterana Wellsa koji u sjeni katastrofe zvane Kolb lagano odrađuje izvrstan trkački posao. O-linija je loša, slično kao i branjenje trke koje ne brani ništa.

UKUPNO: 3.4

Nešto mi govori da će Cardinalsi i u budućnosti često boraviti na ovim niskim pozicijama prilikom sličnih osvrta.

PROGNOZA PREDSEZONE: 6-10
PROGNOZA NAKON 4: 5-11
PROGNOZA NAKON 8: 3-13

30. (30) DENVER BRONCOS

Možda možemo ovu franšizu proglasiti neozbiljnom zbog odluke da momčad daju u ruke Tebowu, što je valjda ekvivalent tome da u formulu 1 sjedneš Steviea Wondera, ali može ih se razumjeti iz dva razloga – gomila poraza znači da će na šanse da se na draftu dokopaju pravog QB-a biti veće, a i nije problem trpiti Tebowa kada pola stadiona nosi dres s njegovim imenom.

PASS OFFENSE – 1

Nema ga, ali zato možete vidjeti gomilu srednjoškolskih i sveučilišnih akcija.

PASS DEFENSE – 3

Razočaranje jer se puno više očekivalo od razvikanog rookiea Millera i nekoć briljantnog veterana Dumervilea.

TALENT – 2.8

QB 1, BR 2 (treba biti iskren i reći da Tebow baš i nema poštenih opcija, iako Decker i Fells djeluju zanimljivo gledajući fizikalije), PR 7 (Miller je buduća zvijezda, ali ove godine mu titulu obrambenog rookiea godine ipak uzima Aldon Smith iz Ninersa, dok je Dumervileov nestanak tema za X-files, čovjeka su ozljede iz najboljeg pass rushera u ligi u samo dvije godine pretvorile u nulu), SP 1

OSTALO – 6.7

Dobar specijalni tim, posebice uvijek pouzdan kicker Prater, svjetla su točka Broncosa. O-linija im je u komadima, trkači su drugorazredni iako ih prisustvo Tebowa stavlja u bolje pozicije obzirom da je on sam izuzetan trkač, a poprilično dobro brane trku zahvaljujući paru mladih centralnih linebackera.

UKUPNO: 3.4

Nemaju puno talenta, ali nakon još jednog dobrog drafta stvari bi mogle biti puno bolje. A da dobro draftaju pobrinut će se dobri Tebow.

PROGNOZA PREDSEZONE: 5-11
PROGNOZA NAKON 4: 5-11
PROGNOZA NAKON 8: 3-13

31. (31) MIAMI DOLPHINS

Ako se ikada ikoga moglo optužiti za tankiranje, onda su to Dolphinsi koji gube utakmice na najblesavije moguće načine kakvih se ne bi posramili ni Chargersi. To što su na početku svake utakmice u igri dovoljno govori da ova momčad ima talenta, ali ono čega nema je vodstvo. I to ne samo da ga nema na terenu, već nedostaje i pored terena, nema ga ni na tribinama, a niti u uredima.

PASS OFFENSE – 2

Henne i Marshall dokazano mogu bolje, ali očito su i oni digli ruke od sezone čim je počela. Obzirom da je sada sve u rukama vječnog back-upa Moorea, ostati u igri bit će još teže.

PASS DEFENSE – 1.5

Nedopustivo loše igraju obzirom na opcije.

TALENT – 3

QB 2, BR 3 (Fasano je iskoristiv TE, šteta što ga nema tko koristiti, a Marshall jeste vječni upitnik, ali talentom i fizikalijama je dokazano u stanju dominirati utakmicom), PR 6 (Cameron Wake se budi nakon očajnog starta), SP 1 (najveće razočaranje i najveći razlog glupih poraza, neobjašnjiv je pad razine igre dokazanih CB-ova kao što su Smith i Davis)

OSTALO – 6.5

Specijalni tim je solidan, a trkački talent oskudan, ali sposoban bljesnuti (posebice rookie Thomas, dok je skupo plaćeni Bush prije svega bitan za razbijanje ritma zbog kvalitete u pas igri). Najbolji dio momčadi ipak je O-linija, koja se u probijanju u stanju nositi sa svima, ali kako je ova sezona Dolphinsa totalno otkačena, tako je i prigodno da ta u jednom segmentu igre odlična linija ove godine jednostavno nije u stanju zaštiti QB-a. Tako da uloga najboljeg dijela momčadi pripada ekipi zaduženoj za obranu trke i kontrolu sredine, dakle centralnom LB-u Dansbyu i safetyu Bellu. Čestitam.

UKUPNO: 3.3

Phinsi trenutno jesu loši, ali paradoks svega je da se na rosteru nalazi toliko kvalitetnih igrača da već dogodine, uz pravo pojačanje na QB-u, mogu računati na povratak u svoje osrednje vode (a da paradoks bude još veći, pobjede poput ove noćašnje protiv Chiefsa u tome im ne pomažu jer ova franšiza definitivno zaslužuje vrhunskog QB-a kakav je budući prvi pick drafta Andrew Luck). Uz dovođenje novih talenata, moraju na svim razinama promijeniti pristup i umjesto krpanja i kupovine posvetiti se izgradnji i stvaranju igre.

PROGNOZA PREDSEZONE: 7-9
PROGNOZA NAKON 4: 4-12
PROGNOZA NAKON 8: 1-15

32. (32) INDIANAPOLIS COLTS

Ovako očajne igre mogu se objasniti samo na dva načina. Ili je Manning bio toliko dobar da je uspijevao maskirati sve rupe ove momčadi, ili tako žestoko tankiraju u nadi da će na draftu pokupiti nekog novog Manninga.

PASS OFFENSE – 2

Jadno.

PASS DEFENSE – 2

Jadnije.

TALENT – 2.8

QB 2, BR 1 (nije lako bez QB-a, ali očajne igra nekada pouzdanih Clarka i Waynea jasno govore da je Peyton od mekanih igrača bio u stanju napraviti zvijezde), PR 5 (e, ovo ne može objasniti ni izostanak Manninga, Freeney i Mathis ne bi smjeli biti ovako tihi i prosječni bez obzira tko igrao u napadu), SP 3 (Bethea je još uvijek dobar safety, ali nema s kime igrati)

OSTALO – 5

Ovo je možda najbolniji pokazatelj nesposobnosti Coltsa. Prvo, specijalni tim je užasan, a takav je zato što ga godinama krcaju jeftinim igračima zanemarujući činjenicu da je upravo izvedba ovog dijela momčadi često razlika između pobjede i poraza. Obrana trke pokazuje povijesnu nesposobnost i bez ikakve konkurencije je najgora u NFL-u. Kako za braniti trku treba prije svega imati volju bacati se u noge trkačima, jasno je kako nije samo problem u manjku talenta, već u potpunom nedostaku želje. Ništa bolji nisu ni trkači, Coltsi su godinama birali prosječne ili ispodprosječne talente koji ove godine podnošljivim čini samo jedna stvar – odlična igra O-linije. U biti, jedino u čemu su Coltsi bolji od igre O-linije u trci je igra iste te O-linije u obrani QB-a. A razlog zašto je O-linija jedini dio momčadi koji se nije predao ima ime i prezime – Jeff Saturday. Sjajni centar i Manningova desna ruka na terenu previše je ponosno stvorenje da se samo tako preda, ali je žalosno da takav car igra jednu od zadnjih sezona briljantne karijere u ovakvom kontekstu.

UKUPNO: 3

Bez konkurencije najgora momčad lige ove sezone. U biti, toliko su loši da je upitno može li im pomoći jedan draft, bez obzira koga sve na njemu izaberu.

PROGNOZA PREDSEZONE: 9-7
PROGNOZA NAKON 4: 3-13
PROGNOZA NAKON 8: 0-16

6Jan/1133

NEW YEAR POWER RANKINGS

Posted by Gee_Spot

Više od dva mjeseca igre su iza nas, što znači da je sazrelo vrijeme za power rankingse koji će odvojiti žito od kukolja. Sve je jasno, ostaje samo mogućnost nekakvog ludog tradea u stilu Orlanda pa da se radikalno pomakne raspored snaga. Doduše, možda će neke moje odluke izazvati negodovanje, ali trudit će se objasniti ih što je moguće detaljnije. Zanimljivost ovih rankingsa je što krećem od kraja, radi napetosti, ali i zato što mi se ne da previše zadržavati na ekipama koje su mislima već u budućnosti.

NAJGORA EKIPA U LIGI I ŠIRE

30. ukupno (15. u konferenciji) CLEVELAND

Bez pardona najgora momčad lige, to je danas valjda svima jasno. Sve one priče o ponosnom rosteru pale su u vodu pored izostanka vizije na svim razinama. Vlasnik i uprava nemaju pojma kada i kako okrenuti novu stranicu (čak se priča o tradeovima za neke veterane kako bi se pomoglo momčadi, što govori da ovi ljudi pojma nemaju o tome kako NBA uopće funkcionira), trener nema pojma kako posložiti i motivirati momčad, a sama ekipa nema ni talenta ni motiva za ičim. Svi su dobro plaćeni veterani, luzeri, kojima ne treba ni novca ni pobjeda. Samo im treba ljeto da što prije zaborave ovu katastrofalnu sezonu koja će donijeti još na desetak gaženja.

SKORO PA JEDNAKO UŽASNI KAO CLEVELAND

29. (14.) DETROIT

Jedino što ima manje smisla od ovoga nakaradno posloženog rostera je upornost kojom Dumars odbija promjene te činjenica da nemaju ni talenta na koji se mogu osloniti ni ugovore koje mogu nuditi uokolo kako bi si olakšali buduće trošenje. Srećom, imaju nešto talenta pa mogu ostaviti Cavse iza sebe.

28. (13.) WASHINGTON

Najgori trener lige i najgora kemija u svlačionici nisu dovoljni da ih gurnemo još niže. Jer, u Johnu Wallu imaju talent koji garantira bolju budućnost. To nije mala stvar.

27. (12.) NEW JERSEY

Avery Johnson donio je sistem u obranu, ali je ubio ono malo života u Harrisu i Lopezu, a prijeti to napraviti i Favorsu, i to prije nego je čudu od djeteta život uopće i počeo. Možda nemam na osnovu čega donositi takve sudove, ali bojim se da sav ovaj potencijal ne propadne dok Prokhorov ne shvati da Johnson nije učitelj.

26. (15.) SACRAMENTO

Slična situacija je i u Kingsima, dva sjajna mlada talenta, solidna pratnja uokolo i trener koji gubi konce (ili ih je potpuno izgubio). Za razliku od dobričina kakvi su Lopez i Harris, Kingsi svoju budućnost grade na dva bandita poput Evansa i Cousinsa, ali kriviti njihove karaktera za to što momčad pojma nema što radi na oba kraja terena pretjerano je.

SKORO PA JEDNAKO UŽASNI KAO ŠTO SU OVI ŠTO SU UMALO KAO CLEVELAND

25. (11.) CHARLOTTE

Oni konačno mogu disati zahvaljući slobodi koju donosi promjena trenera. Ali, bit će to kratki predah, jer manjak talenta neće tek tako nestati. Problemi s ozljedama Geralda Wallacea ne pomažu, ali barem se pokazuje da Augustin može biti startni play te da u Captainu Jacku još ima vatre. Sad još samo da nekoga od veterana zamijene za neki pick ili nešto prostora na salary capu, jer inače sezona neće imati nikakvog smisla.

24. (10.) TORONTO

Kad od nekoga ništa ne očekuješ, svaki pozitivan potez izgleda duplo bolji. Raptorsi su ove godine odradili dvije važne stvari. Prvo, riješili su se barem jednog očajnog ugovora (Turkoglu) te jednog nepotrebnog (Jack), olakšavši si tako barem malo platnu situaciju (uspiju li još nekome utopiti Calderona na konju su). Drugo, za razliku od mnogih ekipa koje su ostavili iza sebe, barem svaku večer dolaze na posao i bore se, ma kako sakati i jednodimenzionalni bili. Respect.

23. (14.) MINNESOTA

Kevin Love je zvijer kakvu ima malo tko, drži ovu nesretnu momčad iznad vode. Međutim, izgleda da je i Beasley nešto više od odličnog strijelca, izgleda da je čovjek strijelac kakav se ne rađa često. Šut s poludistance mu uporno ostaje u suludo visokim sferama u kojima obitavaju samo najveći, a sve češće protivnike lomi i ulazima. Kad dodaš da je Rambis postavio kakav-takav sistem i da imaju barem hrpu igrača zadatka u rotaciji, ispada da će u ovom daljem dijelu sezone debelo nadmašiti dosadašnji score.

SREDNJA ŽALOST NA ZAPADU KOJA NE IDE NIGDJE MEETS SREDNJA ŽALOST NA ISTOKU KOJA SE BORI ZA SEDMU I OSMU POZICIJU PLAYOFFA

22. (13.) PHOENIX

Znam, znam, govorio sam kako se nikada ne treba kladiti protiv momčadi koju vodi Nash. Ali, kako misliti išta dobro o Sunsima nakon što ih jednom vidite u akciji? Nekada tečni i revolucionarni napad postao je tek obični run and gun Nelsonova tipa, a pristup ove momčadi u obrani i uopće igri je kriminalan. Ne kažem da je nemoguće da Nash i Hill to nekako promijene, klupa će biti dovoljno duga i svježa za drugi dio sezone, ali ovo što su do sada pokazivali na razini je rasne lutrijske momčadi.

21. (9.) MILWAUKEE

Opravdanje za loše igre donekle leži u ozljedama Boguta i Jenningsa, ali kad staviš na stranu sve one očajne ugovore koje su podijelili ovoga ljeta i činjenicu da nisu u stanju zabiti nikome osim ako Bogut ne odigra kao Nadčovjek (ili ako se Boykins ne vrati na vrijeme iz zemlje patuljaka), ispada da ih karma s razlogom muči. Toliko loših odluka oko slaganja rostera ne zaslužuje playoff, ma kako se trudili u obrani.

20. (12.) MEMPHIS

U svemu nekako solidni, u ničemu posebni. Gasol i Randolph pod košem, a opet ne mogu nadskakati nikoga. Conley se dokazao kao play, lopta kruži, a opet se muče pronaći pozicije za lagani šut. Toliko atleta i talenta, a ništa više od golog prosjeka. Kao, nekakva su klapa, a onda se Allen i Mayo potuku oko karata. Plus, cijela priča oko Mayoa začin je ove sezone, taman što smo pomislili da se čovjek sprema postati rasni all-round bek-šuter kakav uvijek dobro dođe, on se pokaže kao tipični uličar (kao kakav je i najavljivan). Nema ovdje ničega playoffa vrijednog, čak ni usprkos svom Gasolovom talentu, Zachovom znoju i Gayevim brojkama.

19. (11.) GOLDEN STATE

Ma neću uopće spominjati klupu, već samo ovo - da su zdravi Lee, Biedrins i Curry, ova momčad bi se usprkos svim manama borila za playoff. Ellis je fantastičan, a trener Smart je stvarno smart - iako dobar dio vremena izgledaju kao lutrijska banda, kada su kompletni Warriorsi igraju iznenađujuće efikasno i u napadu i u obrani (posebice to fascinantno izgleda pratiti nakon godina Nelsonovog ničega). Upravo taj pomak u obrani je garancija da ovu jezgru vrlo brzo čeka korak naprijed, možda već i iduće sezone. I da, ovo kako igra Dorell Wright je van pameti. Je, lako je nabijati statistiku u lošoj momčadi kada imaš 40 minuta na raspolaganju, ali njegov all-round učinak je upravo ono što svako pravo malo krilo treba odraditi. Danny Granger light. Dobili su još jednu kockicu budućeg mozaika.

18. (8.) INDIANA

Pročitali su ih, udvajanjem Hibberta i ostavljanjem prostora bekovima protivnici su im presjekli tečnost koju su imali u napadu. Ali, dobar skok i čvrsta obrana i dalje su tu, a Danny Granger opet preuzima sve u svoje ruke. Zvuči poprilično bezveze, ali na ovakvom Istoku vjerovatno bude dovoljno. Granger ili Bogut, pitanje je sad.

17. (10.) LOS ANGELES

Makni Vinniea, karmičko prokletstvo koje izaziva Sterling, daj im zdravlja i evo ti playoff momčadi. Već sada. Blake Griffin je ljudski yo-yo, apsolutno čudo prirode koje treba gledati i gledati i uživati dok možemo. Dodaj mu sjajnog Erica Gordona koji možda nije onako čisti šuter kakvim smo ga smatrali, ali koji zna ubaciti na sve moguće načine, fascinira brzinom nogu i odluka koje donosi s loptom, i eto ti jezgre sjajne momčadi. Plus, gdje su sve ove mlade snage koje zahvaljujući minutama stasavaju iz dana u dan. Clippersi imaju budućnost, definitivno, ali tako malo im fali da imaju i sadašnjost.

16. (9.) PORTLAND

Previše su toga doživjeli da bi se izvukli iz lutrije ove sezone. Ma kako ponosni bili Camby, Miller i Aldridge, ipak ih je teško zamisliti kako izdržavaju do kraja u ovom ritmu. Ali, zato bi itekako bilo zanimljivo vidjeti koga bi upravo Camby i Miller mogli pojačati odluče li se Allen i Vulkanci na promjene. A trebali bi. Sjeća li se još itko Brandona Roya?

15. (7.) PHILADELPHIA

Doug Collins je ipak uspio složiti nekakvu momčad. Ili je ipak presudila gomila solidnih igrača na rosteru. Kako god, Sixersi su dovoljno čvrsti, duboki i fizički moćni da nadoknade sav nedostatak ideja u napadu i održe se u playoffu na ovom slabašnom Istoku.

PLAYOFF PROLAZNICI

14. (6.) NEW YORK

Svaka čast Amareu, drži ovu momčad iznad vode, ali budimo realni - usprkos svim eksplozijama koševa, Knickse smo ovako negdje i očekivali. Ja moram priznati da sam ugodno iznenađen onim što je D'Antoni izvukao iz Chandlera, Fieldsa, pa čak i Feltona, ali, bez obrane i skoka, znamo što čeka ovu momčad. Lagani odstrel u prvom krugu. Uz bonus što ćemo konačno opet imati prilike gledati playoff utakmicu u MSG-u.

13. (8.) NEW ORLEANS

Chris Paul očito nije još uvijek zdrav, koljeno zateže, ali uspkros svemu ova po talentu lutrijska momčad i dalje se čvrsto drži za svoju playoff poziciju. Fanatična obrana koju je po uzoru na učitelja Popovicha dizajnirao Monty Williams je glavni razlog, jer ova momčad osim Paula nema izuzetno dobrog igrača u ničemu. Čak ni Ariza nije takav stoper kako bi se dalo zaključiti, niti je Okafor čudovišta pod košem. Jednostavno, njihov ubojito spori ritam i konstantni pritisak na loptu ne dozvoljavaju protivniku da razvije igru te dok drže stvari na ispod 90 koševa imaju šanse.

12. (7.) OKLAHOMA CITY

Bude se vraga. Ponadao sam se da će s popravljenim Durantovim nišanskim spravama proraditi i ostali segmenti momčadi, ali ništa od toga. Thunder jednostavno nema nikakav sustav igre. Malo koja momčad ima ovako mlade nositelje, ali to nije opravdanje. Ni Bullsi nemaju previše iskustva izuzev Boozera, pa opet iz utakmice u utakmicu igraju sve bolje. Thunder nikako da uhvati lanjsku razinu, kamoli da se izdigne iznad nje.

Momčad koja je trebala biti zasnovana na obrani u tom je segmentu igre potpuno zakazala. Osim povremenih bljeskova Ibake u reketu i Sefoloshe na perimetru, njihova igra u obrani se svodi na mahanje crvenom krpom. Definitivno je u pitanju pristup, očito neki igrači poput Westbrooka i Duranta malo olako shvaćaju svoju ulogu u tom dijelu igre, ali ima nešto i u obrambenom sistemu. Kvragu, Spursi i Lakersi s slabijim atletama igraju puno bolju obranu samo zato jer se znaju kretati, dok igrači Thundera većinu vremena nemaju pojma kamo sa sobom.

Nije da ova momčad ne želi, ali još ne zna, a onaj tko bi ih trebao učiti očito tome nije dorastao. O napadu da ne pričam, tu žive zahvaljujući čistim individualnim kvalitetama Duranta i Westbrooka, koji usput guše svako kretanje lopte. Kad dodaš da osim Ibake i nemaju poštenog visokog igrača – Krstić je pick 'n' pop opcija, Aldrich prezelen, Green nedovoljno dobar i čvrst za ulogu pod košem – ispada da ova momčad treba nekoliko ozbiljnih zahvata prije nego je počnemo smatrati pravim izazivačem.

A onda opet, usprkos gomili mana evo ih na sigurnoj playoff poziciji, makar i na ovoj mojoj radikalno pesimistično sedmoj, samo zahvaljujući Durantu i Westbrooku. I uz to Durant je imao ispodprosječan dosadašnji dio sezone. Ludi potencijal. Šteta što ipak prvo treba odrasti.

11. (5.) ATLANTA

Ubit će ih svaka momčad s rasnim playmakerom, nisu u stanju kontrolirati reket iako imaju dva fajtera poput Horforda i Smitha, možeš ih izbaciti iz napadačkog ritma čim im malo stisneš vanjsku liniju (Johnson se više ne nosi s pritiskom kao nekada, ali i dalje uporno forsira, kao nekakav Kobe made in Taiwan). U biti, nema tog suparnika koji im odgovara u playoffu. A onda opet, imaju dovoljno talenta, borbeni su i zaslužuju respekt zbog toga. Naravno, dok ih Orlando opet ne pomete.

10. (6.) DENVER

Ne mogu vjerovati da ih stavljam ovako visoko, ali dajem im prednost pred Thunderom i Hornetsima iz jednostavnog razloga - Karlov sistem i dalje funkcionira. Dok Thunder ne brani ništa, dok Hornetsi ne mogu ništa zabiti, Denver u svom run and gun kaosu kreira i koševe i kontre i pobjede, kao da je stanje u svlačionici idilično. A nije, stvar se može raspasti svakog trena. Međutim, dok se to ne dogodi, njihove fizikalije pod i uokolo koša, Carmelova sposobnost zabijanja, Chaunceyevo vodstvo te sjajne role Afflala i Lawsona dovoljne su da ih respektiramo.

9. (5.) HOUSTON

Ovo je vjerovatno potez zbog kojega ću doživjeti najviše napada, ali što mogu kad se ne ravnam golim scoreom. Da, gledam brojke, a i one, poput onoga što vidim svojim očima, govore da su Rocketsi puno bolji od trenutnog omjera pobjeda i poraza. Kvragu, momčad je ovo koja igra možda i najljepšu košarku, prepunu kretanja, otvorenih skok-šuteva i dodavanja u stilu Bostona, ali s brzinom Spursa. Adelmanov sistem ne može podbaciti, zato mi je i toliko čudno da su usprkos širini rotacije i kvalitetnoj igri konstantno ispod 50 % učinka. Dobro, nisu u stanju ništa zaustaviti zbog rupe pod košem, nedostaje im agresivnih i fizički jakih igrača na svim pozicijama. Momčad je ovo finese prije svega, stoga je jasno da neće previše trajati u playoffu. Ali, ne vidim scenarij po kojem ovako krcati talentom tamo neće završiti.

8. (4.) UTAH

Ovogodišnji uspjeh Jazza rezultat je ekspresnog privikavanja pridošlica na Sloanov sistem. Utah je još jedna momčad koja je u vrhu zato što shvaća da je poanta košarke dijeljenje lopte i što bolja pozicija za realizaciju. Sloan je također sjajno iskoristio Milesa kao strijelca s klupe, a čak je i obrana bolja nego ikada zbog toga jer su dva mekušca poput Boozera i Okura zamijenjena s dva šljakera poput Big Ala i Milsapa.

Fali ona teška petica koja bi zatvorila reket blokadama i koja bi bila dominantni skakač, ali ovaj Jazz danas možda i više pati zbog nedostatka talenta na rosteru. Jer, lako je hvaliti Jerrya zbog odluke da Milesa gurne u rolu strijelca s klupe dok igra sjajno, što će se dogoditi u slučaju da on stane? Klupa Jazza je suha poput pustinja Utaha, a s takvim minusom se ne upuštaš u borbu za sami vrh. Ipak, okretanje nove stranice koje su odradili ovo ljeto definitivno je dalo nadu da će ovaj sistem još za Sloanova mandata možda opet vidjeti NBA finale. Ove sezone ipak neće.

KVAZI-IZAZIVAČI

7. (4.) ORLANDO

Kocka se isplatila. Dok je Dwighta i Van Gundya, Orlando će uvijek igrati košarku koja će garantirati kvalitetnu obranu i čvrsti skok. Međutim, dovođenjem svježe krvi dobrim dijelom riješen je i napadački problem. Kažem dijelom, jer nedostatak rasnog playmakera i pravog all-stara uz Howarda uvijek će biti kamen oko vrata ovoj momčadi. Ali, pomaka ima dovoljno.

Dolazak Hede olakšava život Nelsonu u organizaciji igre. Bass i Anderson potpuno su pokrili izostanak Lewisa u šutu iz vana, davši dodatnu dozu agresije i energije kakvu Lewis nije bio u stanju generirati ni da mu u guzicu zabiješ nuklerarni reaktor. Na sličan način je J Rich donio energiju na dvojku, njegovo stalno kretanje, agresivnost u skoku i ulazima nakon Carterove mlakosti čine se kao gledanje Matrixa nakon Stipe u gostima. Arenas je klaun s klupe, ali klaun koji i dalje može držati ritam kao lider druge postave.

Dok je napad u stanju biti energičan barem približno kao obrana, da nekako pokrije taj manjak kreativnog talenta, ova momčad se mora smatrati ozbiljnim izazivačem. A Otis Smith GM-om godine. Muda do gruda mos def.

6. (3.) DALLAS

Bili bi u kategoriji pravih izazivača da se nije dogodila ova ozljeda zbog koje će Caron Butler propustiti ostatak sezone. Bez pouzdane treće opcije, što je ulogu u koju se Butler taman počeo uživljavati, ova momčad nema dovoljno vatre u ionako predvidljivom napadu. Do sada si mogao očekivati da će Butler, Kidd i onaj nesretni Stevenson kažnjavati svaki pokušaj udvajanja Dirka ili Terrya, ali sada se sve svodi na otkrivanje nepoznatog.

Može li Marion ulozi podizača energije dodati i onu konkretnog šutera? Može li Beaubois nakon loma stopala uopće povratiti dio lanjske magije? Nema sumnje da će nova obrana s Chandlerom i dalje ostati na razini, te da će Kidd i dalje kontrolirati ritam kako njima najviše odgovara. Samo, koliko playoff serija mogu dobiti Dirk i Terry sami? Ove sezone su kao nikada potvrdili o kako se briljantnim košarkašima radi, ali Dallas očito nije miljenik sudbine. Šteta, jer ozbiljno sam počeo vjerovati kako je baš ovo mogla biti njihova godina.

PLUTAJUĆA MINA

5. (3.) CHICAGO

Možete vi pričati protiv Bullsa koliko hoćete, ali ja ne mogu sakriti oduševljene svaki puta kada ih gledam. Da, Rose gubi previše lopti, forsira bla bla bla. Ali. Ova momčad iz dana u dan igru sve bolju obranu, i to čak i bez svog najboljeg obrambenog igrača. Kontroliraju skok, i to čak i bez svog najboljeg skakača. Što znači da će povratkom Noaha biti rasna playoff momčad. Thibodeau je uspio već u prvoj polovici prve sezone iz ovog rostera izvući dovoljno za respekt, a potencijal da budu broj jedan u ligi i u skoku i u broj primljenih koševa je ogroman. Samim time, smiješi im se i naslov jedne od sljedećih godina.

Mogu li ga osvojiti već ove sezone? Teško. Ali, itekako mogu dobiti playoff seriju i protiv Bostona i protiv Miamia. Dakle, šansa postoji.

Ne baziram svoje oduševljenje samo na potencijalu obrane, nego na svim pomacima koji su iz utakmice u utakmicu vidljivi i u napadu. Rose i Boozer uzimaju većinu lopti zato što im talentom nitko nije niti blizu, ali to ne znači da Bullsi nemaju igru. Thibodeau i ovdje pokušava usaditi duh Bostona, kruženje lopte je dobro, a posebice je sjajan način na koji se koristi svaki igrač, bilo da je u pitanju postavljanje blokova za Korverova istrčavanja, pasovi iza leđa za Brewerove ulaze, unutar van igra Boozera i Rosea. Sjajna momčad, a ako je želite blatiti zbog neatraktivnosti samo dajte. Jer, poanta nije da imaš talent pa da ti propada, već da sa onim što imaš daš svoj maksimum. Bullsi samo to i rade iz večeri u večer. I da, Thibodeau je trener godine. Sorry Jerry.

IZAZIVAČI (ZANIMLJIVO, RADI SE O 4 EKIPE KOJE SU PODIJELILE ZADNJIH 6 NASLOVA)

4. (2.) SAN ANTONIO

Najbolje ekipa u ligi po omjeru tek je četvrta? U čemu je moj problem? Pa, iskreno, teško sam se odlučio staviti ih uopće među izazivače. Iz jednostavnog razloga što ova momčad ne igra sjajnu obranu, odnosno ni približno ubojitu kao ove tri ispred njih (pa ni kao Bullsi). Spursi su praktički svih ovih godina potvrdili činjenicu da je učinkovit, ali ne i briljantan, napad dovoljan ako imaš sjajnu obranu i kotroliraš reket i skok. Sada nam nude nešto skroz drugo - njihov napad je možda najučinkovitiji ikada, spektakularan čak, tu se već radi o zoni Sunsa. A znamo da su se ambicije dotičnih uredno rušile baš na obranama momčadi poput nekadašnjih Spursa.

Sad, ako ti je napad učinkovit, ne znači da je nužno i revolucionaran ili neobranjiv. Dapače, fora sa Spursima je upravo u tome što su postali momčad koja živi od ulaza i zabijanja povratnih, ali bez post igre, čak i bez onog pick'n'roll kojega je patentirao Nash. Ono što zabiju u reketu tek su ziceri ili odbijanci, nema tu unutar van igre ili akcija preko post igrača. Timmy i Blair u obrani se još solidno i nose, aktivni su i posebice čvrsti u skoku, ali napadački su u rolama sporednjaka. Paradoks je da iako su bez premca najbolji par visokih, provode malo vremena zajedno jer smanjuju reket, a za jurnjavu Spursa treba ga što više raširiti.

Bitna razlika od igre Sunsa je što Spursi imaju dva playa s jednakom odgovornošću, Parkera i Ginobilia, koji se sjajno nadopunjavaju. Ovo dvoglavo čudovište u stanju vas je ugristi svaki tren, ne postoji momčad koji ih može zatvoriti obojicu u penetraciji. Međutim, momčadi koje imaju pravog koretkora pod košem i koje neće paničarati kada im jedan uđe pod koš, bit će u stanju izbiti im iz ruku drugu važnu kariku, a ta je šut iz vana.

Hill, Neal, Bonner i Jefferson imaju uglavnom šuterske treninge, pucaju redovno bez ikoga na ruci, što i dovodi do konstantnog priljeva koševa. Kada momčad stalno ima jedan te isti ritam, kada vas u svakom trenu netko može zasuti serijom koševa, tada nije lako ostati u igri. Napad Spursa se možda ne može zaustaviti, obzirom na nesebičnost i stil igre u kojem lopta uvijek kruži slobodnih igrača će biti, netko će uvijek zabiti, ali mu se može parirati zbog obrane.

Posebice će to biti vidljivo u playoffu, kada će ipak morati malo usporiti, kada više neće biti toliko skokova na raspolaganju i kada će šuterski postotci ipak morati pasti. Ali, ako ništa drugo, fascinanto je promatrati kako jedna momčad koja je do jučer gazila Sunse, danas praktički kopira njihov stil igre. Doduše, ova obrana nije toliko loša jer Spursi se nikada neće zaboraviti kretati i pomagati, posebice na vanjskim linijama, ali bez prave zaštite reketa nije to ni obrana koje se treba bojati.

Samo, ako uzmeš u obzir da su Lakersi stari i da će zasigurno biti umorniji od Spursa koji puno više koriste svoje sporedne igrače, ako dodaš da i Boston i Miami imaju nedostatke u svojoj igri (s tim da mislim kako bi Miami pomeo San Antonio obzirom da ovi nemaju tog centra koji im se može usidriti pod koš), tko kaže da Pop opet neće do Finala? Puno se toga treba poklopiti, ali gledali smo i luđe stvari.

3. (1.) LOS ANGELES

Trenutni problemi dobro su došli prije svega medijima da se imaju čime zabavljati, ali i Lakersima jer se imaju prilike sabrati i pregrupirati (a i zbog njih ih jednostavno ne mogu staviti više, posebice nakon poraza doma od Heata). Naime, ludi ulazak u sezonu ionako nestabilnu družinu dodatno je uljuljao u osjećaj samozadovoljstva, a ovi porazi omogučit će im da shvate čemu se moraju vratiti. Preveliki su profesionalci u pitanju da bi se raspali tek tako. Uostalom, povratak tako važnog igrača kao što je Bynum nije mala stvar, uklopiti njega u momčad značilo je napraviti popriličan broj rošada, što za momčad koja očito ne reagira dobro na situacije izvan zone ugode nije dobra vijest.

Ono što jeste dobra vijest za Lakerse je da imaju moćnu skakačku momčad, genijalan sistem koji će im uvijek omogućiti učinkoviti napad, te potencijal za biti sjajna obrambena ekipa kada im je stalo. Sve to su odlike šampionskih momčadi. Međutim, tu se javlja i jedan ozbiljni crv sumnje – mogu li Lakersi do kraja ako i Kobe i Fisher i Artest budu išta manje nego sjajni u svojim ulogama? Praktički, tri člana petorke daju manje nego što se očekivalo. Sad, da je samo jedan u pitanju, kao što je lani bio slučaj s Fisherom, to se da iznijeti. Međutim, s čak tri kotačića koja škripe, stroj više nije tako pouzdan (pogotovo kad su vam dvojica glavni kreatori iz vani). Što znači da u slučaju da sva trojica podbace u istu večer, Lakersi nemaju neke šanse. Ne kažem da itko od njih očekuje da se vrate s točke s koje nema povratka (godine čine svoje), ali sve ispod nekakvog prosjeka nimalo ne olakšava život ovoj momčadi.

Sad, u obrani se neke stvari mijenjaju, dijelom šteka i zbog prilagodbe na novi sistem koji će sakriti ne samo Fishera već i Kobea, ali i sve slabije Artestove noge. Međutim, u napadu promjena zasigurno neće biti. Ili će igrati trokut i nesebično, s Kobeom kao glavnim razigravačem, ili će se igrati 1 na 5 bez kreacije. Tu dvojbi oko izbora sistema nema. Trokut ili smrt.

2. (2.) MIAMI

Iako i dalje ne vjerujem da mogu pobijediti Lakerse u playoff seriji, zbog trenutne forme moram im dati prednost. Miami ne može bolje od ovoga što trenutno pruža – Arroyo je odigrao sezonu života do sada, Ilgauskas zabija sve što potegne, a čak se bude Chalmers i Anthony. Eksplozivnost Wadea i Jamesa donijela je obrani toliko očekivanu pokretljivost, koja protivnike ograničava u kretanju lopte, što olakšava i obranu slabašnog reketa u kojem još uvijek nema pravog stopera (svaka čast Anthonyu na povremenim dobrim epizodama, ali za biti blokerski specijalista i skakač ala Perkins moraš imati i nešto više snage, centimetara i uopće talenta).

Skok se drži činjenicom da su i Wade i James sjajni skakači za svoje pozicije, ali blesavo je očekivati da će sutra u nekoj seriji baš oni držati balans s Howardom, Noahom ili Garnettom. Što se napada tiče, sve i dalje svodi na soliranje. Dobra vijest je da sada to soliranje barem ima nekakav ritam, lopta kruži dok Wade ili James ne odluče što s njom, s tim da Wade očito ima ovlasti u zabijanju koševa dok je James zadužen za distribuciju.

Bosh igra solidno, iako je praktički sveden na ulogu epizodiste. Kao i ostatku momčadi, svi njegovi pokušaji rezultat su šuta iz vana. Međutim, upravo ovo je i bila ideja Heata – dvojac koji će probijati obrane i kreirati, te ostatak momčadi koji samo mora zabiti svoje zicere. Za sada funkcionira. Problem se pak javlja u situacijama protiv kvalitetnih obrambenih momčadi koje ne ostavljaju nikoga otvorenim. Tada Jamesova i Wadeova 1 na 5 košarka koči ionako bezidejni napad, a kako obrana i skok već daju rezultate iznad očekivanja, teško je očekivati da se mogu popraviti toliko da pokriju crne rupe u protoku lopte.

1. (1.) BOSTON

Ozljede pomalo usporavaju ritam, točnije visoki nivo energije kojim su Celticsi gazili u ranijem dijelu sezone. Ali, ono najvažnije smo vidjeli – s zdravim Rondom i Garnettom ova ekipa je u stanju svima nametnuti svoj stil igre. A taj se prije svega odnosi na kontroliranu košarku svih 48 minuta na oba dijela parketa. Paradoksalno je i ubojito, a i glavni razlog njihove učinkovitosti, to što u isto vrijeme napadom dirigira ultra brzi slasher kao Rondo koji uvijek gleda slobodnog suigrača, imaš osjećaj da on ocarini svaku situaciju, a ne prođe akcija u kojoj svih 5 igrača na parketu ne dodirne loptu. Nesebičnost je glavno oružje, a u Rondovim nogama, pick'n'pop akcijama s Davisom ili Garnettom te Pierceovom 1 na 1 talentu, imaju dodatnih opcija na bacanje.

Za sada je najveći minus nedostatak Kendricka Perkinsa. Iako Boston igra odlično i nosi se sa svima te ja lako zaboraviti da Perka nema, činjenica je kako Shaq u ovim godinama ipak nije dovoljno dobar za startati svaku večer. Svaka mu čast na onome što odradi, ali njegova pokretljivost (bolje reći nepokretljivost) momčad ostavlja ne samo bez rasnog skakača i korektora pod košem, već i bez najboljeg screenera – ne zaboravite da je godinama zaštitni znak Bostonova napada upravo bio Perkov izlazak na vrh reketa, gdje bi postavio blok, preuzeo loptu i onda je prebacio na drugu stranu, gdje bi Pierce ili Allen ostali s dovoljno prostora za odigrati 2 na 2 s Garnettom, dok bi se Perk lagano zakotrljao prema košu, spreman za skok ili zicer.

Poanta je - nitko nije bolji od ove momčadi kada je zdrava i u naponu snage. Sad još da to vidimo uživo, ako je ikako moguće.

24Nov/107

WEEKLY PICK ‘N’ ROLL – THE PR EDITION

Posted by Gee_Spot

Mjesec dana igre je iza nas, vrijeme je da za tjedne osvrte uvedemo pravilo po kojem će svaki četvrti post ujedno biti i power ranking lista. Znači, čeka nas odbrojavanje u kojem ćemo uz klasična objašnjenja zašto i kako navesti i poneku aktualnu zanimljivost, ako je ima.

1. LAKERS

Kategorija za sebe. Klupa je duža nego ikada, čime je omogućeno Kobeu i ostalim veteranima da se odmaraju koliko god treba. Nekako imam dojam da su već fokusirani na playoff te da dobrom dijelu utakmica prilaze kao treninzima u kojima vježbaju pristup, koncentraciju i vjernost sistemu. One u kojima su opušteni, opet će dobiti na račun individualnih kvaliteta.

A kad smo već kod individualnih kvaliteta, jedno ime treba spomenuti. Kobe igra sjajno, ali ja već duže vremena trubim kako je za ovu momčad najvažnija trojka pod košem. Odom, Gasol i Bynum su ti koji svojim učinkom omogućuju Kobeu da budu to što jeste. Danas pak mislim da slobodno možemo igovoriti o Kobeu i Gasolu.

Jer to kako danas Gasol skače, igra obranu, asistira i zabija je na jednoj razini iznad svega što smo do sada gledali. Ovaj uvijek talentirani tip danas je pravi ratnik. I za sve je kriva sedma utakmica Finala, utakmica u kojoj je Gasol snagom volje sam dobio ne samo Celticse, već i Kobea koji nikako nije htio prestati uzimati loše šuteve i dodati poneku loptu, možda pomoći momčadi kao asistent.

Trenutno to i radi, prvi je asistent momčadi koja ne poziciji playa ima dva pouzdana šutera sporih nogu. Zbog Blakea i Fishera obrana Lakersa nikada neće biti bedem, ali dok je Gasola može se nadati zatvorenom reketu. Mislim, to je rečenica za koju sam mislio da je nikada neću izgovoriti. Ali jesam. Gasolovo prisustvo u reketu je ključ.

2. CELTICS

Jedina ozbiljna prijetnja Lakersima, iako protiv ovakvoga Gasola ni oba O'Neala zajedno neće biti dovoljna. Boston igra sjajnu obranu, igra nabrijano i igra svoju ubuntu košarku (u kojoj je dijeliti loptu najvažnije pravilo) na tako visokoj razini da zaboravimo kako im fali najbolji skakač i stup obrane. Kako se lani pokazalo, bez Perkinsa ova momčad jednostavno nije skakački u mogućnosti pratiti Lakerse, a bez skoka nema ni naslova.

Svaka čast Big Babyu i Shaqu na zauzimanju prostora i u obrani i u napadu, ali ni jedan ni drugi nisu skakači koji mogu zamijeniti Perkov učinak. Taj sastojak je opet ključan misli li Boston do kraja. Sve drugo je tu. Rondo je još bolji nego lani, jer je shvatio da ne mora uzimati otvoreni šut, već da treba iskoristiti taj prostor koji mu se pruža i još brže se zabiti pod koš.

Tijela Allena i Piercea stare, ali ruke kao da su im tek sada u naponu snage, klupa je dobra, energična, a Doc Rivers i dalje zna motivirati ovu hrpu sirovina. I tu leži najveća razlika između Bostona i Miamia – dok u Bostonu znaju da nisu savršeni, ali isto tako znaju da je važno samo ono što napraviš na parketu, ekipa u Miamiu previše je zauzeta oko toga da govori i misli ono što smatraju da je ispravno. Dok jedni drugima ne saspu u facu sve što im je na duši, nikada se neće iz putujućeg cirkusa pretvoriti u Momčad.

3. BULLS

Ne, Emir mi nije platio da Bullse stavim treće. Ne, nije ovo moj pokušaj da ih ureknem kako bi nanizali poraze. Ova momčad je jednostavno solidna u svakom pogledu, a sve to bez Boozera (koji će po povratku definitivno napad učiniti još boljim) i bez poštenog šutera iz vana osim Korvera.

Sad, jedino me strah da će s Boozerom obrana možda biti mekša. Čekaj, neće. Jer ni sada ne briljira. Ali se popravlja. Ljudi, Bullsi će kada se kompletiraju imati trojac Boozer, Noah i Gibson pod košem. Što znači da će biti u stanju igrati 48 minuta s dva visoka koja mogu skočiti i zabiti. To je luksuz kakvoga ima malo koja ekipa. A Rosea još nisam ni spomenuo.

Zamislite da ispunjavate onaj nesretni all-star listić u ovom trenutku. Zar bi upisali Wadea prije Rosea? Samo Derrick i Rajon među bekovima na Istoku u ovom trenutku igraju na razini za koju možemo reći da je razina nositelja momčadi. S tim da Roseovom plesu oko obruča i po reketu ipak dajem malu prednost pred Rondovim povratnim loptama, jer Rose je ipak puno bolji asistent nego je Rondo strijelac.

Ako se ičemu veselim ove sezone, to je njihov eventualni međusobni dvoboj u playoff seriji. Preostala tri susreta regularne sezone također su podcrtana u rokovniku, jer će biti instant klasici kao i ovaj prvi od prije 20-ak dana. Mislim, zamislite da je Najbolja Playoff Serija Svih Vremena tek uvod u ono što nas čeka ove godine?

Zato, maknite mi s očiju Heat i Magic, tu Disney košarku za Disney raju. Daj mi old school, daj mi hard core. Jer Bullsi su for real. I da, ima nešto posebno u tome kada čitaš da su tri naj NBA momčadi Boston, LA i Chicago.

4. JAZZ

Nisam pod dojmom ovih suludih rezultata, suludih pobjeda na strani protiv favorita. Niti sam pod dojmom poraza doma koji se nisu smjeli dogoditi. Znam i da Jazz ima rupu pod košem, da ni obrambeno ni skakački nemaju što raditi protiv boljih. Ali, u tome i jeste poanta. Tko su ti bolji?

Hornetsi su momčad koja neće moći živjeti samo od obrane, kad-tad će nedostatak talenta u napadu doći na naplatu. Chris Paul je prekrasno stvorenje, poezija u pokretu. Ali CP3 nije Svemogući. Spursi su se okoristili spletom okolnosti koji uključuje lagani raspored i savršeno zdravlje svih važnih igrača. Taj splet okolnosti neće vječno trajati.

Jazz je pak to što jeste. Momčad s problemima pod košem i upitnom dužinom klupe (za sada ih tu pokriva Miles). Ali, Jazz je ujedno i momčad koja svaku večer može zabiti dovoljno jer ima tri apsolutna all-star igrača (pozdravi NBA ligi i novinarima koji nisu Paula Millsapa stavili na listić za all-star glasanje – mislim, zar je toliko teško danas, u doba interneta i ovakve tehnologije, dodati jedno jebeno ime na listić, ma zašto uopće raditi listić prije početka sezone i zašto se ja uopće nerviram oko gluposti kakva je all-star), jer ima lidera i mudonju u Deronu Williamsu i jer ima genija na klupi.

Dok se dodaju loptom kao da ih za svaki pas čeka besplatno pušenje, drže sistema i zabijaju, ovi Jazzeri su druga ekipa Zapada. Povremeni faul i zalaganje bit će dovoljni da namuče svu konkurenciju za drugo mjesto. Jednostavno, bolji su i talentiraniji od ostalih.

5. SPURS

Ako bi im nekako i uspijelo održati ovakav nivo forme do kraja, što je nemoguće jer i Parker i Timmy i Manu su u godinama kada je pad forme tijekom sezone, s i bez ozljeda, neminovan, Spursi i dalje ostaju momčad koja zna što radi, ali koja jednostavno više nema ono nešto za suprostaviti se pravim izazivačima.

Njihov jedini poraz došao je od Hornetsa, momčadi koja im nije dala otvoreni šut. Protiv slabijih doći do pobjede nije problem, barem ne kada imaš tri sjajna individualca i gomilu igrača svjesnih svojih uloga. Međutim, kada se suprostave nešto tvrđim protivnicima, tko će ih tada vaditi iz vatre?

Matt Bonner neće vječno gađati trice 100 posto, Timmy je pouzdan, ali Timmy ne može igrati 1 na 1 svaku akciju kao nekada, niti više zahtijeva udvajanje. Dakle, oslonjen si na Manua i Parkera. Koji su i dalje dobri, ali nisu bolji ni od Derona ni od Paula.

Također, tko ovdje čuva leđa Duncanu? Blair ne samo da je neučinkovit, nego kao da nema u sebi onu lanjsku luđačku energiju, Splitter je ipak previše drven, a Dice je prestar. Hill, Jefferson i Neal možda i mogu šuterski nastaviti biti ubojiti, ali bez skoka i čvrstog reketa, ovo je tek pola onoga nekadašnjeg šampionskog San Antonia.

6. HORNETS

Najugodnije iznenađenje sezone. Priznajem, od onih sam koji čekaju da kola krenu nizbrdo, jer napadački prečesto gledamo Arizu kako puca preko ruke ili Greena kako zabija u stilu Kobea Bryanta. Takve stvari ne mogu upadati vječno. Ali, čak i kada padnu na još niže grane u napadu, s ovakvim pristupom u obrani, kontrolom lopte i uopće igre, Hornetsi ostaju prava playoff momčad.

Zamjena Stojakovića u Toronto na prvi pogled nije loš potez, definitivno im je trebao pošteni back-up za Paula, ujedno i igrač koji može uskočiti na dvojku ako Belinelli ili Green zakažu. Jarret Jack je solidan all-round košarkaš i fajter. Samo, obzirom na Stojakovićevu godišnju gažu, zar se nije moglo malo pričekati kako bi se pokušalo dovesti nešto više talenta? Jer, ni Jack nije kreator ni strijelac kakav ovoj momčadi treba.

(Navodno je Jack prije svega doveden jer je odličan prijatelj s Paulom, po njegovim riječima ''kao braća su''. OK, ovo je sad već sumnjivo – prvo je Jack bio brat s Boshom, sada s Paulom. Da nije neki sumnjivi lobi preuzeo kontrolu nad NBA ligom? Počne li Paul igrati kao tetkica, sve će biti jasnije.)

CP3 će razigravati i zabiti kad zatreba, Monty Williams brinut će se da momčad igra sporo i uvijek pod kontrolom, kako bi se greške svele na minimum. Ali, u NBA ligi talent je najvažniji. Sistem te može odvesti do jedne granice. Da bi je prešao trebaš nešto više od momčadske igre, borbenosti i mušketirstva. Trebaš biti bolji od protivnika po onom najosnovnijem - košarkaškom znanju.

Još jedna očita rupa Hornetsa je i rotacija visokih. Gledao sam jučer kako su ih Clippersi ubijali čim Okafora ne bi bilo na parketu. David West je sjajan strijelac, ali u obrani donosi malo i ništa, a Jason Smith, kao ni novopridošli David Andersen, ipak nije igrač koji može zatvoriti reket. Da im je jedan drugi Andersen, onaj koji je nekada i igrao u New Orleansu, tada bi priča bila nešto drugačija.

7. MAGIC

Dok je Dwighta, Orlando će uvijek biti pobjednička momčad. Zaboravite na to hoće li ikada postati dobar kao Ewing ili Olajuwon u napadu (neće, nego palo mi je na pamet kako je malo blesavo što je Ewing pomoćnik u Orlandu baš zbog toga da uči Dwighta, a onda Dwight ode ljeti raditi s Olajuwonom – mislim, ego mora barem malo biti povrijeđen kad je dobri stari Pat u pitanju), Dwight donosi top 10 obranu i top 10 skok samom svojom pojavom.

Sad, do jučer je formula bila dobra. Okružite takvog igrača šuterima i nadate se najboljem. E, pa formula više ne funkcionira. Da bi šutirali, morate nekako i dobiti loptu. Nelson je osrednji slasher sklon ozljedama koji to radi sve teže i teže. Vince Carter je danas prilagođeniji ulozi strijelca s klupe nego startnog beka koji kreira sebi i drugima.

Također, kad dobijete loptu, morate je moći zabiti. I dok Carter i Nelson to još i rade nekako, ovo što igra Rashard Lewis je sramota. Čovjek je nešto tamniji Jason Kapono, jednako osuđen na jedan jedini element igre – šut za tri. O ugovoru nećemo ovom prilikom.

Još gore je što za sada ispod svake razine igre i kapetan all-dorks tima J.J. Reddick, što je bijeli brat Ryan Anderson podbacio svaki put kad bi dobio priliku i što Van Gundy uporno gura Lewisa na četvorku umjesto da olakša Dwightu život sparujući ga s Gortatom ili Bassom.

Lewis na četvorci znači da do minuta lakše dolaze i beskorisni revolveraši poput Richardsona i Pietrusa, igrači koji danas ni malo ne liče na one playoff legende iz dana Sunsa, odnosno Magica od prije dvije sezone. Dok su tada još i pokazivali nekakvu volju za igrom u obrani, danas se samo natječu u potezanju trica.

8. MAVS

Veterani koji znaju što rade i koji su, čini mi se, nikada svjesniji svojih ograničenja. A to nikada nije loše, jer kada si svjestan onoga u čemu si loš, tada se lakše fokusiraš na ono u čemu si dobar. Mavsi su u napadu jednodimenzionalna šuterska momčad (Dirk!!!) koja sanja o slasherskoj komponenti, injekciji talenta koja bi ih odnijela na višu razinu.

Kako je mladi Beaubois ozljeđen, kako je Barea ipak samo Barea, a kako rookie Jones ipak ni izbliza nije spreman pomoći, sve je u rukama Kidda i Terrya. Nitko ih ne forsira da jurišaju pod koš, već samo da šutiraju kada Dirk ne može. I za sada to solidno funkcionira, posebice zato što je Butler vraćen iz uloge beka koji pokušava nešto kreirati u ulogu trojke koja odrađuje od svega po malo.

Dallas stoga praktički zabija koliko Dirk zabije, što je ponekad premalo. Ali, u isto vrijeme Dallas igra nesebično kao nikada prije, s loptom koju ne distribuira samo Kidd već svi. Rick Carlisle je konačno uspio nametnuti duh svojih Celticsa u napadu. Međutim, ono što je najvažnije je da mu je to uspijelo i u obrani.

Jer, ako Dallas na ikoga podsjeća svojim stalnim pomaganjima i savršenim obrambenim rotacijama u ovom trenutku to su upravo Celticsi. Sve polazi od dva odlična sidruna pod košem, Chandlera i u nešto manjoj mjeri Haywooda, koji kontroliraju reket i zatvaraju sve rupe pod košem. Ostali možda nisu sjajni u obrani na čovjeka, ali itekako se dobro kreću i znaju ga usmjeriti tamo gdje žele.

S ovakvom obranom i učinkom centara, Dallas se ne mora bojati za nastup u playoffu. Dirk i Terry zabit će dovoljno, a Kidd i dalje ima oči na leđima. Iako ovu momčad nikada pretjerano nismo cjenili, treba im čestitati na upornosti i odluci da se ode u povijest sa stilom.

9. THUNDER

Regresija Thundera iz najpotentnije momčadi lige, legitimnog nasljednika Celticsa i Lakersa, u tipičnu NBA run and gun bandu najveći je šok početka sezone. Stvari su se naizgled popravile kada su iz momčadi zbog ozljeda ispali Durant i Green, ali njihovim povratkom momčad se opet vratila u onaj ritam kakav smo gledali većinu ove mlade sezone – egzibicije 1 na 5 igrača koji su prvi na hranidbenom lancu, dok ostalima ostaju samo mrvice.

OKC tako ne da nije postao Boston, nego, kvragu, nisu postali čak ni Portland. OKC su negdje u rangu ex-Miamia, ex-Cavsa i sličnih ekipa građenih oko jedne ili dvije zvijezde. Za što je kriv u jednu ruku talent Kevina Duranta, ali i trener Brooks. Da momčad igra kvalitetnu obranu, još bi mu se i moglo progledati kroz prste jer OKC pobjeđuje, ali pristup u obrani nije ni izbliza čvrst i koncentriran kao godinu ranije.

Rano je za paniku, mlada je ovo momčad koja mora naučiti na vlastitoj koži što i kako treba raditi za osvajati naslove. Ali, malo je tužno kad znaš da su napravili korak nazad. Sezona je na kraju krajeva duga, možda stvari kliknu, ali po prvi puta imamo pukotine u nečemu što smo smatrali savršenim.

Koliko je Brooks stvarno spreman za ovaj posao? Koliko je Harden dobar? Da li Westbrook i Durant mogu uključiti ostale u svoj ritam? Može li Durant biti dio momčadi, ili poput LeBrona treba uvijek dobiti loptu kako bi je ocarinio? I tako dalje i tako bliže.

10. HEAT

Znamo da imaju strašan potencijal, ali isto tako smo bili svjesni da nemaju što tražiti pored Celticsa i Lakersa dok god su im Mike Miller i Udonis Haslem četvrti i peti igrač, odnosno dok im je glavni stoper u reketu Joel Anthony. Međutim, porazi od Indiane i Memphisa?

Stvar u biti uopće nije toliko komplicirana za objasniti. Miami igra dobro dok uspijeva držati utakmicu u nekom svom ritmu. Ništa novo, takvih ekipa ima koliko hoćete. Sunsi i Warriorsi spadaju u skupinu koja uvijek ima šansu pobijediti ako se ide na više od 110 koševa, Portland i New Orleans profitirat će ako se igra organizirana košarka na ispod 90.

Heat je u takvoj situaciji da im najbolje odgovara brzina i tranzicija, ali kako nemaju skok i kako nemaju nikoga u reketu, na takvu igru mogu računati samo povremeno. Obrambeno imaju solidne pojedince, ali kao ekipa su u pravilu van ritma, a ista je stvar i u napadu. Umjesto da Jamesova akcija završi Wadeovim šutem, ona se nastavlja još jednim ulazom dok šutira netko treći.

James i Wade su slasheri koji još pokušavaju shvatiti kako zajedno, a za to vrijeme se otkrivaju svi nedostatci. Premalo šutera. Nikoga pod košem. Prazna klupa. Sve je rezultat individualnog, ništa momčadskog. Pat Riley pod hitno mora na klupu. Ili ne mora. Jer, obzirom da je ova sezona zrela za otpis, može mirno čekati sljedeću, dok coach Spo zbunjeno gleda pred sebe i misli ''hej, kako to da na 2K gazim s ovim momcima?''

11. BLAZERS

Nažalost, njima ne samo da je došlo vrijeme da otpišu sezonu, već i jednu generaciju. Bez Odena i s Royem u ulozi pasivnog promatrača ova momčad ovisi o učincima dva solidna veterana (Miller i Camby) te šutu s poludistance LaMarcusa Aldridgea. Uz McMillanovu kontrolu možda bi moglo biti dosta za playoff, ali puno toga ovisi o tome koliko će i kako igrati Roy i kakva će zamjena biti Matthews. Za sada još uvijek imaju dovoljno mesa za održati se među osam na Zapadu.

12. HAWKS

Novi trener, ali isti stari Hawksi. Zašto? Zato što ni Drew, kao ni Wooden prije njega, nema nikakav nadzor nad ovom momčadi. Doduše, primjetno je kako nešto veće uloge imaju Horford i Smith te kako lopta kruži bolje nego ikada u eri Joea Johnsona, ali ako se ravnoteža u napadu i popravila, ona obrambena je nestala. Bibby šutira kao mladić, ali je totalna rupa u obrani, Johnson i Smith se ni približno ne trude kao nekada (svaka čast Smithu na prosjeku blokada, ali obrana nije samo blokirani šut s leđa), dok Horford gubi svaku bitku s bilo kojom rasnom peticom. Ipak, još uvijek im moram dati prednost pred Bucksima jer mogu zabiti.

13. BUCKS

A zabiti je totalna nepoznanica u Wisconsinu. Bez obzira na sva pojačanja i gomile potrošenog novca, ovo je ista momčad kao lani. Kontrolirana u napadu od strane fašistoidnog trenera i playa koji je često van kontrole, ekipa Bucksa se vrti oko Andrewa Boguta na način na koji se Hornetsi ili Jazz vrte oko svojih playmakera. Dok je Bogut zdrav i spreman, zatvoren je reket i skok je pod kontrolom. Makni ga iz slike, imaš lutrijsku momčad.

14. SUNS

A što onda tek reći o Sunsima? Makni Nasha i imaš Toronto 2.0. Roster na kojem nema ničega, ali roster koji očito vjeruje da može i živi neopterečeno. Ta mentalna snaga, sigurnost koju u suigrače ulijevaju Grant Hill i Nash danas je možda i njihov najveći adut, zato ih i ne mogu izostaviti iz playoff slagalice, ma kako negledljivi bili na trenutke.

15. WARRIORS, GRIZZLIES, ROCKETS

Tri momčadi koje su na korak do playoffa, s ogromnim upitnicima zbog kojih nikako ne mogu dobiti prednost pred ranjivim Sunsima i Blazersima. Warriorsi igraju sjajno, ali ozljede su već u ovom kratkom periodu spominjane uz imena Ellisa i Currya, Lee je više van parketa nego na njemu, a sve to bez trenutnih problema s ozljedama sklonom Biedrinsu, čiji učinak u obrani daje ovoj momčadi potrebni balans. Ako ih može tješiti, kada su kompletni bolji su od Sunsa. Učenici su nadmašili učitelje i to u potpunosti – s ovakvim skokom, interesom za obranom i nesebičnim napadom ovogodišnji Warriorsi su najbolja moguća kopija lanjskog Phoenixa. A znamo gdje je ta momčad stigla.

Grizzliesi su pak u dosadašnjem dijelu pokazali dva lica – ono nesebične momčadi u kojoj svi igraju sve i ono sebične skupine individua koja gleda samo svoje brojke. Možda pobjeda protiv Heata i kazne Randolphu i Mayou zbog kašnjenja na trening posluži kao trenutak bistrine nakon kojega se sve posložilo kako treba. Možda i ne. Međutim, činjenica koju nitko ne može osporiti je da, kada igraju kako treba, momci iz Memphisa djeluju kao regularna playoff momčad, čak i na ovakvom Zapadu. Bit će zanimljivo gledati mogu li pobijediti sami sebe i izdići se iznad prosjeka.

Rocketsi su zato vjerovatno već ispali iz svake trke. Ako će Blazersi i Sunsi ustupiti mjesto Warriorsima i Grizzliesima, preostalih šest momčadi zasigurno se neće maknuti pred Houstonom. Koji opet igra možda i najljepšu napadačku košarku u ligi, ali koji nema ni minimum obrane. Rupa pod njihovom košem je ogromna i ne mogu je pokriti ni sva sjajna kretanja u napadu, meke ruke Scole i Martina te solidan učinak klupe. Ozljeda Brooksa došla je u najgorem trenutku, ali ni s njim ova momčad ne bi riješila pitanje obrane u srcu reketa. Rocketsi se bore, trude se, skaču, ali iz momčadi koja njeguje Adelmanov stil u srcu kojega je organizirana košarka po uzoru na Princeton offense (s primjesom dobrog starog Woodenovog UCLA high post pristupa, jer i Adelman je učenik Jacka Ramsaya), Rocketsi danas više djeluju kao nellieball banda.

Adelmanov problem je uvijek bio taj što se možda i previše prilagođavao igračima, a to u ovakvoj situaciji nije najpametnije, jer Houston danas treba čvrstu ruku i dosljednost misli li se nekako uključiti u borbu za playoff. Treba malo muškosti na svu ovu njonjavost.

18. NUGGETS

Iznenađujuće dobri rezultati i igre obzirom na ozljede i stanje u svlačionici. Mislim, svi znaju da ova momčad ne ide nigdje, ali bez obzira na to odrađuju posao. Naravno, glavni pokretač je Carmelo koji, valjda u želji da što prije privuče udvarače, igra košarku života. Viđali smo ovakve periode u kojima je najdominantniji igrač na parketu, ali nikada u ovakvom omjeru.

Osim što zabija s fantastičnim postotkom, što ne siluje tricu i što igra obranu, Melo skače kao manijak i razigrava svoje škart suigrače. Što nas tjera da se pitamo zašto ovako nije igrao uvijek, kada svi znamo da može? I hoće li nakon što završi u New Yorku (što bi bio najgori mogući scenarij, jer u rukama D'Antonia pretvorit će se tek u još jednog nabijača statistike) nastaviti s ovakvim pristupom ili će se vratiti u ulogu onog pasivnijeg Carmela koji se zadovoljava šutem s poludistance i povremenim faulom u obrani?

19. PACERS

Ugodno iznenađenje i ujedno jedan od boljih trenerskih poslova ove godine. Iz ničega je Jim O'Brien (kojega na ovim stranicama hvalimo godinama naizgled bez razloga – e, pa evo vam danas dokaza da uspjesi Celticsa s Piercom i Walkerom nisu samo rezultat slučajne sjajne sezone Toinea Kockara) stvorio momčad koja zna što radi.

Za razliku od lani kada su samo ispaljivali trice, ove sezone ispaljuju trice i igraju obranu. Ključ je čvrsti reket na čelu s Hibbertom, ali i s uvijek prisutnim bijelim drvom. O'Brien je mudro žrtvovao dijelić lanjskog napada kako bi u Hansbroughu, McRobertsu i Fosteru uvijek pod košem imao skakača viška.

Još kad bi Collison nekako opravdao ulaganja u njega, bila bi ovo možda i playoff momčad na pitomom, pitomom Istoku. A ni ovako nisu daleko, dok god Dunleavy donosi pouzdanu treću napadačku opciju uz Grangera i Hibberta, koji se nametnuo kao temelj momčadi, čovjek oko kojega se sve vrti na oba kraja terena.

20. NETS

Rad Averya Johnsona već je vidljiv. Netsi igraju pod kontrolom, solidno u obrani i samo ih bolje igre Brooka Lopeza pod košem dijele od playoffa. Sve je u njegovim rukama – počne li skakati kao što dominantna petica mora, postane li čvršći na oba kraja terena i prvenstveno počne li se ranije riješavati lopte sada kada ga svi udvajaju, Netsi imaju dovoljno za ući u playoff.

S ovako drvenim Lopezom, jednostavno nema prostora za Harrisa i šutere. S tim da svakako treba naglasiti kako su podbacila i sva potencijalna pojačanja. Murphy uopće ne igra, što zbog ozljede, što zbog toga što Avery ne podnosi tako nemoćne obrambene igrače, a Morrow i Outlaw jedan šuterski bljesak zamijene s nekoliko apsolutnih šuterskih crnih rupa.

Ali, samo treba strpljenja. Obzirom da Farmar i Favors daju potrebnu stabilnost na klupi, kada u jednom trenutku Lopez napravi korak naprijed i kada sve klikne, Netsi su u stanju na ovakvom Istoku krenuti u opasnu seriju.

21. KNICKS

Nešto slično su u stanju napraviti još samo Knicksi. Samo u potpuno suprotnom smjeru. Dok Netsima treba skok kako bi obrana bila na još većoj razini, Knicksima treba još veća napadačka učinkovitost. Jer za obranu ovdje nikoga nije briga, a malo tko gleda i suigrača. Ono što je važno samo je trčanje gore-dolje uz ispaljivanje što većeg broja blesavih šuteva.

Koji za sada upadaju ne samo Amareu i Feltonu, već i potpunim anonimusima poput Fieldsa, Douglasa ili Walkera. Reći da ovoj momčadi nije stalo možda je pogrešno. Jer svakom njenom članu stalo je do toga da nabije vlastitu statistiku. Ali, usporediti ovo s nekadašnjim Sunsima nema smisla. Ovo jeste D'Antoni, ali onaj D'Antoni iz Denvera, iz razdoblja prije Phoenixa. D'Antoni kojega jednostavno boli neka stvar za išta više od toga da plaća sjedne na račun na kraju svakoga tjedna. D'Antoni koji se inspirira sebičnom rukom umjesto ubuntuom, empirizmom umjesto idealizmom.

22. WIZARDS

Momčad slična Knicksima u tome što ima dovoljno talenta da bljesne svaku večer. Ali, isto tako momčad u kojoj ne postoje nikakve naznake igre. Jedino nebitnije i manje važno od truda u obrani je dodati loptu suigraču, samo što, eto, imaju tog malog Walla protiv kojega se nije pametno kladiti.

23. SIXERS

Za razliku od Knicksa i Wizardsa, Sixersi su momčad koja ima obrise nekakvog sistema, samo što poput Rocketsa nisu u stanju dobiti utakmicu da se ubiju. Solidna obrana, solidan skok, od ulaska Turnera u igru i sve solidnije kruženje lopte, ali napad je i dalje uglavnom bezidejan. Ne toliko zbog Iguodale, već više zbog gomile sličnih igrača – Iggy i Young trebaju loptu da bi igrali na silu, Holiday i Williams moraju igrati na brzinu, a nitko osim Turnera nije spreman jednostavno je proslijediti do prvog slobodnog čovjeka.

Ali, put kojim trebaju krenuti je jasan – rasprodati sve igrače koji dupliciraju jedni druge te se okrenuti rebuildingu oko mlade vanjske trojke. I svakako dati šansu Spenceru Hawesu i njegovoj mekoj ruci.

24. BOBCATS

Tračak nade u Charlottei zove se D.J. Augustin. Nastavi li mali igrati kao u zadnjih nekoliko utakmica, dakle nastavi li biti pouzdani play koji je ujedno i pouzdana treća napadačka opcija, Bobcatsi vrlo lako mogu preskočiti dobar dio ovih momčadi ispred, sve tamo do Pacersa (a možda i njih).

Jer, Augustin kao treća opcija daje toliko potrebnu iskru opet očajnom napadu jedne ipak do jučer playoff momčadi. Dakle, znamo da Bobcatsi znaju igrati obranu, da imaju šansu, ali problem je ipak toliko se pouzdati u minijaturnog playa koji nikada nije gađao više od 40% iz igre. Jer, ma kako dobar bio, Augustin ipak neće riješiti rupu pod košem i u skoku. Niti to mogu povremeni bljeskovi Mohammeda, niti to može Thomas koji ionako većinu vremena provodi izluđujući Larrya Browna svojom nesposobnošću da shvati osnovna kretanja u igri.

25. KINGS, CLIPPERS, WOLVES

Tri mlade momčadi s dovoljno talenta, ali miljama udaljene od ikakvog shvaćanja svog mjesta u svijetu. Kingsi u dvojcu Evans-Cousins imaju potencijal, ali potencijal koji treba itekako brusiti. Zato su ključni sljedeći potezi – što će napraviti s viškom visokih igrača? Hoće li Thompson, Dalambert ili Landry u nekom tradeu donijeti novi talent, pick ili solidnog beka koji će pomoći Evansu da se razvije u pravom smjeru? Ili će ih prodati u bescjenje, kao toliko puta prije.

Clippersi možda imaju još veći igrački potencijal, ali za razliku od Kingsa koji znaju kako se gradi playoff momčad, Clippersi znaju kako se uništavaju potencijalne playoff momčadi. Bledsoe, Gordon, Aminu, Griffin i Jordan (jer Kamana treba pod hitno uvaliti nekome dok još ima ikakvu vrijednost) trebaju ovu sezonu da pokažu imaju li potencijal kao petorka. Rješavanje ugovora Davisa i Kamana treba biti prioritet, a da se mene pita sutra bi poslao budući pick prve runde (jer draft ionako neće biti ništa posebno, ponajviše zbog lockouta, a i što će Clippersima još jedan talent, njima trebaju veterani u najboljim godinama koji znaju kako se pobjeđuje) u Cavse za Varejaoa. Dodaj Andya na peticu umjesto Jordana, stavi pored njega preostalu četvorku i reci mi da ova momčad dogodine ne može u playoff?

Wolvesi pak zasigurno neće u playoff još neko vrijeme, ali stavljam ih u kategoriju s ovim momčadima koje imaju budućnost samo zato što imaju Kevina Lovea. Uz malo sreće možda im u krilo uleti još jedan potencijalni superstar na draftu i eto ekipe koja se konačno ima čemu nadati. Doduše, s Kahnom u blizini sve je moguće, ali činjenica je kako Love sam samcat skokom daje šansu ovoj momčadi svaku večer, a dok Beasley zabija ovako kako zabija čak i napad djeluje potentno.

28. PISTONS, RAPTORS, CAVALIERS

Tri momčadi koje izgledaju užasno i koje nemaju nikakvu budućnost. Nikakvu. Jedino tužnije od gledanja njihovih izdanja i svog tog krivo posloženog (anti)talenta na parketu je razmišljanje o njihovoj budućnosti. Zarobljeni lošim ugovorima i užasno balansiranim rosterima, sve čemu se mogu nadati je što manji period povratka na staze relevantnosti.

Pistonsi barem imaju te veterane za koje možda mogu dobiti poneki pick ili zadnju godinu nečijeg ugovora, dok su Raptorsi osuđeni na godine gledanja Bargnania i Johnsona dok se nadaju da svi ovi igrači koji ne igraju obranu možda pokažu interes i za tim segmentom igre. Također, istrče li ikad na parket s trojkom Calderon, Stojaković i Bargnani, bit će to jedan od highlightsa sezone. Stern je uspio, NBA ima svoju Cedevitu!

Meni osobno Cavsi su ipak najtužniji prizor. Veterani koji znaju kako izgleda playoff, ali i veterani koji su uglavnom zašli s krive strane godina, bez iluzija da će u ovoj momčadi doživjeti novu renesansu. Svi oni samo čekaju promjenu. Jedina sreća je što nema previše mladih igrača koje će ovo depresivno iskustvo ubiti u pojam.